Židov

Dakle se u Sarajevu može da govori samo o tom, valja li saradjivati. U članku je riječ o jevrejskoj savjesti, deklarativno se hidc kaže, da će grupa i dalje najsavjesnije vršiti svoje cijonističke dužnosti, ostajući vjeran pristaša Cijonističke Organizacije. Ona bi prema tomu bila spremna na stvarnu saradnju na cijonističkom području kao opozicija unutar M. C. 0. Ako je pisac članka to ovako shvatio onda je sve u redu. A ako nije, kako to izgleda prema čitavom duhu članka, onda je pisac u stvari nedosljedan. Biti cijonista a ne plaćati šekel je ispraznost, a plaćanje šekela đ.onosi i konzekvence. ♦ Glasilo američkih cijonista »New Palestine« piše u broju od 19. februara o toj temi ovo; Cijonistička je Egzekutiva napokon nakon mnogih vijećanja ponukana g. Lipsky-jem (koji nije govorio samo kao član Egzekutive, nego takodjer po nalogu Američke Cijonističke Organizacije) definitivno odlučila, da se glavni ured Keren Hajesoda preseli u Jerusolira. Preselenje će, kako se obećaje, uslijediti prije ljetnih praznika. Ne samo Keren Hajesod, nego i hebrejsko glasilo Egzekutive »H ao 1 a m«, kao i njezin propagandni departn>an preselit će se u Jerusolim. Već je pred nekoliko godina bilo jasno, da je došlo vrijeme da se Jerusolim učini pravim centrom cjelokupnoga cijonističkoga djelovanja, centrom, iz kojega će se zaista voditi cijonistički pokret cijeloga svijeta. Nesuglasnost, koja je zadnjih godina obzirom na pitanje; Jerusolim ili London postojala, nije bila povoljna po cijonistički pokret. Oteščala je opstanak jake Egzekutive i ustalenje vodstva, što bi bili u stanju, da se bave svim cijonističkim problemima. Prouzročila je takodjer podjelu izmedju djelokruga Palestinske Egzekutive, koji obuhvaća cijonističke agende i djelokruga Londonske Egzekutive, koji se tiče galutskog-aspekta pokreta. Veći je dio cijonističkog, rada sada koncentrovan u Palestini. Radi propadanja života Organizacije u Evropi, nema sada u Evropi mjesta, koje bi bilo sposobno, da kao podesni upravni centar služi galutskim interesima. Zacijelo je London od svih mjesta na zemlji najmanje podesan za cijonistički centar, London nema pozadine organizovanoga židovskog života. Može se samo upotrebljavati za političko zastupanje i za ono pro' pagandno djelovanje, koje potrebujc specijalno politički rad. Kad bi već osim jerusolimske centrale bila još jedna u galulu, tad bi to moralo biti tamo, gdje je cijonistički pokret manifestovao svoju najveću snagu. U sadašnje doba mogle bi se za jedini židovski centar, koji bi mogao uplivisati na cijeli židovski svijet van Palestine, uzeti Udružene Države. 1 Ali naše je najčvršće uvjerenje, da interesi pokreta zahtiI jevaju čvrsto koncentrovanu autoritativnu Egzekutivu s nepodijeljenim pravom vodstva, i to ne u galutu, nego samo u Palestini. Došlo je za nas vrijeme, da demonstriramo potpunu vjeru i pouzdanje u našu budućnost u Palestini. Mi sakupljamo sada u Erecu naše najbolje sile, podižemo ondje Židov. Narodnu Biblioteku, stvaramo naše sveučilište, kupujemo zemlje za milijone dolara, potičemo hiljade Židova, da idu u Erec. Struja života krči si put u Palestinu. Ako mi poduzimljemo sve to u vjeri u ondje stvorene političke okolnosti i s osjećajem, da je naša budućnost sigurna, tad je neuklonivo, da Centrala Cijonističke Organizacije, koja mora da ravna izgradnjom Palestine i koja ima da organizuje galutske Židove, mora imati sjedište u Palestini. Premda je odluka Egzekutive ponešto zakašnjela, mi je ipak pozdravljamo, da je našla dovoljno odlučnosti, da definitivno i bez opoziva glavni dio svoga djelovanja prenese u Palestinu. ♦ Ugledni zagrebački dnevnik »Obzor« imao je u svome broju od nedjelje 14, ožujka poseban prilog posvećen političkim, kulturnim i gospodarskim prilikama Poljske, na kojem su prilogu saradjivali odlični poljski stručnjaci. U raznim člancima toga bogatoga priloga nalaze se i neki statistički podaci o Židovima u Poljskoj, koje ovdje donosimo. Prema službenim podacima iz god. 1921, nalaze se medju narodnim manjinama u Poljskoj Židovi po broju svom na drugom mjestu (iza Rusina) pa ih imade 2,121.000 t. j. 7,8% od čitavog pučanstva. U poljskome Sej m u (parlamentu) jest Židovski Klub (Kolo zydowskie), koji okuplja 4 Židov, stranke, imade 34 poslanika i 12 senatora, a po brojčanoj se snazi nalazi na petome mjestu. U članku Jana f-ynarskog o pučkim i srednjim školama u Poljskoj nalaze se medju ostalim i slijedeći podaci o Židovima (podaci Potiču od ministarstva prosvjete): Od općeg broja 27,384 osnovnih škola bio je u 22.347 škola nastavni jezik Poljski, u 1217 njemački, u 3.025 ukrajinski, u 32 bjeloruski, u 39 češki, u 92 litavski, u 113 židovski (jidiš), 71 hebrejski, u 11 ruski. »Nastavni jezik u većini srednjih škola, dakako, da I* poljski (u 663 škole). 19 škola imaju utrakvistički karakter, j. imaju dva nastavna jezika (redovito poljski i jedan jezik narodnih manjina). U 82 škole bio je nastavni jezik drugi (a ne poljski) i to; u 34 njemački, u 20 ukrajinski, u 2 bijelomski, u 10 ruski, u 7 hebrejski, u 6 žid.ovski, u 2 francuski, i u 1 litavski. O tomu, da se poljski jezik ne na®eće pučanstvu silom, nego da ga druge narodnosti uče ra do s obzirom na svoj vlastiti interes, svjedoči činjenica, da Postoji 87 privatnih škola (s poljskim jezikom kao nastavnim), osnovanih specijalno za židovsku mladež inicijativom židovske javnosti«. »O odnosu prema narodnim i konfesionalnim manjinama Sv )edoči činjenica, da srednje škole u državi pohadja 23 posto židovske mladeži, premda je u čitavoj državi procenat Židova daleko manji od 10.5 posto. Primjenjen je dakle princip potPune tolerancije i ravnopravnosti«. Ne ćemo nikako da sumnjamo u ispravnost ovih iz službenih vrela prenesenih podataka, ali moramo da uočimo fakst. da je pisac gornjih redaka povadio argumente za toleranciju iz podataka o srednjim i pučkim a ne o visokim

školama, Numeru? clausus, na koji se pomišlja, kadgod je govor o školama u Poljskoj uveden je za visoke škole. 0 tome citirani izvještaj šuti. Nama je poznato iz mjerodavnih podataka, da prilike na visokim školama u Poljskoj i te kako govore protiv konstatacije g, Jana Cynarskog, jer na njima nema tolerancije i ravnopravnosti. ♦ Posljednji broj oficijelnog organa Cijonističke Egzekutive »N c w Ju d a ea« (London) od 12. marta donosi u »Pregledu štampe« medju ostalim i sadržaj uvodnika »Židova« od 12. 11. o, g, »U pravi čas«, koji se bavi ijar-akcijom mjeseca organizacije«. U istom broju »New Judaea« nalaze se štampane neke važnije rezolucije, koje su u zadnje vrijeme primljene na cijonističkim vijećima u raznim zemljama. Medju ostalim rezolucijama nalaze se i rezolucije posljednjeg Sav. Vijeća Saveza Cijonista o povjerenju Cijonist, Egzekutivi, i o Svjetskoj sefardskoj organizaciji. U prošlom broju »New Judaea« odštampana je rezolucija Sav. Vijeća o hahšari.

SVIMA PRIJATELJIMA KEREN KAJESODA I OBNOVE EREC JISRAELA.

Odlukom Saveznog Veća Saveza Cijonista u Kraljevini SHS od 19, oktobra 1925, god. preneta je centrala Keren liajesoda za Jugoslaviju u Beograd i uprava sa istom predana Kuratorijumu sastavljenom od potpisanih članova. Da b‘. Kuratorijum Keren Hajesoda mogao uspešno izvršiti povereni mu zadatak, poziva sve ustanovo i sva lica, koja su do sada vršili funkcije mesne kuratorijc Keren Hajesoda u našoj zemlji, da stupe sa centralom u Beogradu u vezu i sa istom porade na daljem uspešnom radu. Kuratorijum Keren Hajesoda u Beogradu gotov je, da svima mesnim Kuratonjima stavi na raspoloženje svu gradfu. sve podatke* koji im nedostaju za uspešno prikupljanje obećanih doprinosa, a apelujc na sve mesne Kuratorije i lica kojima na srcu leži Obnova Jevrejske Domovine. Erec Jisraela, da se energično, predano i svesrdno zauzmu za prikupljanje maasera od onih lica, koja su se već obvezala da isti dadu. kao i kod onih lica, koja to do sada još nisu učinila. U mestima gde nije postojao Kuratorijum, treba Mesna Organizacija, Opština I sva udruženja jevrejska, da izaberu iz svoje sredine najenergičnre. najr revnosnije i najuglednije radnike, koji će organizovati rad Kuratorijuma Keren Hajesoda i prikupiti maaser od svih svojih sumišljenika, jer osnovati mesni Kuratorijum u svakome gradu jeste najvažniji uslov za uspešan rad celokupnc organizacije Kercu Hajesoda u našoj zemlji. Uprava Keren Hajesoda u Beogradu rado će i radom i savetom. materijalno i moralno pomoći sve mesne Kuratorije, a izašiljanjem svojih predstavnika. kao i preko izaslanika svetske organizacije Keren Hajesoda obaveštavati sumišljcnike o potrebi i radu na obnovi Erec Jisraela, o dosadanjim uspesima i razvoju organizacije i poslova Keren Hajesođa. Iščekujemo u najkraćem vremenu izveštaj iz pojedinih mesta. da je u njima već osnovan mesni Kuratorijum na osnovu gornjih navoda, zatim imena izabranih lica u Mesnu Upravu Kuratorijuma, saopštenje o mišlenju pojedinaca I korporacija, kako se može u njihovom gradu razviti uspešan rad za Keren Hajesođ. kao i spisak sadašnjih i budućih priložnika za Keren Hajcsod. Izveštaj iz pojedinih mesta, da li je potrebu«) da ko od nas iz Beograda dodje tamo radi potpomaganja rađa i sve rečene izveštajc treba slati na adresu: Uprava Keren Hajesoda Jugoslavije. Beograd, Trgovačka ulica br. i. Beograd. I. februara 1926. UPRAVA KEREN HAJESODA ZA JUGOSLAVIJU. Pređsednik: Dr. David A I k a I a j. Potpredseđnik: Dr. Fridrih Pops. Glavni Kurator: Lazar Avramović. Sekretar: Avram M. Koen. Članovi; Dr. Solo m o n Alka laj, đr. David AI b aI a.

IZLOŽBE ŽIDOVSKIH UMJETNIKA.

Slikarske izložbe Liliena u Budimpešti i Stručka u Rimu. U Nemzeti Szakmu u Buđimpe šti otv.orena je upravo izložba djela pokojnoga židovskog slikara, E. M. Liliena. U pet velikih dvorana izložena su njegova djela iz raznih doba njegovog umjetničkog stvaranja. To je jedna od najvećih izložaba velikog židovskog umjetnika. U Rimu priredio je Herman Struck, židovski slikar, svoju veliku izložbu, koja je veoma uspjela.

PONOVNO OTVORENJE PALESTINSKOGA VELESAJMA.

Prvi palestinski glasoviri. Jerusolim, 15. marta (JTA). Palestinski velesajam koja je lani toliko uspjela, ponovno će se otvoriti 16. marta, a bit će otvorena do 10. aprila. Na njoj će biti izloženi takodjer prvi u Palestini izradjeni glasoviri. Mnogo turista u Palestini u mjeseca januaru. Prema službenim podacima došlo je u Palestinu u mjesecu januaru 3390 turista i hodočasnika.

IZ JUGOSLAVIJE

JEDAN DOBAR PRIMJER. Rad u Prištini. (Od našeg redovitog B, J, dopisnika). Varoš Priština, koja ne br.oji više od 30 jevrejskih porodica imala je do prošle godine godišnji kontingent za Žid. Narodni Fond u visini od 2000. dinara. Ta se svota redovit,© sakupila svake godine i poslala u Zagreb, Povereništvo N. F-a, kao i u opšte sve cijon. ppslove vodi tu omladinsko društvo »Esperansa«, koje muku pati da zadovolji sve novčane zahteve centrale iz Zagreba, koji u istini u većini slučajeva gotovo nadmašuju mogućnosti. Kao svagde u Južnoj Srbiji tako i u Prištini sav jevr, društveni rad pati od pomanjkanja dovoljnoga broja sposobnih i aktivnih ljudi. Društvo »Esperansa«, koje od te bolesti najviše boluje, može ipak začuditi svojim uspesima na polju cijon, rada, sve one, koji poznaju prilike u Prištini. To društvo opravdava pred jevr. gradjanima svaki novčani zahtev »Centrale«, jer »da ne bi bilo potrebno ne bi se ni tražilo«; tako se na sve moguće načine i uz pripomoć celokupnog žid. pučanstva nastoji da se tražena svota namakne. Nekoliko prime ra: Prilikom proslave otvaranja Jerusolimske Univerze došao je ovde cirkular od Saveza, kojim se je pozivalo da se jevrejska opština upiše u Zlatnu Knjigu KKL. Ovaj zahtev, kako je poznato, bio je upućen svima jevr. i cijon. institucijama, a koliko sam mogao doznati od bilješke »Židova«, neznatan broj varoši se tome odazvao. Medjutim za Jevreje Prištine je taj cirkular značio ono što svakako i treba da znači; sve jevrejsko stanovništvo bez izuzetka moralo je da daje svoj obol Nar. Fondu i tako se njihova opština upisala u Zlatnu Knjigu, Akcije za N, F, nisu u svom provodjenju ovde posve analogne načinu rada u drugim mestima. God. kontingenat za N, F, se ovde obično namiče time što se prazne kutije i što se na svatovima sakuplja. Ali pošto se do sada nikad nije samo na ova dva načina moglo sakupiti cclokupan kontingent, to se onda ide od radnje do radnje i traži da svaki nešt,o daje »para inčir el kontingent« (za postignuće kontingenta). I evo ovako Priština još nije ni jedne godine poslala N. F. u Zagrebu svotu ispod svoga kontingenta. Ove godine naše povj, N. F. u Zagrebu kao da je htelo staviti Prištinu na probu. Ono je naime utrostručilo god. kontingenat ovoj varoši. Predsednik Omladinskog Društva gosp. Benjamin Mand i 1, koji se uvek najviše zalagao za cijon. rad u toj varoši, bio je jako uzbudjen kad je pročitao pismo zagrebačkog povereništva, o kojemu se društvo izveštava da ima ove godine da plati N. F. tri puta više nego prošle godine. Ali »ne!« se ipak ne sme kazati. Posle nekoliko dana razmišljanja o tome, kako da se dodje do traženog kontingenta pala je odluka na sednici uprave Jevr. Opštine da se stavi u opštinskom god. budžetu 2000 dinara za N. F. Učinilo se to naročito zauzimanjem predsednika opštine g, Ašera B. Davida i odbornika gg. Gavriela Navona i Avrama B. Haj i ma. Priština zaslužuje svaku pohvalu za njen agilan i savestan rad i trebala bi da služi kao primer naročito gradovima Južne Srbije, kojima moram ovdje da uputim jedan apel, da nastoje da se i one što pre pokažu. Jevrejska svest kao i volja za; ispunenje jevr. dužnosti hvala Bogu ne fali u ovim krajevima ni jednom Jevrejinu samo još treba uložiti i nešto truda. B, J, BJELOVAR. Purimska priredba. Izbori za novo gradsko zastupstvo. (Od našega redovitog dopisnika.) Na 7. marta o. g. održala se najavljena purimska priredba Židova grada Bjelovara, koja je i potpunoma uspjela, te slovi kao najuspjelija priredba ove sezone. Uz brojno židovsko gradjanstvo posjetilo je ovu priredbu i mnogo uglednog nežidovskog svijeta, a napose reprezentanti civilnih i vojnih vlasti, te priličan broj gostiju izvana. Priredba otpočela je koncertom u kome je sudjelovao orkestar židovskog glazbenog društva, poznata umjetnica sa zagrebačke opere gdja. Tinka Wesel Poli a, operni pjevač M, Čuli ć-D rag u n uz pratnju prof. E. Krauta, te gdjica Fricika V a 1 iz Zagreba. Poslije uspjelog koncerta razvio se animirani ples do jutra uz pratnju vojne muzike, orkestra žid, glazbenog društva i kavanskog umjetničkog tria, koji je zabavljao goste u posebno raskošno uredjenom baru. Valja istaći, da su kod ove priredbe uzeli aktivno učešće i oni slojevi, koji nisu dosada Keren Kajemetu bili osobito skloni, kako je najveći dio čistoga prihoda priveden Keren Kajemetu, to isto daje dobar primjer da bi se uz zgodan modus dalo u ove svrhe mnogo postići. ♦ Na 11. aprila o. g. obavit će se izbori za cjelokupno gradsko zastupstvo grada Bjelovara, i već sada se Bjelovar nalazi u atmosferi ovih izbora. Židovi grada Bjelovara istaći će ponovo svoju zasebnu listinu, kao i kod prošlih izbora, samo što će ovoga puta, kako se nadamo, poći na izbore mnogo složnije, tako, da se sa priličnom vjerojatnošću možemo nadati, da će bjelovarski Židovi dobiti dva mandata. Dne 16, marta sastao se veliki dio gradjanstva na sastanak, na kome se imala postaviti i kandidatska listina, a po svoj prilici sa nosiocem cijonistom drom. Hinkom G o 11lieb o m, predsjednikom bogoštovne općine, koji je i kod posljednjih izbora bio jedini izabran kao židovski delegat. (J. W.)

BROJ 12.

»ŽIDOV«

3

> ► FOTO~/ITELIEK WEIHRICH I QRUQ - ZfIOREB ILICA 34 TELEFON 7-59