Židov

ZANGWILL ZA ŽIDOVSKU KOLONIZACIJU U RUSIJI. London, 24, februara (ITA). Ovdje se lje pod predsjedanjem dr, B. Jo c h elm a na održao veliki zbor za židovsku kolonizaciju u Rusiji. Dr. Jochelmann, predsjednik Komiteja za židovsku kolonizaciju u Rusiji, rekao je u svom govoru, da se, bili odnosi prema sovjetskoj vladi, kakovigod, dodjeljivanje zemlje za kolonizaciju Židova mora da primi, jer će samo na njivi ozdraviti židovski nar.od. Joint Distribution Comittee i ICA vrše već hvalevrijedan rad, dužnost je engleskih Židova, da pomažu kolonizatorno djelo u Rusiji. Iza toga stupio je na tribinu Izrael Zangwill i održao odulji snažni govor, u kojemu je po gdjegdje bilo humora. Time što svakoga jutra čita dnevni bilten Jevrejske Telegrafske Agencije stoji u vezi sa židovskim životom. Katkada su ovi izvještaji poput jeremijađa: svuda bijeda i potlačenost. Jedini je put do spasa onaj, koji nam je pokazao Theodor Hcrzl: k vlastitoj grudi. Većina Židova živi u bijedi. I Herzl nije bio baš samo za Palestinu, nego za zemlju, za grudu. U svijetu živi 16 milijuna Židova, a Palestina je tako velika ka,o grofovija Wales, gdje kraj svega razvitka stanuje 2 milijuna ljudi. U Palestini mogu Židovi da stvore neku vrstu Švaj carske. Ruska vlada stavila je Židovima na raspolaganje jedan milijun jutara, pa je time učinila više nego britanska vlada, koja nije dosada Židovima dala nijedan četvorni metar zemlje. Sva slobodna zemlja .ostaje za Arape. A kako se može da izgradi Zemlja bez zemljišta? Ne može se svako parče zemlje platiti skupim novcem, Kolonizacija ICA u Argentini ne obazire se na princip koncentracije. Kod kolonizacije u Rusiji treba pogled upraviti baš na koncentraciju u naseljivanju. Zangvvill je pozvao engleske Židove, da pridonesu žrtve za spas ruskih Židova. Završio je svoj govor izjavom, da je od 500 funti, što su pre,ostali nakon likvidacije ITO (Jewish Territorial Organisation) izdano 100 funti za Nordauov vrtni grad u Palestini, a 400 funti da je odredjeno za židovsku kolonizaciju u Rusiji. Odbijena tužba zbog patenta protiv prof, Weizmauna. »Wicner Morgenzeitung« donosi vijest, da je sud odbio tužbu jednoga pariškoga kemičara, kojom je tužio prof. W e iz m a nn a, da je za vrijeme rata dao u Engleskoj patentirati jedan njegov patenat. Sud je pronašao, da tužitelj imade krivo, pa je odbio tužbu i zahtjev tužitelja za odštetom i anuliranjem patenta prof. Weizmaima. Proces je trajao nekoliko mjeseci. »Wiener Morgenzeitung« napominje, da je karakteristično, da je komunistička štampa u Rusiji već dulje vremena izrabljivala taj proces za protucijonističku kampanju, koja je uglavnom bila uperena protiv osobe prof. Weizmanna. Nećak dr. Členova, sakrettr sovjetske delegacije u Francuskoj. Moskva. (Posebni izvještaj ATJ.) Profesor S. Clenov, nećak glasovitoga čijomTstičkog vodje, imenovan je sekretarom sovjetske deiegactšje u Fraincuskoj. Sir Herbert Samuel postat će barun? London, 24. februara (ITA). U informiranim se krugovima govori, da će sir Herbert Samuel, bivši Vrhovni Kome- , sar u Palestini, nakon što završi svoju djelatnost kao predsjednik komisije o produkciji ugljena dobiti čast baruna. Tečaj za Arape na tehnici u Hejfi. Je ruso lim, 22. februara (ITA) . Na tehnici u Hajli uveden je specijalni tečaj za arapske gradjevinarske radnike. Tečaj se vodi na hebrejskom jeziku. Posjećuju ga 14 arapska radnika, koji znadu hebrejski.

Sinagogalni koncerat

Priredba Izraelkske Ferijalne Kolonije u Zagrebu. Marno vodstvo društva Izraelotslke Ferijalne Kolonie u Zagrebu, na čelu sa svojom/zaslužnom predsjednicom gdjom. Tildom pl. Deutsch, priredilo je u utorak 23. o. mi. na večer već svoju drugu ovogodišnju uspjelu priredbu. Dok prva priredba (Čitanje dječjih priča) nije imala nikakav židovski (karakter, ova je druga priredba sinagogarini koncerat u zagrebačkoj sinagozi pokazala, da je ovo zaslužno žid. humanitarno društvo držalo za potrebnim, da priredi i jednu židovsku priredbu, da pokaže svoje razumijevanje ne samo za uspjele »neutralne« priredbe, nego i takove priredbe, Sto manifestiraju židovski karakter toga društva. To smo htjeli da uvodno istaknemo da to sa zadovoljstvom istaknemoProgram ,toga uspjeloga koncerta bio je veoma bogat, čuli smo na njemu lijepi, broj žid. kompozitora. Čuli smo stvari, što imadu siniagogalni karakter, ai dobro je što su se izvodila djela i židovske svjetovne muzike, koja je bila zastupana po našim modernim kompozitorima (A chr o n, Kap lan, Žiga Hirschler). Od starijih majstora naše sinagogalne literature izvedena su djela Su 1 zera (Ma tovu Be roš bašono, Adom Olom), Oolđsteina, Oriinz\v e ig a i dr. Od modernih stvari osobito ističemo Achrono v u hebrejsku melodiju, pisanu za violinu, a treba da se spomene i Kap lan ova stvarca za flautu, čelo, harfu i orgulje. Od domaćih kompozitora izvela se i hasidska melodija od g. Žlge ,H i r s c h 1 e r a, izvadak ta scenske muzike za čuveni Anskyev Dybuk. O. Hirschler, koji' nas je veoma' zadužio svojom uspjelom zbirkom židovskih narodnih .popjevalka, obradjenih za jedan glas S klavir, izn o nam je izvadak, pisan za flautu, čelo, harfu ii orgulje, Iz scenske muzike, što ju je komponovao za Dybuk, čija se izvedba pred neko vrijeme pripremala na zagreb. Narod. Kazalištu. Od starijih kompozicija Ističemo osobito Suizerove stvari, napose Ma tovu i Adon Olom, dok se ođ veoma uspjelih r e-

cli'tiativa napose treba istaći osobito lijepi Av horahamim i Be roš hašono. Na programu se nalazila i »tradić;]ona!na« Bruchova čelo-obrađhai Kol niidrea. Izvedba programa bila je .povjerena prvorazrednim silama. Medju prvima treba da se spomene bečki natkantor g. Oerson Margulies. On je svojim veoma lijepim, jakim i svježim tenorom, koje' je vamredno zvučio osobito u visokim položajima i u pianu, te svojom dubokom , muzikainošću izveo velik i najznačajniji dio programa. Njegovo veliko umSjeće i osobit način predavanja došlo je do izražaja u svim djelima, što je izveo, a napose u recitativimah ikoji su mu dali prilike da potpuno razvije! sve odlike svojeg prvorazrednog predavanja. Veoma je dobra bila zamisao, da nam se pruži prilika da čujemo ovog ■ vanrednog pjevača, koji je veoma zaslužan zai širenje židovske sinagogalne, ali i svjetovne muzke. Odja. Draga Stern ponovno je .veoma uspjela svojim vanredno lijepim 4 ugodnim mezosopranom, koji nam je već dobro poznat 4 od njeziriih prijašnjih uspjelih nastupa u našoj sinagozi. Od jal. je dr. K 6 1 i c (k e r sa mnogo razumijevanja i vještine Izvela uspjelu Achronovu hebrejsku melod:ju. I svt ostali Izvadiači, naši umjetnici gg. Franjo D ugan (orgulje), prof.' U. Fabri (čelo), Brunclig (flauta) i gdja. Siičugova na harfi izveli su svoje partije majstorski Posebno želimo da istaknemo nastup našeg pomladjenog sinagoško.g zbora, koji inas je Ovoga puta ugodno iznenadio i pokazao dobar napredak. Ritmici, vokalizaciii « dinamici ovoga je puta bila posvećena osobita pažnja, tako te naši je ovaj nastup ponovno uvjerio, da se uz marljiv i savjestan rad, mogu od tog zbora dobiti lijepi rezultati. Zbor su uvježbali gg. kantor \Veissraann (koji je kao solista nastupio u izvedbi Pisehu li od Abrassa sa mnogo razumijevanja i muzika'mosti) te mladi talentovani Marko R o t h m ii 11 e r, ikoji) je i na izvedbi dirigirao zbor. Koncerat je bio vanredno posjećen, sinagoga bila je dupkom puna. Medju prisutnima vidili smo pored ostalih i gradonačelnika zagrebačkog g. arh. H e i n z e 1 a sa suprugom. A taj koncerat posjefše i oni krugovi žid. gradjanstva, koje inače u glavnom veoma rijetko vidjamo kod ostalih žid.

priredaba. To posebno bilježimo ikao jedan uspjeh Izrael rijalne Kolonije, kojoj' je uspjelo ovoga puta dai na tu ži sku priredbu privuče i te krugove. ♦ Ko!iiko,nam je poznato, prvi je to puta, što se u n: Zagrebu priredilo koncerat posvećen našoj sinagogainoj zid. Treba da budemo osobito zahvalni inicijativi Izrae Ferijalne Kolonije za priredbu ovoga ziaiista usp : 'koncerta. No naša je sanagogaloa muzička literatura pri. bogata, mnogo imade djela, što se, u nas još ne ->z\ : (na tome koncertu nijesmo) čuli na pr. ni jedno djelo vel' našega majstora L e wando ws k og) —ne bi smjelo kod tog jednog koncerta. Treba da polije toga uspjeloga certaf slijede S daljnji. Tu držimo da je lijepo polje rada ■naš pomladjeni sii na goš k i zbor, koji bi si trebao za zadaću, da nam priredi po koji koncerat, na ikojem bizvela još kod nas ne izvedena markantna djela sinagpgalne muzičke literature, da bi židovska a židovska javnost truda prilike, da se svesti' upozna sa našom sinlaigogalnom muzikom. Ali oso pažnja treba daj se I! nadalje posveti i židovskoj svjei noj modernoj muzici, koja je i na ovome koncertu bik stupana. f. Sporne nknjiga o Šolem Alejhemu, (W. Mgzt.) Povodom 10. obljetnice smrti najvećega i'" skog humoriste, Šolem Alejhema, stvorili su u Yorku tamošnji židovski književnici naročiti komitej, ko ; izdati opsežnu, literarnu spomenknjigu. Spomenknjiga bi' isključivo posvećena literarnom djelovanju Šolem Aleji’ Pored ostaloga bit će publicirana brojila dosad ne.obja' literarna djela šolem Alejhema i njegova pisma i pisma mu, koja imadu literarni karakter. Posebni .odjeljak će uspomene suvremenika o njihovoj saradnji sa Šolem ' lemom. Redakcijonom Odboru pripadaju pored .ostalih: znati židovski kritik S. Niger, David Pinski, pjesnik h o j o š i prevodilac Šolem Alejhema na hebrejski jezik I Berkowitz, zet Šolem Alejhema.

IZ JUGOSLAVIJE

RAD FERIJALNOG ODSEKA JEVREJSKOG ŽENSKOG DRUŠTVA U BEOGRADU, Ako hoćeš da živiš za sebe, Moraš da živiš prvo za druge. Li svim zemljama osetila se potreba da se sva pažnja pokloni deci. Na kongresima, konferencijama, skupštinama pojedinih društava glavno pitanje i briga humanih i kulturnih radnika, bila su Jeca. S pravom je nazvano današnje vreme vek deteta, jer hiljade dece ostale su bez svoga zaštitnika, hranitelja i branitelja. Treba odvratiti nejaku decu od propasti i prerane borbe u životu. Svu tu decu treba ne samo zaštititi, nego osposobiti za život. Naročito inicijativa od strane žena, donela je koristi jer, ,je žena pozvana da štiti dete. Jevrejsko Žensko Društvo u Beogradu prateći život naše dece, teške ekonomske prilike pod kojima ona žive, po vlažnim, skučenim i bednim stanovima, bez vazduha i sunca a da bi bilo u stanju da ih ma i za kratko vreme pošlje na sunce i vazđuh, osniva Ferijalni Odsek u 1921, god. U prvo vreme odsek je radio skromno. Ali se uviđela jaka potreba da se delokrug rada proširi, te se Odsek trudio da svake godine broj dece koja se šalju da se oporave bude što veći. Godine 1924. 27, oktobra održana je skupština Saveza Jevrejskih Ženskih Društava iz naše Kraljevine, Kao aktuelno pitanje bila je potreba za osnivanjem Ferijalnog Odseka po svima mestima sa jednim Domom na našem primorju i prema tome doneta je rezolucija da se u tome pravcu radi. Prošle 1925, godine vređni Ferijalni Odsek Jevrejskog Ženskog Društva bio je u mogućnosti da pošlje 16 dece za koje je plaćao 1.500 dinara mesečno i 5 devojčice na Ladislavovo preko Ministarstva, za Socijalnu Politiku, ali potreba bila je kud i kamo veća. U želji da se ostvari doneta rezolucija gdja Jelena de Majo pošla je na naše primonje, da prouči tamošnje prilike, te da se prema tome pristupi ostvarenju ideje o osnivanju Doma. Pošto su prilike izgledale povoljne, Jevrejisko Žensko Društvo uz saradnju Ferijalnog Odseka, pristupilo ije marno radu da ove godine smesti decu u sopstvenom Domu. Prvo nam je izašlo u susret Ministarstvo Narodnog Zdravlja od koga smo dobili 50 kreveta, 50 stolica i 50 noćnih ormarića i 30.000 dinara u gotovu novcu. Od Ministarstva za Socijalnu Politiku subvenciju od 1000 dinara mesečno. Prvih 3000 dinara već smo primili. Od Crvenog Krsta 5000 dinara sa izveštenjem da ov; godine i oni zidaju kuću, te nisu u mogućnosti da se sa većom sumom odazovu zaslužnom Jevrejskom Ženskom Društvu. Ali najviše priznanja pripada našoj zajednici i vrednira članicama, jer su one sve shvatile potrebu osnivanja oporavilišta pa svestrano na tome rade. Od Crkveno Školska Opštine pod čijom zaštitom stoji naše društvo dobili smo 20.000 dinara. Od Maksa A. Demajo i njegove firme dobili smo materijala u vrednosti od 16.000 dinara. Taj prilog je popraćen pismom, koje nas bodri na rad, Gosp. M. Demajo je izabran za velikog dobrotvora Ferijalnog Odseka. Društvo je rešilo, da svaki krevet nosi ime kojeg prilagač želi, a sa prilogom od 1500 dinara. Dosada su priložili po 1500 dinara ova lica; Šalom Ruso, Estira Ruso, Jelena de Majo na ime muža Solomana de Majo, Alfred i Sojka Has.on, Nisim B, Aron, Laza Avramović, Matija Avramović, Roza Hajim rodj. Azrijel, Laza Avramović, Matija Avramović, Roza Hajim rodj. Azrijel, Hermina Melamed na ime pok. sina Aleksandra, Ruža Levi na ime pok. sestrića Aleksandra Melameda, Eta Šefer, Maks i

M. de Majo na ime pok. sina Fric Demajo, Jozefina de > na ime sina Vila de Majo-, Sofi i Avram Arueti, Rafailo f) Tini Finci na ime svoja najmladja dva sina, Moša B. J os ; ime pok. oca, Josif B, Hajim, Moša Alkalaj na ime maijkej Bukas Alkalaj, Moša Melamed na ime pok. Sofije Melamed, lsak Mašijah na ime majke Neti Maj Šemaja de Majo na ime pok. majke Djamile de Majo, Almuli na ime pok. sestre Rašele Davičo, Regina Maj, ■riC na ime pok. sina Tome Manojlović, dr. Palić na ime ■ kćeri Olge, Eliza Feldman, Flora Levi, na ime unuka Daniti, Generalna Banka, Leon de Leon, Žak Adanja, i] Nahmijas, Solči Nahmijas na ime unuke Silvije, Avraj Koen na ime pok. sinovca Bencijona S, Koena, Buki i J tilda Koen, Avram i Meni Farki, Sara Š. Koen na im« I maje Koen, Ana i Hajim S. Medina, Zdravko i Rcžirka 1 fandari, dr, David i Žika Alkalaj, Hedi i Giti Hajim, slav, Vera i Jovanka Jovanovrć, Albert Farbi, Kalina F, Merkuia Buli, dr. Fridrik Pops na ime najmladije kćeri Ruža Švarc na ime njena dva deteta, Štefi Koen na ime i majke Side Koen, Beni Flajšer na ime pok. deteta Lici ? šer, B, Majer na ime unuka Rade Ditrih. ♦ Naš Ferijalni Odsek će izdati 5000 komada lozova I 10 dinara komad sa 500 zgoditaka, većina ručni radovi J vrednog' devajačkog odb.ora, koji se jedan puta nedjeljno I lja na rad u korist ferijalnog odseka. Jedna komisija od 4 članice na čelu jednog iniitJ polazi 2. marta za Boku Kotorsku za zaključi kupovinu I će, pošto su tamo najpovoljniji uslovi. To je u glavnom dosadanji rad Ferijalnog Odseka JeJ skog Ženskog Društva. Pored sve ljubavi i razumevanja, na koje smo J kod našeg življa, treba nam mnogo sredstava, truda i Ijuil spram dece da se postigne potpuni uspeh. Od sviju nas zavisi da akcija, koja je prešla nal faze, koja je prevalila više od polovine najtežeg puta isJ do kraja, do potpunog instaliranja Doma. Za izdržuvl dece brinut će se u Domu Ferijalni Odsek koji će plj stvarnu cenu za ceo pansion, ili pojedina društva iz ■naše Kraljevine koja će plaćati minimalnu cenu za deca :S bove sredine, kojima je potrebno da se oporave. U Domu će biti pored potrebnog broja osoblja, jedn; stavnica i dve upravne članice. Dom će voditi strpgo rilu! kuhinju a naša deca će u njemu naći materinske 1 jutri nežnosti. Apelujemo na sve dobre i plemenite ljude, kojima je: J dao, da nas pomognu prilozima, da nam pruže svoje da« ljive ruke, koje će prihvatiti i osposobiti za život naše. veće blago našu decu. Predsednica Fer. Odelka Meri Farhi. Predsednica J. Ž, D. Jelena S. de Majo.

DR. IVAN LORKOVIĆ

U srijedu 24. : o, mj. umno je u Zagrebu u 50. godini vola ugledni javni radnik lii publicista, narodni poslanik .a dr. Ivan L orlković, koji je u zadnjih 30 godina igrao vi ulogu u hrvatskom političkom životu. Pokojnik je još u vriiljeme početaka cijonističkoga pokj bio jedan od rijetkih nežidovskih intelektualaca u našoj lj : , koji je bio iskren i privržen priljat elj c. niz ma. U vrijeme, kad oijonistička pokret još nije ni da pokaže na vidne rezultate svogai rada, kad je jedina biila ona, koja je počela da se polagano i uz velike l šari i u našoj zemlji, ikad su se u ondašnjem našem cl stičkome centru, Osijeku, vodile borbe izmedju židovsl nežidovskih antitijonista i cijonlstai, onda je on kao v

4

»2IDOV.

BROJ;.