Židov

moći ostvariti svoje nastojanje. Qpet ,jc peticija cirkulirala medju članovima Udružena 'stafoyjeraca, da stave na nju svoje potpise>fanogi .šu dakako uskratili da se potpišu, ali da broj potpisa bude što veći, g^sp^, t je - udesip stvar lako, da su se i neki malodobnici, iz porodice tog gospodina, potpisali na molbi. Čerupa oko gosp, tbT molbi? da sii do godine 1906. starovjerci imali svoju autonomnu općinu, a onda im je oduzeta jednfcn austrijskim zakon“,^?kK ie 'W' “- 0 " ° koiem radi,*- zakoli nivatskog* sabora, Medjutim je mctbdk 'derffincijaeije danas u modi, pa su se i "ta gO>p|oda pcž.urita; d**’-’) 6 »što bdije upotrijebe, An- stvar proturjju kod s*yUfiWj»„ vlastj u Bepgradu ■*- kod Ministarstva Vera, Jedan je od tih odvjetnika iz dr&ga''šuMiiojljca, koja šu podjednako i n4rt&i}Kftosla ; nicjXS'z. Bd&grđda. Mdfba je sa polpi(Vera. .Jednako su iniiwe jfosppdina Vrhovnoga Ršhina ; da on prCjporuči njihovp .stvar kod ministvarltOa., *' &• lom m lavini pitanju mimoidjen je Savez Vfe'roispovednih' Opština, i ako se,,i;aiđi i* tipičnoj - administrativnoj stvari našfe vjprskj: j(a.jedr\ice., Gosppdin Vrhovni flabi* nije začudo obavijestio o tome Savez, a ministarstvo obratilo se, kako je i u redu Izrael. Bog. Općitfi-’ifctžagrdbuV -da (fade! sv.oj'e ■ rftfJljenje o podnciej, odgovorila [ministarstvu 23. j? a općine grupi sl&Jft v l« ra ?a .pravno nemoguća zakona saboru 1 na 'godine 'l9{f£,* 3a stvarnoga gledišta nije opfert-unk ■l' da *-si 'sa strane rie bi Smjela uvukli tmhClka jedhev.grupe ljudi?'jer- nije podnesena iiićinj Unatoč,- §vfetnu tomu AkinistarVfra tut mimoišavši dpkako Savez Jevr, Veroispovednih/ (P| rt.Jalfoi-U*'*. .. i>V|oUbbrc'rfii»idaftu’l niiade^jjJ i dv C '* l odrc3be, te bi >»9jr4dtkn l }j|ijb.' Ortodoksninmdgli da budu u u^’ av \»tf J onaji kojega žj?pa na pr, ne reže kosu. Prema tomu u" obzir samo porodica gosp. HetikdVićy,^tćoja ! - -, u izravnim i pobbćnim linijama in»,dfc p<viW.i«i'uškatica od, v jednoga minjana. Na * fliežov,oga, rfldjaka-.gosp. Hirscha, ,kso perovodje. Pred dinje nedjelje nakon primitka rješenja, sazvao je gosp. Heršković, (jer je on na kj'taj6i‘.Spd(a predsjednik općpiet) .skupštinu Udruže!% pozvao onu y °w l / protiv njegovog separatističkog nastojanja.’ Medjutim nije većina sap'riitiilk ‘legaliiost - sklipštiite, jer nije propisanim!lp« tom Vsasvana. Gosp, Heršković i drugovi upgdlčik (>dnije)i svoje stvari iz bogomolje p Dugoj ulici broj 30. j iznajmili si prostoriju u kojoj, su si uredili bogomolju. Za nel 'ift^e‘ J 24., f ‘!o.''-mj;' ki 2 vkhif putem 'Udruženja' starovjeraca da se konaonp jmedi ,to. pitanje? Mpmenta.no izgleda, da je većina u udruženju uz one, koji zastupaju mišljenje da se j dalje ostane u Izraelitskoj b.og. općini i g. < 'Heilkov*Ai, da se, kako znade i može, koii^:.»tatutaK>lvkotiJ«vjegpy, rodjak gosp. Hirsch krjje j džepu,. na? skupštini bit ..će japostivalača tradicije J zakona prevlada svijest o potrebi discipline i jedinstva u židovstvu i i*Phod.i prljava,,djelovanje- one gospode, žacala, da pred najvišom upravnom vlasti denunciraju svoju braću. *”* '''• '* * 'Sefbrdski članovi -zagrebačke općine zatražili su’ štakđdiev-ftdastiiu apeicu. Savez Jev. Ver. Opština. zakipićyx ye na posije dpjpj sjednici svoga vodstva u Bepgradu s|.. 7 prpivb gasova, da prepirufi njihovu molbu k)d mfmstarštva. Govori <e, d Ovi se pojavi i kod Starovjeraca i krd 0f1.:.dni#ahTtfgir vo* da* frrfika kakove pc stoje u današnjoj’zagrebačkoj općini stvaraju posebne bp’c'nide ’i' 16 ni'rjćun Ugleda i snage'j( dne ve’Ope'rve. ‘Ort par tikularističke tež n‘*‘’Halolaže-'ftn^'alb'S' ; ~lik' vutaše 'spremna potporu. takdj i 'Ma.i ; 'fe ’žiVaatn, ti- ostvarenju pokd»B '■ .1 _>* . i .

GLAVNA SKUPŠTINA ŽIDOVSKOGA NARODNOGA DRUŠTVA U ZAGREBU

U četvrtak, dne 26. o. mj, na večer održana je u Vijećnici Izrael. Bogošlovne Općine glavna skupština Žid. Nar. Društva. Skupštinu otvara pođpredsjednik g. Beri, te konslatiravši, da je prisutan dovoljan broj članova, daje riječ g, dr. Pavlu da održi tajnički izvještaj. Dr. Neuberger konstatira sve poteškoće, pa navodi kako je odbor unatoč mnogim demisijama i desinteresmanu članstva nastojao da održi kontinuitet rada. Iznosi ,da je odbor pokušao priredjivati diskusione večeri; održana je purimska veselica, HerzLproslava i proslava Balfourove deklaracije, sudjelovalo se kod izbora za bog. općinu, provedena je svojedobno akcija za halučku farmu. Financijalno je društvo potpomagalo razne židovske institucije, a naročito hebrejske kurzeve, koje je u zadnje vrijeme društvo posve preuzelo u svoje ruke, pa je u tu svrhu osnovana i posebna sekcija »Safa Berura«. Vodile su se agende Mjesne Cijonističke Organizacije i provela se šekelska akcija. Unatoč svemu tomu, rad društva nije zadovoljio, jer se nije mogao održati kontakt sa članstvem, kpje se uslijed toga u zadnje vrijeme smanjilo. Nada še, da će se intenzivnim radom a napose sudjelovanjem čitavoga članstva u radu stanje društva poboljšati. G. Baruh F e 1 d održao je blagajnički referat iz kojega proizlazi, da je društvo iz svojih sredstava potpomagalo obilno hebrejske kurzeve, dana je subve.ncija »Haavivu*, prilozi Keren Kajemetu, i baltičkoj farmi. Nakon jednoglasno podijeljene razrješnice dosadašnjem odboru predlaže g. Me v orah slijedeći novi odbgr: Predsjednik: dr. Aleksandar Licht; potpredsjednici: gdja Clara Bar mape r i Eugen Beri; tajnici: Adolf . W e i s s m a nn i dr. Dragutin R ose.nb.e.rg: blagajnik: Salamon Papo; knjižničar! prof. Aleksandar S z e in n i t z; odbornici: Makso L e d e r c r. Fclix B a u m, Baruh F e 1 đ, dr, Pavab Neuberger, Ferdo S c h w a r z, Ljudevit L i G n. Aleksandar S ij bc r s čh u in, Lujo-S,ć b b n l a g. i gdje Gizela Kon, Julija Ko, Diana R o m a no, Hilđa S t c r n , Sida k e h I c s i n g e r. Bela N c u m a nn, Katica C ob'e«. Mirjani Weiller; nadzorni odbor: David H e i ž-o g. Šandpr Schnel 1 e r, Josip C o h c n. .-‘.ČKa predložena listina primljena je jedncglasnrr.' Natcl zauzijna živo pozdravljen predsjedničko pjfežfA, novoizabrani predsjednik društva gosp. dr. &lyksandar Licht. IL iscrpivom govoru, u kojem ' (j; iznio'radne smjernice. za djelovanje društva u novom radnom perijpdu, istaknuo je uvodno da je primio kandidaturu za predsjednika Narodnog Društva kao disciplinovani cijonista. Sa žaljenjemkonstatira slabo učešće članstva na ovoj skupštini a naročito žali što i naše službene institucije kao Radni. Odbor Saveza Cijonista i Uprava KKL., nijesu posvetile dovoljnu pažnju ovoj skupštini i nijesu se dale službeno zastupali. Dr. Licht iza toga iznosi momente, koje valja uočiti u radu. Letargija, koja danas u židovskom gradjanstvu vlada i desinteresman na sudbini židovstva najveća je opasnost koja nam prijeti. Tomu treba doskočiti jačanjem snažne svijesti o nacijonalnim potrebama židovstva u svakom pogledu. Na svim se linijama zapaža cijepanje. Dr. Licht ukazuje na žalostan istup Agude kod izbora u Čehoslovačkoj a iza toga kritikuje oštro sve divergentne tenđence, koje su i u nas dovele do žalosnih činjenica: (odvajanje jednog dijela ortodoksa i sefarada u zagrebačkoj općini), Cijonisti treba da dignu glas protiv tih tendenca i da ih oslabe i unište sviješću o potrebi jedinstva. Narodno Društvo, koje se nalazi u najstarijem i najintenzivnijem središtu cijonizma u državi treba da bude svjetao primjer. On ne misli da iznese desetak zadataka, koje bi trebalo odjednom provoditi. Treba da se postupiće radi. Ponajprije mora društvo da radi kao eksponent općih i ekonomnih potreba židovstva. Mora jačati sve, što indirektno ili direktno pomaže rad u Palestini, Prije svega valja sada izvršiti dužnost prema hal. farmi; valja erganizovati sustavni rad u Zagrebu i za KKL., KH i za šekcl. Zatim mora društvo da širi cijonisličku propagandu u duhovn|m smislu. Vodstvo će društva imati u vidu potrebu vršenja bitnoga dijela hahšare, pa će osigurati hebraizaciju Najhitniji značaj rada bit će u živom kontaktu sa omladinom. Ona je i uza svoje manjkavosti najpozitivniji dio našega pokreta. Na području kulturnoga rada valja oživljavati duh i smisao za kulturne vrednote našega naroda, favorizirati i pomagajti židovsku umjetnost medju nama. naročito muzik/i. Društvo nema još svoga doma. Postepeno će ; se stvarati fond, kojim će se nakon nekoliko godina

moći stvoriti dom. Sada će nasreću doskora »Makabi« imali vlastitu dvoranu, pa će u njoj Narodno Društvo gostoprimstvom »Makabija« jamačno naći prijatan dom i za sebe. Narodno je Društvo podjednako Mjesna Cijonistička Organizacija. Sav rad ovisi o izgradjenosti ove ćelije. Dr. L i c h t je nastojao, da u dostojnoj i znatnoj mjeri budu u odboru gospodje, odlične nacijonalne radnice i da se to dolično iskaže u činu, da se najodličnija medju njima gospodja Klara Barmaper izabere potpredsjednicom društva. On ne traži od gospodja ništa drugo, nego da se predanošću i požrtvovnošću dadu na sabirni rad i na rad oko širenja i jačanja društvenosti, tako, te bi društvo bilo ispunjeno duhom srdačne povezanosti. Kad ovako s dobrom voljom svi pristupe radu ispunjeni tihim oduševljenjem da rade svaki i najsitniji zadatak, kad bude duh društvenosti i bratstva ispunio društvo, ono ne će biti samo svjetao primjer rada i predanosti nego i uzorom živoga i bratskog zajedinstva. Zatim dr. Lic h t apelira na sve, da u punoj mjeri shvate svoje dužnosti, pa da dadu svu svoju ljubav, oduševljenje i radnu sposobnost djelovanju za narod, čijom ćemo ćelijom osjećati i ovo društvo. Time se otvara nov pcrijod rada u društvu. Ono mora da sada udje u eru, koja če u historiji jugoslavenskog židovstva imati odlično značenje. Završne riječi dra. Lichta popratilo je živo odobravanje svih prisutnih. Kod eventualija reflektirao .je g. inž. Oton Rechnitzer na zamjerke g. dr, Lichta o zastupanju Radnoga Odbora na ovoj skupštini. Nakon toga zaključuje g, dr. Licht skupštinu.

NOVA GIMNASTIČKA DVORANA »MAKABIJA« U ZAGREBU

Railovj oko predradnje »Makabijeve« dvor. ne a Ralmotičevoj trici broj 22 übrzanim tempom napreduju tako, da se sa -sigurnošću računa, da će do konca godine dvorana biti predana/ svojoj svrsi. Nakon dovršene dogradnje, n kojoj će bit smještene nuzgredne prostorije i ulazi odnosno izlazi, radovi se uglavnom kreću oko izmjene krovne konstrukcije, nredjcnja stubišta, gardeioba za vježbače i publiku te naročito glavne .dvorane, koja če svojom veličinom, rasvjetom i ..svojim oblikom biti odlična. Oradjevni i financijalni odbor neumorno rado i sabiru priloge u naravi i u novcu za građevni fond, koji se treba što prije namaknuti i koji mora dotjecatt ne samo za adaptacije, več i za sav potreban nredjaj gombaone i svih nuzprostorija. S radošću konstarujemo, da jedan i r.ko neznatni dio naše. javnosti ire obazirući se na nepr.voi'jue ekonomske prilike, izdašno podupire ove radove, ali drugi veći dio, u koji spadaju i mnogi »oficijelni«, slabo se ili nikako ne brine za ovu uredbu, za koju su se toliko zalagale dok se je samo radilo o principijelnom zaključku, kojega ali ostvarenje traži žrtve bez obzira na pri ike i neprilike vremena. Odbor »Makabija« nasmoči če vremena i agilnosti, dd obidje sve Zidove grada Zagreba, kojima je stalo do pozitivnog i cjelokupnog rada oko fizičke regeneracijc židovstva, pa se nadamo. da će naići na nužno i potporu najširih krugova. Nova ova tečevina treba da bude na diku i ponos sviju onih. koji če jc svojim radom i doprinosima oživotvoriti.

Ivo Schwarz

6

»Ž I D 0 V«

BROJ 51.

*n AdaiAaOUfSJ i MH« EA3S}9|B^J;f aaabvz ' ■ ' i > ;vK > 4 •ipoAzioVd ;iisoh|«i ’ i At;