Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANTA ŽIDOVSTVA

Za hahšaru

U mjesecu oktobru uselilo se u Palestinu 4000 Židova. Prosjek mjesečne imigracije već od početka ljeta znatno prekoračuje broj od 3000 ljudi. Useljenička struja još je uvijek jaka i mnogobrojna i izgleda, da u skoro vrijeme ne će oslabiti. Ova imigracija utječe sa svim svojim dobrim i lošim osebinama.ua život u Palestini. Ona je upravo iznova potaknula da se revidiraju osnovna načela i principijelna shvatanja o palestinskoj izgradnji. Još i više. Diskusija, koja se prigodom šekolske kampanje vodila u našem listu a bila u glavnome označivana bojama šekela: zelenim i modrim, pokazala je, da problem četvrte alije praktički nagoni, da se pogledi ponajprije svrate do osnovica raznih shvatanja i smjerova u cijbnizmu.. Gradska kolonizacija pojačana u svom srazmjeru prema poljoprivrednoj, navirunje masa srednjega staleža, nutarnje nespremljenih za novi Erec Jisrael, jest pojav, komu može spoznati domašaj, tko je načistu, da se ne radi samo o tome, da se u Palestini pošto poto stvori židovska većina, pa makar se ona mogla i ekonomski da održava. Palestina mora prije svega da stvori nešto iz korijena čilo i snažno, naročitu hebrejsku kulturu, žarište židovskog nacijonahio,-kulturnog bitka, izlazište impulza za narodni život u sadašnjici i budućnosti. Ona mora da bude hebrejska, socijalno zdrava, stvaralac novih ili reformator starih kultu rno-nacijonalnih vrjednota, na kojima će bazirati nov razvitak židovstva. Nema sumnje, .da je jedini elemenat, koji je kao skupina bio primaran faktor izgradnje u tom duhu, elemenat halučki. Halucijut nije jednostavno pijonirstvo. Ona u sebi nosi klicu preporoda židovske duše. Ona je u dodiru sa zemljom, liječi i obnovljuje. Haluc. dolazi u Zemlju pripravljen i odgajan za rad u Erec Jisraelu. Ne toliko što se struke tiče, nego je prošao nutarnju hahšaru. kojoj su prva legitimacija hebrejski jezik i socijalno zdrav pogled. Onaj elemenat, koji čini, da je četvrta alija morala dobiti naročitu oznaku i u novom broju, ulazi u zemlju ne spremljen za obnovili rad, koji mora u Palestini da se vrši. Dolazi sa familijama, govori jidiš. U zemlji se mora jačati hebrejsko školstvo, da ga hebraizacija osvoji. Taj elemenat ne učestvuje u nutarnjoj izgradnji Erec Jisraela, on tek uvećaje broj stanovništva i tu i tamo unosi lijep kapital u zemlju. Nova Palestina stvorila je mebine, sačinila je zdrave klice novoga života. Nova Palelestina mora da se jača prije svega ekvivalentnim povećanjem broja onih vrsti,

koje stvaraju tu i takovu Novu Palestinu. Njih može da dade jedino omladina, a na temelju valjane hahšare. Ali se tuže u Palestini i na raznim kompetentnim mjestima, da je imigracija > haluca porastivši brojem podbacila u kvaliteti. Mjeren brojem imigranata uopće ulazi u zemlju priličan broj mladih ljudi, koji dolaze kao stručni radnici ili radnici bez struke. Ali se posvuda opaža, da nijesu prošli valjanu i dovoljnu liališaru. Medju njima imadc relativno malen broj ljudi, koji će moći da nadopunjuju elitu kolonizatornog elementa a i palestinskoga jišuva uopće. Vodeći računa o tome, da Palestina treba znatan broj istinskih halUca, kako bi se održala ravnoteža, koju ugrožava jaka bujica imigracije; imajući u vidu dakle, da galut mora da daje Palestini pored novaca i ljude odgojene za obnovno djelo nesamo u ekonomskoj izgradnji jedne zemlje nego i u duhovnom narodnom životu, treba da se obrati tu n galutu puna pažnja onim stanicama, koje riiogu da odgajaju te ljude. Danas je posvema jasno, da je pojedinim zemaljskim cijonističkim organizacijama jednaka dužnost, da pomažu i unapredjuju omladinski pokret, kao odgoju za Palestinu, kaošto moraju da se brinu za namaknuče sredstava obim fondovima. Ne

može se dakako bez novaca, a ne može se ništa i bež ljudi. Ali prije će učiniti nešto ljudi bez novaca, nego sredstva bez ljudi. U nas, u Jugoslaviji, ima stvarnih pojava. koje pokazuju kako da se vrši rad na tom smjeru. Minulo Savezno Vijeće više je no ikada sa stvarnim iuteresovanjem pozdravilo rad omladine, shvativši velik dio njenih problema sa ispravne praktičke strane. U tom su duhu sastavljene i prihvaćene neke rezolucije. Neka se s ljubavlju pomaže ono, što već postoji još nesavršeno, ali kao zdrava baza za željeni razvitak. Mladi pokret Ahdut Hacofima i nije drugo u suštini svojoj nego proces realizacije onoga nastojanja, što se rodilo iz spoznaje ili osjećanja, da se, kako reče LassaJle, djelo može da izvede samo uz posvemašnju predanost svega bića za stvar, o kojoj se radi. Taj pokret, koji jača i raste u okviru čitavoga Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja, predstavlja nam sistematsku nutarnju i i zvan ju pripravu za Palestinu. I tu je tačka sa koje možemo praktički da polazimo, hoćemo li da i jugoslavensko židovstvo, daje konstantno graditelje Nove Palestine. V e L

GOSPODIN M. M. USIŠKIN DOLAZI U JUGOSLAVIJU Početkom decembra

Prošle god. obišao je g. M. M. Usiškin, predsjednik direktorija KKL., 'svuda dočekivan velikim entuzijazmom veći dio evropskih zemalja i radu za KKL podao svježih i jakih impulza. Gosp. M. M. Usiškin nije mogao prošle godine posjetiti našu zemlju. Prema saopćenju direktorija KKL i pismu g. Usiškina Upravi KKL za Jugoslaviju doći će g. Usiškin početkom decembra u Zagreb, a osim toga posjetit će po svoj prilici Beograd i možda još koje drugo oveće mjesto. Radujemo se ovoj mogućnosti da pozdravimo kao našega gosta jednog od prvih boraca cijonizma, muža, koji stoji na čelu jedne od najvećih tekovina cijonizma, Židovskoga Narodnoga Fonda. Ime je g. Usiškina povezano s nacijonalnim radom Kerena i oslobodjenjem zemlje. Jak zanos i ptma predanost narodnoj stvari, koju inkorporira g. Usiškin, unijet će u redove jugoslavenskih cijonista onaj elan, koji je danas toliko potreban.

USIŠKIN U EVROPI. Sistematska agitacija za Keren Kaje m e t. Predsjednik direktorija- Keren Kajemeta gosp. Menahem M. Usiškin, koji je u prošloj godini s uspjehom intenzivirao rad za Keren Kajemet pohodivši mnoge evropske zemlje, opet je nastupio putovanje da posvuda ojača rad za Narodni Fond dajući mu novih impulza. Momentalno nalazi se g. Usiškin u Engleskoj. Onamo je prispio 28, oktobra iskrcavši se svečano u Liverpoolu. Tu je dne 1. novembra prisustvovao konferenci KKL,, na kojoj su se engleski cijoniste obvezali da u ovoj godini

namaknu 30.000 funti. Prema ranijem programu otišao je g. Usiškin iz Liverpoola u Glasgovv gdje je prisustvovao naročitoj cijonističkoj konferenci, mitingu u hramu i skupštini židovskih žena. Prvi posjet lorda Plumera u židovskim kolonijama, Jerusolim, 4, 11. 25. (P, C.) Prva židovska kolonija, koju je p.osjetio lord Plumer, novi Vrhovni Komesar, bio je Nahalal, veliko naselje u Emeku. Lord Plumer bio je upozoren na tu koloniju, kad je posjetio sajam uzoraka Blizoga Istoka, gdje je kolonija izložila svoje produkte. U Nahalalu pokazao je Vrhovni Komesar naročiti interes za perad, i za produkte djevojačke farme, koju ondje podržaje organizacija cijonističkih žena, U ime Cijonističke Organizacije pozdravio je njega i njegovu suprugu i komesara sjevernoga distrikta Abrahamsohna, gosp. K a p 1 a n s k y, upravitelj departmanta Pal. Egzekutive za kolonizaciju. Iz Nahalala pošli su gosti u Givat Hamore, dječje selo kraj kolonije Balfurija. Nakon toga posjetio je Vrhovni Komesar staru koloniju Roš Pina, Četvrt milijuna funti primici KKL u godini 1925, Ukupni primici KKL u godini 5685 (od 1, oktobra 1924. 31. septembra 1925.), koji još nijesu do kraja obračunati, iznose više od 250.000. L. U godini 5683 iznosili su primici KKL 114.000, a u god. 5684, 167.000 L.

GOD. IX.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB 13. novembra 1925 * 26. hešvan 5686

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NB VRAČAJU

PRETPLATA GOD. 100 D. POLUGOL). 50 D ČETVRTGOD. 26 D. POJEDINI BROJ 2. D

BROJ 49.