Židov

OTPRAVNINA ZA KNEŽEVE I PROTUŽIDOVSKI TEROR. Berlin, S. februara. (ITA) Kako je već javljeno, nastoje desničarski politički krugovi svest* p'tanje državnoga zakonskog rješenja- o otpravnini za (njemačke knezove u antisemitsku kolotečinu tako, da zahtijevaju oduzimanje imutka Židovima, naročito stranima. Prema pisanju pučkaških novima može se zaključiti, da se radi po nekoj paroV, koja dolazi sa stanovite strane. »Deutsche Zeitung«, koja služi pučkaškom krilu Njemačke nacijonalne partije kao i drugi ekstremni njemačko-naolionalrstički i pučkaški listovi objavljuju neki zakonski predlog o »oduzimanju imetka Židovima u korist njemačkog naroda«, koji je sastavljen po uzoru zakonskog predloga obzirom na državno zakusko regulovanje Dtpravmne za kneževe, što su preporučili demokrati. »Deutsche Zeitung« jš pridodaje, da bi zakon obzirom ha oduzimanje imutkal Zidovima bio »moralno daleko opravdanSj.i i osim toga praktično mnogo unosniji nego nacrt demokrata.« Glasilo završuje; »Mi to samo zato objavljujemo, da obznanimo, što h! njemački narod, koji je svojim knezovima vjernošću U zahvalnošću obvezan, imao sebi da nanese, i da objavimo fakta, da se, odgovarajući prirodnom osjećaju, pođignuo zahtjev »oduzimanja imetka Židovima«, umjesto »oduzimanja (imetka knezovima.« Gotovo sve rumunjske novine donijele su taj apel. U parlamentu iznio je član narodne partije Laš c u taj apel i .pozvao vladu, da istupi protiv Unije Rumunjskih 2 Udova. Konferencija palestinskih željezničara. Hajfa, 7. februara. (ITA) Ovdje je otvorena Svepalestinska konferenca željezničkih namještenika i radnika. Na konferenciji učestvuju židovski i arapski delegati. Gosp. Feigenberg pozdravio je konferencu u ime Centralnoga Komiteja Željezničarskoga Sindikata, a gosp. Mereminski u (ime opće Radničke Organizacije (Histadrut Haovdim). Stvoreni su zaključci obzirom na odnos željezničke uprave i internacionale transportnih radnika I o pitanju zajedničke židovsko arapske organizacije željezničara. Francuski glas o Palestini. U veži s otvorenjem društva prijatelja Palestine »FrancePalest'ne piše pariški dnevnik »Ouotidien«: »Cilj je novome društvu nadasve idealan. Francuski narod-želi da potpomogne židovsku (izgradnju Palestine pod engleskim mandatom. Ova je izgradnja najveće civilizatorsko djelo od rata amo, Francuski će narod povećati svoj prestiž, pomažući ovo djelo. (Ziko) Ribarska zadruga u Palestini. The Palestine Fishling Co. Ltd. (ribarska zadruga) započinje u flajfi svojom djelatnošću s kapitailom od LE 300. Posjeduje ribarsku ladju, koja je najmodernije opremljena. Namješteno je šest ljudi, od fh su četiri danski ribari. Sada dostiže dnevni lov kojih 300 kg. Upravitelj društva kani u vezi odjeljenjem za gospodarstvo ii ribarstvo poduzimati i znanstvene radove. (Zfko) Grad »Jezreel«. Jerus oli m, 8. februara. (ITA) Grad Afule, koji sada gradt usred nizine Emek Jezreel društvo American Ziom Comrrtonvvetha, promijenit će sada na temelju zaključka toga društva i židovskih nacijonainlh autoriteta u Palestini svoje ime u »Jezreel«. Za izgradnju Afule utrošeno je dosada više od pola milijuna dolara.

KONZERVATORIJ U PALESTINE Intervicw s Jašom Heifet z-o m. Glasoviti guslač Jaša Heifetz, koji se sada nalazi na vanredno uspjeloj koncertnoj turneji u Evropi saopćio je saradniku »Wiener Morgenzeitung-a« u jednom interviewu o projektu osnivanja hebrejskoga konzervatorija u Palestini; »Moji prijatelji i ja nijesmo radi cionističkoga uvjerenja stvorili plan o osnivanju hebrejskoga konzervatorija u Palestini. Za nas je mjerodavan samo muzički interes. Kod toga me rukovodi uvjerenje, da je muzika najpouzdaniji elemenat nedjunarodnoga bratimljenja i da hebrejski konzervatorij u Palestini ima u tom smislu da izvrši veliku i visoku zadaću. Pod mojim vodstvom i uz saradnju poznatoga židovskoga muzičara Godovvskoga osnovano je u New-Yorku društvo pod imenom »The Jewish Memorial Conseravtory in Palestine«, koje si je stavilo za cilj izgradnju i podržavanje hebrejskoga konzervatorija u Palestini. Društvo raspolaže svotom od 2 milijuna dolara (ova se brojka mora da primi sa rezervom. Ziko), i po mom mišljenju ima opravdano mnogo nade, da će američki Židovi, kod kojih je projekat naišao na velik odziv i nadalje davati potrebna sredstva. Nakon završetka moje evropske koncertne turneje, koja me vodi kroz Englesku, Francusku, Belgiju, Njemačku, Holandiju, Italiju, Madžarsku Ud., doći ću zajedno s mojim prijateljem Godovskijem u Palestinu sredinom aprila, pa ćemo obaviti preostale priprave, U nekojim gradovima u Palestini i Egiptu priredit ćemo koncerte, kojih će čisti dobitak ići u korist konzervatorija u Palestini. KoniZer>atorij će se izgraditi u blizini jerusolimskog sveučilišta i postati će centrom muzičke kulture za čitav svijet«. Više prominentnih židovskih muzičkih pedagoga u Evropi i Americi izjavili su se spremnima, dai u nutarnjoj izgradnji konzervatorija suradjuju kao stalni ili prigodni učitelji. Obzirom na veliki interes, koji u židovstvu vlada za muziku imade mnog nade, da će se ovaj zavod, koji si stavlja za zadaću da uz internacionalnu gaji naročito židovsku i orijentalnu muziku, lijepo razviti. (Ziko), STADA U KFAR GILEADU BEZ PAŠNJAKA. Ovce sirskih bjegunaca popasle pašu. J eir usol i m, 8. februara. (PC) Naviranje bjegunaca iz južne Sirije u Palestinu, naročito u Hule-područje, nanijelo je znatnu štetu naselju Kfar OSleadi. Stada bjegunaca popasla su najveći! dio paše, ne ostavivši krdu u Kfar Oileadtf gotovo n : šta. Kojih 200 ovaca propalo je zbog pomanjkanja hrane, a i janjad čeka ista! sudbina, jer ovce nemaju zbog slabe hrane mlijeka. Da se spasi što se više može, hrani se sada krdo ječmom, zapravo odredjemiim za konje, kojima je sada ugrabljena ta hrana. U normalnim vremenima ne bi se ti nahrupnici trebali da toleriraju, ali zbog ‘izvalnrednih prilika primaju stanovnici u Kfar Grleadi gostoljubivo nesamo stada nego i sve bjegunce: dijele jednako s kršćahima i Druzima spremno svoju mršavu hranu. Stada u K6a\r Oileadi nabavljena su u posljednjim godinama uz pripomoć Keren Hajesoda, kad su židovski naseljenići u Gornjoj Galileji zaključili, da će uzgajati svoje vlastite ovce. da pastirsko zvanje učme opet židovskim. Tvornica konca u Hajfi. Prema »Commercial Bulletinu« 'osnovala se • u Hajfi tvornJca s kapitalom od LE 3000, koja će producirati konac, a uposlivat će 10 ljudi. (Ziko) Druga izložba za Blizi Istok u Palestini. Te 1 Avi v, 8. februara. (ITA) Sa mjerodavne se strane saopćuje, da će se u danima Pesaha ove godine držati u Tel Avivu drugi sajam uzoraka za Palestinu if Blizi Istok.

cos-a povodom .konference, na kojoj je Corcos referirao o svome putu. Naglašava, da se njegovo prisustvo imade da smatra ne kao lično nego kao prisustvo zastupnika francuske vlade, koja popraćuje cijonfetički pokret jednakom ljubavi i pažnjom kao i svaki pokret, koji ukazuje na duhovnu renesansu i djeluje poput utirača puta. »Ove moje riječi«, završio Je g. de Monzie, »valjp da se shvate kao postskriptum Francuske Balfourovoj deklaracije.« Od mnogih ostalih pisama i pozdrava treba istaći pismo profesora Charles Gi d e-a, koji je kao jedini! nežkiov bio članom francuske deputacije kod otvorenja Hebrejskoga Univerziteta. Njegove su riječi nadasve karakteristične; »U našoj malenoj francuskoj grupi bio sam jedini nežidov, ali se nijesam zato nijednoga časa osjetio stranim. Osjetio sam naprotiv, kad se moja noga dotakla biblijskoga tla, kako je ovo tlo i za nas Hugenorte prava domaja. Dosada' je Palestina bita samo zemlja uspomena. Od začetka oijonizma postala je zemljom budućnosti. Svaka nova kolonija je zeleni pupoljak, što procvjetava kao nekim čudom. »Gledam s potpunim pouzdanjem u budućnost palestinske države; ona će obuhvaćati svu Transjordan'iju i rasprostirat će se sve do Enfrata, kao što, je to u vama poznatom tekstu bio obećao MojsSje. Ona će, bez sumnje, biti arapsko-žMovska, ali što ima na tome? Židovi i Arapi su djeca Abrahamova i njihovi su jezici; srodni. I druge držaive su dvojne ali n'jesu zbog toga ništa manje napredne. To će hjti semitska država i dobro je, da čitavu zemlju ne će isključivo nastavati ponosni potomci Jafetovih sinova.« O arapskom pštanju je govor u interview-u s Usis k ino m. Ovdje Usiškfn razlaže bit arapskoga pitanja i važnost, da Židovi dobiju što prije većinu u Zemlji. Pored ostaloga naglasio je Usišktn, a to priznaje sam Corcos, da je stav francuskih Židova suviše mlak, komotan i indolentan. Corcos stavlja baruna Rothschilđa kao oznaku za rad francuskih Židova, Sto nije tačno, jer je barun Rothschild pojedinac, koj* je radio i radi nevezan ni na koju zajednicu židovstva a najmanje na Židove Francuske.

Bijaše nužno, <la se istakne u knjizi ono, što je važno za prosudjivanje stajališta njenoga pisca i zajednice, kojoj je članom. Sa liiteirarnioga gledišta' je knjiga odlična:. Pisana) je živo i plastički, lakim i vedrim načinom Francuza. U knjizi nema dosadnoga umovanja, pa ocrtani dogadjaji, opisana mjesta govore sama. Naročito valja istaći, da je knjiga objektivno informativna, pa u mnogočem upućuje u 25-godišnji razvitak Palestine. Onima, koji ne poznaju stav francuskih Židova i Francuske prema izgradnji Palestine, može se ova zanimiva knjiga napose preporučiti. Prije ovoga djela izdao je g. Fernand Gore os knjigu »Israel surla Terre biblique«, pa su je kritika i francuskfi politički faktori jednako simpatično pozdravili. Al. —e r. »Volk und Land« opet izlazi. Dne 10. veljače započinje u Varšavi opet izlaziti »Volk und Land«, centralni organ cijornstvčke radničke organizacije »Hitahdut« u Poljskoj. »Volk und Land« izlazit će svaki drugi tjedan, a uredjuju ga dr. Arje Tartakovver, zastupnik Abraham Levrinsohn i dr. Nathan Ec k. Palestine Economie Societv. Prvi i broj druge knjige BulletSna gornjega društva Szašao je nedavno i donosi dva članka o »Prelazu iz primitivnoga gospodarstva u Palestini u moderno«, od Eleazara Volkana (Wilkansky) J »Sadjenje i preradjivanje duhana u Palestini« od dr. Theodora Zlodistoga. Iz predgovora izdavača saznaje se, da će društvo nastojatž da u buduće donosi svojim čitačima opišime i temeljite analize različitih problema Palestine. Gornji člamci su prvi pokušaji u tom 'smislu. Bulletin može da se naruči kod sekretara »Palestine Economie Socety« P. O. B. 92, Tel Aviv. (Ziko)

IZ JUGOSLAVIJE

ZAGREB. Početak zaključne akcije za Jug. Haiučku Farmu u Erec | sraelu. Priredba Zid. Narodnog Društva. Govori ft Aleksandra L l c b t a i* inž. Otona Rechnitzer a. U četvrtak, dne 11. februara zagrebačko je Židovsko N. rodno Društvo održalo jednu svoju društvenu priredba, kojo; je otvorena akdija, da se u Zagrebu namakne odredjena svo; za Jug. Haiučku Farmu. Predsjednik društva g. dr. Aleksa; dar L i c h t otvorio je veče pozdravivši mnogobrojne ući snike i predstavnike pojedinih korporacija i društava. D Licht je ukratko razložio svrhu ove večeri i predao rije inž. Otonu Rechnitzeru, koji (je kao član Radnoga 0: bora Saveza Ciionista govorio informativno o tom, kako javila ideja osnutka jedne Jugoslavenske Halučke Farme Erec Jisraelu i razložio današnje stanje u tom pitanju. N; ročito je objasnio razvitak dogadjaja oko kupnje potrebnoj zemljišta i pitanje namaknuća potrebne svote za nabav. inventara. Iznio je teškoće na koje se .nailazilo kod kup vanja zemljišta u Tirt i kako je zagovorom g. U s i š k i t Direktorij KKL odlučio da perfektuira kupnju zemljišta farmu naših halncim u Djed?. Iza'toga razložio je inž. Rechnitzer veoma uvje ljivo važnost Investicija u svakoj kolonizaciji i naglasio, i je zahtjev naših halucim n tom pogledu veoma čedan i a se kreće ispod mjere, koju je postavio naš najprokušd stručnjak u kolonizaciji Palestine dr. Artur Ruppin. FarH će biti ponajprije Uredjena na posve zadrugarskom princirl ia onda će, kad se dalje razvije, samostalno i odijeljeno voč svaka porodica svoje gospodarstvo. Dalje je tož. Rechnt; iznio brojke o dosada doznačenim sumama u Erec Jisfael lime nabave inventara li o svoti, koju valja još namaknu Radni Odbor očekuje mnogo baš od akcije u Zagrebu, Tre; shvatiti zamašitost rješenja ovoga pitanja, jer strpljivost t lučim je prenapeta, i u nas se ona vuče već više godina. Iza toga istaknuo je važnost principa rentabiliteta j spodarstva, koji su našš halucim obzirom na farmu u vij naglašavali, ali se o tom u našoj javnosti hotice ili nelioti nije govorilo. Ovaj je princip zdrav, a i u, Cijon. Organizai tako’djer prodire spoznaja* da kolonije u Erecu treba da ba rentabilne i u ekonomskom smislu, a ne samo moralno t žirom na pokret. Zbog toga je upravo važno, da kolon bude dobro opremljena, da ima potreban inventar. Nakraju je inž. Rechnitzer upravio topli apel na prisub da se odazovu ft porade, kako bi se pitanje farme što pr likvidiralo, pa da halucim u Erecu osnuju d urede faru koja će biti od koristi Palestini, a mi da ovdje nevezani tu našu dužnost pristupimo to više radu, koji inače trđ da vršimo. Nakon veoma uspjeloga stvarno« razlaganja inž. Re; nitzera uzeo je riječ g. dr. Aleksandar Licht. U početku svoga govora istaknuo je dr. Licht svrl priredbe, da se njome započne akcija, u kojoj valja da nimo posljednji napor da izvedemo, što sa strane zagr Židova treba učinit', da se ostvari Malučka Farma. Valja I

4

»ŽIDOV«

BROJ 7

Jevrejsko-sefardski studentski klub u Zagrebu, priredjuje dne 6. marta, u 9 sati na večer svoju VELIKU PURIMSKU ZABAVU sa plesom u novim prostorijama Žid. gomb. i športskog društva »M kab i« (Palmotićeva ul. 22). Čist prihod namijenjen je: 50% La Benevolenciji, a 5i Halučkoj farmi u Erec Jisraelu. Zabavni odbor.

NAOČALE I CVIKERI izradjuju se strućnjački najtoo i najjeftinije satno kod »OPTIKE«, Jos. Juvan, Iliea 63. Popravci. obavljaju se brzo i točno.

■' ‘likeri su najbolji inovj likeri su 1 nedostižni! ■ likeri su f nedostiživi specijalitet Teslić-likeri SISAK