Židov

zaštp. Držim da je nužno da se kaže da onaj milijun dinara što se sakupio ne ide za kupovanje zemlje, nego za investicije. Što se tiče Keren Kajemeta, koji toliko hvalimo, držim da je rezultat odgovarajući, ali nije odgovarajuće da su taj rezultat postigla mala mjesta, a ne velika. Ja držim, kada se ustroji tajništvo, da mu je na savjesti dužnost, da provede organizaciju velikih mjesta. Velika mjesta ne rade ništa. Što se tiče sarajevskog spora držim, da se mogu složiti sa Lazom Avrampvićem, koji je rekao da je dosta toga govora, Ovdje se ne može naći riješenje, kada se nije moglo naći kroz tri godine, već treba da se izabere komitej, koji će taj spor na licu mjesta bezuvjetno riješiti tim više, što je sad raspoloženje takovo, da se može riješiti, a ja sam uvjeren da su sarajevski Jevreji dobri Jevreji, a izgladjenje spora je u njihovu interesu. Što se tiče blagajničkog izvještaja čuli smo u »Židovu« da se skupi po 45 dinara za Savez i za mjesne organizacije, dalje 50 dinara za halućku farmu. Ja sam protiv tog predloga i reći ću zašto. (Ostaviti to za budgetsku debatu). Dobro, Što se tiče omladinskog rada malo je pretjerano, da se on toliko hvali. Nužno je, da Savezno Vijeće daje neka sredstva zato, da se omladinski pokret pomogne. Nadalje nije bilo govora o agitaciji. Agitacije je uvijek bilo i mora je biti, jer od nje dobijemo impulsa za rad. Držim da je potrebno da se u mjestima sprovodi jedinstvena akcija, a ne da se rad raspada u pojedine akcije. Mi u Vukovaru proveli smo mjesečne takse, koje su uspjele u toliko, da se ne moraju poduzimati posebne akcije. Mogu reći iz iskustva, da je rezultat takov da de fecto nabavimo sredstva za sve potrebe Saveza i držim da. bi mogao preporučiti i ostalim organizacijama da uvedu te mjesečne doprinose. Konačno moli, da se i necijoniste u što većoj mjeri privuku na saradnju u obnovnom djelu, Hugo Mahler (Brod) stavlja prijedlog da se obzirom na poodmaklo vrijeme zaključi generalna debata už saslušanje predbilježenih govornika, koje moli da budu što kraći. Prijedlog se prima. Dr. N euberger (Zagreb) traži razjašnjenje glede halučke farme, pa pitanje osnutka jugoslavenske kolonije smatra jednim od najvažnijih, koje treba riješiti. U budžetu uvršten je iznos od 200 hiljada dinara, koji ima da služi kupnji inventara. Medjutim čujemo, da je K. K. L. kupio samo 700 dunuma, dok naši halucim traže 1000 dunuma. Navodno K. K. L, nije kupio ovih 300 dunuma, jer je cijena zemljištu poskupila. Ako je tome tako, treba naći modus, da mi ovu diferenciju namaknemo. Govornik nadalje traži da se obrati veća pažnja mjesnim cijonistiokim organizacijama. Nije dosta stvoriti mjesne cijonističke organizacije, već im treba pomoći da mogu aktivno raditi. Emil Vi g (Novisad) bavi se zastojem rada u našem Savezu te drži, da! bi se mnogo doprinijelo intenziviranju rada u pojedinim Mjesnim .organizacijama, a naročito bi se osigurao uspjeh pojedinih akcijal, što ih vode Mjesne cijon. organizacije, ako bi se u svakoj Mjesnoj organizaciji osnovala »Pro Palestina« sekcija gospodja po novosadskom uzoru. Na Saveznom Vijeću već se je često govorilo o važnoj ulozi žene u obnovnome radu, ali se nije pristupilo ostvarenju namisli o osnutku tih gospojinskih sekcija, da bi se naše Židovke zainteresirale za obnovni rad. Govornik podnijeti će u tom smislu rezoluciju rezolucij,onom odboru. Iso Hermann (Sarajevo): Nisam imao namjere da sudjelujem u debati o sarajevskom sporu, ali su me gospoda izazvala. Da se ne bi krivo tumačilo, da baš ja, koji sam iz Sarajeva, šutim i ne kažem ništa, progovoriti ču nekoliko riječi o sarajevskom sporu. Nisam delegat nego samo član Saveznog Odbora. O sarajevskom sporu često je ovdje govoreno i nema smisla to ponavljati. Sto mi više o njemu govorimo i iznašamo što je bilo tamo, tim se teže ovo pitanje skida sa dnevnoga reda. Mi moramo da kažemo što je bilo, bilo je i prošlo, i mi mora da se izmirimo i da radimo zajednički. Nama je svima cilj cijonistička stvar. Ovdje se naglašuje, da nije nijedna grupa poslala svoga izaslanika. 1 ja smatram da je to dobro. One su ovdje imale svoje zastupnike. Dr. Albala je govosao onako, kako govore ljudi oko »Židovske Svijesti«, a dr. Juda Levi kao gospoda oko »Jevrejskog Života«. Ak» smo mi za bratstvo i za jedinstvo, onda ne stoji ono, što dr. Albala i grupa oko »Židovske Svijesti« govori. Ali i to treba dokazati. Mi ovdje treba) da vijećamo o tom, što je mjesna organizacija u Sarajevu uradila. Da II je ona udovoljila svojim dužnostima. Kada bi mi opet o tom ovdje govo-

tili, mi bi se opet počeli svadjati, a to nema smisla i mi zato nismo došli. Meni je draže da se ovdje prepiru dr. Levi i dr. Albala, nego da se svadjaju dvije grupe. Ako nema nikakovih protivština, ako jedni i drugi misle isto, onda će se naći brzo platforma. Ja koji živim u Sarajevu, kažem da se ta stvar može izgladiti. Meni je dr. Kajon, koji vodi grupu oko »Jevreiskog Života« rekao; »Mi /nismo neprijatelji. M)i možemo zajedno da radimo. Mi hoćemo da dodjemo do izražaja. Tko hoće da radi. neka radi.« A ja mislim, da se i mora raditi više nego dosada. Na 2. novembra je godišnjica Balfourove deklaracije. Mi svi vičemo u Sarajevu, mi imamo dva Balfoura, dva Herzla, dva Wolfsohna i sve vidimo duplo, samo nemamo ni jednoga, koji novaca daje. Balfourova se deklaracija slavi 2. novembra i ja mislim, da bi bilo najbolje u oči Balfourove deklaracije da se sarajevski spor riješi, ali on može da se riješi samo u Sarajevu. Ne znam, da li se tamo sada radi. Radi se možda iz inata. Samo do svega toga ne može doći tako brzo. Treba nastojati, da se ljudi jedni drugima približe. Ja sam bio bolestan, kada je bilo prošlo Savezno Vijeće, ali sam odmah pisao: Mene ne veseli ni najmanje šalom u Beogradu. Ne veseli me zbog toga, što si ja ne mogu predstaviti, da će oni isti ljudi sjesti za isti stol. Vrijeme će to izliječiti. Sarajevski spor može se samo riješiti, ako obadvije strane šute u medjusobnim napadajima. Ali mora se naći načina i puta. koji će dovesti te ljude jedne drugima. Pa ne mora oni da počnu odmah zajednički raditi. Meni je kazao Kajon, može se pokušati. Mi smo to htjeli imi smo predlagali toga zajedničkog povjerenika za Keren Kajemet. Da je došlo do toga, da je Keren Kajemet u jednoj ruci. možda bi već danas , bili mnogo bliže. Taj povjerenik za Keren Kajemet bio bi most. Treba upotrijebiti ovu priliku sada pred Balfourovu deklaraciju,. da se Sarajlije sjete na to, da je samo jedan Balfour, pa da se pokuša, da li su ti ljudi spremni da rade, a oni su to pokazali, i za to neka se pošalje jedna delegacija, koja će otići u Sarajevo. Meni nije svejedno, što misle sefardi o aškenazima. Ja živim tamo. To koči cijeli život. To koči ekonomski život. Treba svi da stupimo pred narod ida kažemo: Mi smo svi pogriješile I jedna i druga grupa. Onda će nastupiti šalom i biti će uspješnoga rada, onda će iščeznuti razlike i mi ne ćemo biti u očima mase neptijatelji nego braća. (Pljeskanje i odobravanje.) i Is.o Hermann izvješćuje o radu Keren Hajesodske komisije, koja nije mogla nažalost ustanonoviti dobri razvoj ove institucije u ovoj godini. Komisiji predležao je predlog beogradskih sumišIjeniika, da se uprava Keren Hajespda prenese u Beograd, pa je tada zaključeno udovoljiti tome prijedlogu i zamoliti Savezno Vijeće da i ono odobri taj zaključak, o kojem se onda ima izvjestiti direktorij Keren Hajesoda u Londonu. Konačno čita rezoluciju, koju objelodanjujemo sa svim drugim rezolucijama. - J Dr. Singer; Imadem da odgovorim na neke primjedbe. U prvom ču se redu osvnuti na prigovore, koji se tiču »Židova«. Dr. Levi prigovorio je, da »Židov« nije i da je neprestano zabadao u osjetljivost grupe oko »Jevrejskog Života«. Kada smo mi pisali u »Židovu« o sarajevskoj stvari, činili smo to samo onda, kad smo bili izazvani. Za ilustraciju navest ću ovo: Sjetit će se svaki, da smo mi objelodanili dopis Egzekutive iz Londona nakon Saveznog Vijeća u Beogradu. Poslije toga dopisa netko je u »Jevrejskom Životu« napisao jedan napadaj na Radni Odbor, a da nisu gospoda smatrala potrebnim, da prije zatraže od Radnog Odbora razjašnjenja o tome izvještaju, nego su odmah pisali, da Radni Odbor postupa mala fide, te izvješćuje Egzekutivu sasvim jednostrano. Kada smo originalni izvještaj objelodanili, onda su zadovoljno šutili, ali nisu našli za vrijedno, da napišu i da kažu, da su bili krivo informirani. Ja mogu kazati, i tko god me pozna zna, da sam vazda imao razumijevanja za sefardski pokret. Konstatujem, da smo reagirali samo onda, kad smo bili izazvani. Narnla se ne može podmetnuti, da smo nešto zlonamjerno krivo pisali u našim glasilima, jer smo uvijek nastojali objektivno i mimo pisati o svim pitanjima. Ali ne samo mi, t. j. Radni Odbor -li uredništvo, list je stajao svakome na raspolagajnu i sigurno nismo nikome odbili članak bez razloga. (Dr. Levi: Ja sam bio odbijen.) To je bilo

prošlih godina, a ja govorim o ovoj godini. Još bih htio, da ovom prilikom nešto napomenem* Uvijek se naglašuje, da nema »Židov« prava da piše o ovom ili o onom pitanju, jer je to list* koji izdržavaju svi cijonisti. Niti jedan cijonistai Jugoslavije nije ništa doprineo za »Židov«. Od Saveza nije do danas primio ni jedne pare. A on je ipak mogao raditi i on će dalje raditi. Ne može se kazati, da nismo nikoga zadovoljili. Dali smo omladini mjesta i mogućnosti za njezine potrebe. I da nam je sarajevska grupa poslala članak, mi bi ga primili.' Druga je stvar s Nacionalnim Fondom. Sve što se ovdje iznijelo o Nacionalnom Fondu mi to znamo. Mi znamo u čemu leži rak rana, a znamo i koje su poteškoće u organizaciji toga rada. U malim je gradovima lakše nego u velikim i ako je od malih gradova teže dobiti velike iznose. Ja sam to uvijek naglašavao. Nisam to i ove godine istakao samo za to, da se ne opetujem, da mala mjesta ,ne mogu da nadomjeste manjak velikih. Ali svi objektivni posmatrači će mi priznati, da su veliki gradovi napredovali. Po prvi put Zagreb sa 140.000 dolazi sia jednom velikom sumom. Ovakovu sumu još nismo vidjeli ni iz jednog velikog mjesta. Mi ćemo morati započeti sistematskim radom u velikim mjestima, jer samo to može da donekle osigura približni uspjeh. Jer je sigurno, da mala mjesta, pa bila ona sva u rubrici mjesta, koja su premašila svoi kontingent, ipak ne mogu nadoknaditi deficit velikih gradova. Taj rad u velikim mjestima mora' biti prva i najpreča naša briga. Što se tiče prigovora glede filma, ne možemo za sada ni jednoga dati. Vi znate, da svaki grad ima svoj osobiti ukus. I sad bi Vam mogao pričati cijelu historiju o tim filmovima, koja putuju po zemlji, a da mi ne možemo doznati, gdje su. Sad leže u jednom gradu, pa ne možemo pored svi/h brzojavnih urgenca dobiti odgovora. I tako ima mnogo poteškoća, koje su nam onemogućile prikazivanje filma. Mnogi prigovaraju i kvaliteti filmova i drže da više škode, no što mogu koristiti. Ja sam mišljenja, da svaki film dobro djeluje, ako uz prikazivanje održimo kratko predavanje. Nažalost nemamo dosta ljudi, koji bi se odazvali, da drže ovakova predavanja. Keren Kajemet imat će veliku zadaću da namakne povišeni svoj kontingent. Tajništvo izradjuje velik radni program i nove kontingente, koje će svako mjesto morati namaknuti, ako hoćemo da ispunimo i ove godine našu obvezu prema Keren Kajemetu. Znadem, da će vazda biti prigovora i to opravdanih, ali nije kraj najbolje volje moguće svemu udovoljiti. Ne leži krivaca na ljudima, već na prilikama, koje često ometaju i naše najbolje namjere. (Odobravanje.) Ponedjeljak poslije podne. Zaključna riječ. Dr. Stein: Gospodje i gospodo! Kao predsjednik Radnoga Odbora, koji je vršio u ime Saveznog Odbora poslove u prošloj godini, kušat ću da odgovorim na sve primjedbe, koje su pale u generalnoj debati. Gosp. ing. Freundlich, član S. ()., primjetio je, da je izvještaj podnešen u ime S. 0., a da bi zapravo morao biti podnešen u ime samoga R. 0., koji je zapravo samostalno izvršivao svoju funkciju. Moram priznati, da ima tome prigovoru donekle mjesta, i ako smo nastojali, ,đa pismenim putem dolazimo u kontakt sa članovima S. O. i da ih obavješćujemo o našem radu i.o najvažnijim đogadiajima. Pored toga sazvan je nekoliko puta S. O. na sjednice istina ne tako često kako propisuju pravila ali sjednice, koje su bile sazvane, nijesu naišle na onaj odziv kod članova S. 0„ kojega smo smjeli i morali očekivati. Q. ing. Freundlich odazvao se je svaki put i u toliko ima prava da kritizira. Mi i opet izvješćujemo u ime S. 0., jer imamo od njega mandat, da vršimo tekuće poslove. Članovi S. O. imali su tečajem godine prilike, da utječu na naše poslovanje. Ako

14

»Ž 1 D O V«

BROJ 45.-47,