Židov

ŽIDOV

Odgovor na zahtjeve Asefat Hanivharim

Napredak palestinskoga drajva u Americi. Kriza u židovskom parlamentarnom klubu u Poljskoj. Antisemitizam u Rumunjskoj.

l(*Wr. Mrgzt.«) Palestinska je vlada objavila svoj odgovor 1 na rezolucije predstavništva, palestinskih Židova, primljene na njenoj nedavnoj Jerusolimu. Odgovor vlade napisan je u veoma prijateljskom tonu. Vlada izjavljuje, da je spremna da uveća subvencije z & židovsko š k o Is t v o, a!ii sumo uz uvjet, da ima stanovito pravo konNadalje je spremna, da uposli židovske činove i da primi židovsku momčad u policiju, se zadovolje plaćom, koju odredjuje vlada i alko me budu Ili potpore kod židovskih organizacija. Vlada, sprema nazakona, po kojem! će se postepeno ukidati stari turski zao übiranju desetine. Vlada, će u skrtro vrijeme stvoriti : mogućnosti, da državna ifi krunslka zemljišta, koja neobradjena, preda na obradjivanje. Vlada će truditi da udovolji raznim zahtjevima Žira u toj stvari. Pravo hebrejskoga jezika će se braniti, U stvari primanja židovskih momčadi u sigurnosnu službu britanske vlade, da smanji britansku žandarmeriju. Šalji palestinski garnizon treba da se reducira za debata 1 i u na. JURANA JEDNA PETINA PALESTINSKOG DRAJVA U AMERICI. Drajv se vodi s veoma mnogo uspjeha. Generalni sekretar drajva Udruženih Palestinskih Fon, Emanuel Neumann podastro je ovih dana izvještaj sjedniku komiteja toga drajva dr. Stephen S, Wise-u o đašnjem uspjehu sabirne kampanje. Iz toga izvještaja jfßHlzlazi, da se u roku od posljednjih šest nedjelja, to jest od konferencije u Baltimore u raznim mjestima sabralo više I °d jadnoga milijuna dolara, dakle nešto više od jedne petine one svote, koja se imade namaknuti. Zajedno s novcem, koji je ove godine unišao prije Drajva Udruženih Palestinskih Fondova, dala je Amerika za Palestinu 1,500.000 dolara. Hlzvještaj kaže dalje, da se sve države u Udruženim Država ma živo spremaju na provedbu drajva, i da je u 21 drdrajv već organiziran, Emanuel Neumann upozoruje da jc sav taj rad izvršen u srazmjerno kratko vrikonferencije u Baltimore amo i da je u to nekoliko uredjen potpuni organizacijom aparat za Udružene Fondove. H»I ako smo tek u početku, možemo da zabilježimo znatne rezultate. Na konferenciji u Baltimore uspjelo nam je da Ikplteiovimo novi darovni standard za ovogodišnju kampanju, koji djeluje i u New Yorku i u -čitvaoj zemlji. Svi naši stari za Keren Hajesod povećali su svoje doprinose, neke i pet i deseterostruko, a u New Yorku i u ostalim nemjestima zapaža se tendencija, da se prosječni doprinos od 250 dolara povisi na dvostruko. Ako ova tendenca potraje . se bude valjano- očitovala, pa ako na posljetku uspije sve, koji dolaze u obzir; mogli bismo postići naš cilj većih teškoća«. »Nakon savjesnog ispitivanja prilika, završava Emanuel svoj izvještaj rabi Stephen S. Wise-u, čini mi se, snujemo računati, da će ove godine prinosi biti veći nego lane. Klasičnu ilustraciju tome daje sjeverna dr**** New York, koja je prošle godine dala svega 49.859 đ,o-a u ovogodišnjoj kampanji supskribirane svote iznose ▼eč preko 125.000 dolara. (Ziko) * ' eitavo > se zemlji sprema doček Bjaliku. Medjutim se Palestinski Fondovi sve više približuju cilju svoje H^p> a nje. Dolazak Bjalika daje novih poticaja propagandikoji iz svih gradova najavljuju odlične uspjehe. Iz Ncw javlja vodja tamošnje akcije, daje kampanja već prejgjy'a svotu od 665.000 dolara tako, da će u skoro vrijeme namaknut kontingent New Yorka, koji iznosi jedan i po milijuna dolara. Mount Vernon je već postigao svoj konod 30.000 dolara i to pomoću 100 dolara đine-a, na su aktivno učestvovali rabi dr. Stephen S. Wise i >ne l Wegdwood. Uspjeh toga dinea potaknuo je obadvoda pokušaju da u tome mjestu doskora opet saberu ir*SP °d 10.000 dolara. Colonel Wegdwood trebao bi medjutim u London, nakon što je u zemlji učestvovao u gff’Ž™ važnim mitinzima. Dobro napreduje akcija u C,onneet cut-u. I Teksas se polako približava svome cilju od 10 dolara. Boston je medjutim namaknuo svotu .od 100 dolara, pa će doskora postići svoj kontingent. Vodje a su uvjereni, da će njihov rad biti okrunjen potpunim (Ziko) Julian Mack opet aktivno učestvuje u cijonističkom radu J®dan izvještaj sekretara drajva Udruženih Palestinskih u Americi, ističe, da sudac Julian W, Mack, koji godina bio jedna od najvidjenijih i najistaknutijih u američkome cijonizmu, opet aktivno učestvuje u radu i da energično suradjuje u drajvu UdruPlestinskih Fondova, koji treba da namakne 5 miliju-

na dolara za potrebe Palestine, Sudac Julian W. Mack govorit će u nekoliko skupština u New Yorku, a tečajem mjeseca februara potpomoći će akciju u Floridi, koja mora namaknuti 150.000 dolara, pa će u glasovitom morskom kupalištu Miami započeti akciju, koja ima da donese 100.000 dolara. * (Ziko) KRIZA U ŽIDOVSKOM PARLAMENTARNOM KLUBU U POLJSKOJ. Poslanici dr. Schipper i Griinbaura izjavljuju, da se vraćaju u klub. (W. M.). Frakcija cijonista u židovskom parlamentarnome klubu zaključila je, da za predsjednika kluba kandidira dr. R.osenblatt-a. Posl, Schipper i zast. Jichak Grii nbau ra izjavili su zla svoju osobu, da se vraćaju u klub. Zastupnik R ei z e s predložio je na posljednjoj sjednici kluba, da klub odmah predjc u opoziciju, jer je to potpunoma opravdano nakon posljednjih izjava ministra za prosvjetu Grabskoga o numerus claususu. Bivši predsjednik kluba dr. Leon Rei c h izjavio je, da klub mora ponajprije provesti debatu o svojoj budućoj politici, pa> đla na temelju smjernica, koje će odatle rezultirati, izabere predsjednika kluba. Na prijedlog zastupnika Schippera ipak je zaključeno, da se ponajprije izabere predsjednik. Zast, Heller izjavio je u ime Hitahduta, da ona ne će učestvovati u izborima predsjednika i da si ostavlja slobodne ruke. Poslanik Kirschbaum izjavio je u ime poslanika Agude, da ona nikako ne može da pomaže kandidaturu cionističkoga kandidata dr. Rosenblatta i da, je jedini način, kako da se pitanje riješi izbor predsjedništva. I dr. Reich se protivio kandidaturi dr. Rosenblatta i rekao je, da je sad opozicija dužna da vodi klub i da je poslanik Griinbaum obvezan da u ,ovaj ćas preuzme predsjedništvo. Predložio je da klub izabere Griinbauma za- predsjednika. Nato je sjednica odgodjena, da se pojedinim grupacijama dade prilika da zauzmu svoje odredjeno stajalište, MARTIRIJ ŽIDOVSKIH STUDENATA U BUKAREŠTU NE PRESTAJE. Napadaji na Židove u tramvaju. Antisemitski studenti najavljuju generalni štrajk. Odgovor državnoga Jjo dsekre t a r a ( (Taitarescu-a. Protest radništva. Bukarešt, 16, februara (ITA), Jučer i prekjučer desili su se opet sukobi izmedju židovskih j rumunjskih studenata. Nekoliko židovskih studenata bili su u prisustvu 1 policista u tramvaju napadnuti i zlostavljani. Neko 20 studenata, koji su htjeli prisustvovati predavanju profesora Babe s-a izbacili su njihovi kršćanski kolege iz predavaone. Na filozofskom fakultetu pozvali su profesori židovske slušače, da napuste predavaone, jer hoće da predavaju samo kršćanskim slušačima. Univerzitetski senat je na svojoj posljednjoj sjednici zaključio, da narušitelje reda i mira na sveučilištu isključi na godinu dana. Antisemitski studenti, nezadovoljni ovim zaključkom podnijeli su univerzitetskom senatu memorandum, u kojem su zatražili, da se ukine taj zaključak i najavili generalni štrajk, ako se njihova želja ne uvaži u roku od 10 dana. * Bukarešt, 16. februara (ITA), Odaslanstvo židovskih studenata pod vodstvom predsjednika Saveza Rumunjskih Židova dr. Fildermanna i predsjednika Židov, bogoštovnc općine u Bukareštu, Eli Bercovici-a posjetilo je državnoga sekretara u ministarstvu unutarnjih djela Tatarescti-a, koji je odgovoran za javnu sigurnost, pa je zatražilo da poduzme energične mjere protiv neprestanih prepada na židovske studente. Gospodin Tatarescu je napola obećao, da će poduzeti što je potrebno. Kad mu je odaslanstvo izjavilo, da se dosada njegova obećanja u toj stvari nijesu nikako izvršivala, rekao je g. Tatarescu doslovce: »Ne mogu ništa da učinim. Policija i žandarmerija su antisemitski raspoloženi«. * Bukarešt, 16. februara (ITA). Radnički sindikati u Bukareštu održali su veliki miting, na kojem je prihvaćena ova rezolucija; »Skupština osudjuje barbarske napadaje fašističkih antisemita na židovske studente i vidi u t omc prepad na slobodu učenja«. GODINA RADA JOINTA I OSE U RUSIJI. Berlin, 16. februara (TTA). Ambulante, koje su potporom Jointa i OSE uredjene u židovskim kolonijama u Južnoj Rusiji, posjetilo je u vremenu od oktobra 1924. do septembra 1925, 68.312 pacijenata: podijelilo se 45,700 besplatnih recepta. U isto vrijeme posjetila su ambulante JOINTA i OSE u rajonu Odesa 300.692 bolesnika, a dječje zavode 41.739 bolesnika. Liječi se 58.335 sušičavih pacijenata. Colonel Patherson u Palestini. Hajfa, 17. februara. ATJ) Colonel Patterson, bivši zapovjednik židovske legije u OaJipolju, stigao ie ovamo parobrodom »Milano« na putu iz Carigrada.

Pregled

Židovska manjina u Poljskoj. Musolinizam i antisemitizam. Raskol u Židov, parlamentarnom klubu u Sejmu. Rad za ideju i organizaciju. Zagreb, dne 18. februara. U dvim zemljama u Evropi židovsko pučanstvo mora da snosi sav jad narodnih manjina. U Poljskoj i Rumunjskoj gdje je židovstvo naseljeno u kompaktnim masama pored goleme gospodarske depresije, koja je u Poljskoj daleko jača nego u Rumunjskoj, zadrti rasni šovinizam i politi.čka perfidn.ost sve više jačaju čemer ovih napaćenih ljudi. U Poljskoj su Židovi nagnali nuždom već pred odulje vrijeme stali, da -se politički organizuju i osovljuju i danas imadu prilično jaku parlamentarnu grupu u Sejmu, poljskome parlamentu. Nasuprot nije u Rumunjskoj židovstvo uslijed potpune heterogenosti još dovoljno kompaktno, da svoju snagu, koliko mu to dopušta okljaštreni demokratizam rastrovanog političkog života u Rumunjskoj, očituje stvarno u omjeru sila u javnome životu, a prije svega u parlamentu. Ali se već pokazuje tendenca, da- i oni istupaju samostalno i skupno, pa se ta tendenca očituje u sadanjim općinskim izborima, Židovi u Rumunjskoj i Poljskoj bore se za svoja osnovna prava: gnadjansku jednakopr avnost i slobodu nacijonalnokulturnoga života. Nedavni■ sukob izmedju talijanske i njemačke vlade übacio je u zapadnoevropejsku javnost refleks jednog mutnog i mučnog pitanja. Tezu, koju ističe Mussolini: jedna država i jedna nacija i koju on upravo džonglenskd provodi i prema Nijemcima u Tirolu,! prema Slavenima. u Istri i Gorici, stavili sn si za -kredo svi na-cijonalistički pokreti, koji su u današnje bclesno : doba br.ojčano veoma jaki. Antisemitizam kao demagoška parola je sastavni dio njihovih ideologija d t,o u onim zemljama, gdje Židovi brojčano ulaze u obzir. Talijanski se fažiza-m ne bavi židovsikm pitanjem, jer u svojoj zemlji ne nailazi na nj. Ali u Poljskoj reakcija i Sovenstvo moraju da urede svoj odnos prema židovstvu, koje je u toj zemlji stvaran, golem pojav. Antisemitizam raspirivan vijekovima je nužno demagoško sredstvo, da sa sve mase uguraju u borbu za »čišćenje nacije« i za -stvaranje narodne jedinstvenosti u državi. Ali ovaj rat protiv Židova ipak sadržaje specijalnu boju i nije posve analogan borbi, koja se u Poljskoji vodi protiv Nijemaca i Ukrajinaca. Antisemitizam je stvar svoje vrste, kaošt,o su i Židovi pojav za koji se često ne nalaze paralele. Židovstvo- u Poljskoj stvorilo je u svojoj obrambenoj borbi i parlamentarnu frakciju u Sejmu, -koja brojem svojih članova spada u- osrednje stranke u poljskom parlamentu. Taj se prema vani jedinstveni parlamentarni klub sastoji od više stranaka. Pod vodstvom dr. Leona Reich a postigao je klub neke uspjehe u borbi protiv planiranih namjera vlade, ija uguši nacijonalsno-kulturni život u Židova i dai ih gospodarski slomi u korijenu. S vladom, koju su predvodili šovenski desničari, sklopio je klub sporazum po kojem se vlada' obvezuje, da ne će provesti neke planirane mjere, koje uništavaju nacijonalno kulturan i gospodarski život Židova. Tom je sporazumu, što se vlade tiče, kumovala spoznaja, da kod dobave ziajma u Americ i treba paziti na mišljenje, koje napolju postoji o tome, kako se koja država vlada prema svojim Židovima. A Poljska nema u tom pogledu osobitu habilitaciju u -inozemstvu, pa je prije polaska tadašnjega ministra inostranih djela grofa Skrzynskogiai u Ameriku, valjalo svijetu dokazati, da je poljska vlada pokazala smisla i volje, da sporazumno sa samim Židovima uredi sve teškoće, koje naročito pritištu židovsko pučanstvo u Poljskoj. Tadašnja vlada i naredna vlada grofa Skrzynskoga koja je i sada na upravi zemlje izvodila je sporazum deklarativno, a stvarno je ostalo sve, kako je i bilo. Ipak -se mora priznati, da je sporazumaška- politika većine židovskoga parlamentarnoga kluba uklonila neke opasnosti avanturističke desničarske vlade Grabskoga, U klubu je postajala jaka opozicija protiv politike sporazuma, za koju se najviše eksponirao predsjednik kluba dr. Leon Reich. Najjača ličnost te opozicije je Jichak Grii nbaum, koji je i na dva posljednja kongresa istupio kao jedan od najmarkantnijih oponenata. Nedavno, kad su nafvidjcnije ličnosti većine i opozicije u klubu boravile u inozemstvu, desio se u klubu nemio dogadjaj: jedan dio opozicije napustio je klub pod vodstvom dr. Schippera i već se govorilo da če se osnovati nova frakcija. Strasti se još nisu posve stišale, ali se spor smiruje i važno je napomenuti da su Griiubaum i dr. Schipper izjavili na posljednjoj sjednici kluba, da ostaju u klubu. Motivi rascjepa čini se ne leže samo u gledištu kakov stav ima klub da zauzme prema vladi. Bit će da su po sri« jedi i neke dublje diference,. koje se namah ne mogu dal nadju u zbijenim vijestima o razvitku Jgrize u židovskoj parlamentarnoj frakciji u Sejmu. Klub je sam dobrano heterogen. Sad je bez vodstva, jer su predsjednik dr. Reich i potpredsjednik dr. Rosmarin demisijonirali. Momentano se diskusija vođi o pitanju vodstva kluba i tu su izbila prerazna gledišta. Izgleda, da bi u novo vodstvo kluba imao d,oći g, Griinbaum, što se i u antisemitskoj javnosti shvaća kao prelaz u oštru opoziciju protiv vlade. Kriza u židovskom parlamentarnom klubu u Sejmu neugodno se doimlje baš u vrijeme, kad židovstvo Poljske treba jedinstveno i složno predstavništvo, kako bi što odlučnije moglo da se odrvava zlu, koje ga tišti.

Poštarina plaćena u gotovom PRI TPLATA NA „ŽIDOV“ STOJI; GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.- , ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CJENIKU. - PLATIVO I UTUU ZAGREBU. - BROJ ČEK. ■čuna uprave ,Židov je33.s3i.

GODINA X,

ZAGREB, 19, februara, —5, adara 5686,

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA ,ŽIDOVA“ NALAZE SE ZAGREB, ILICA 31./111. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

BROJ 8,