Židov
II da bude vezan sa centralom u Zagrebu, koja će uvijek hpomaže sva cijon. nastojanja. Zadovoljan je radom za L n Kayemethu Bjelovaru, als nije zadovoljan sa Lšnjira brojem pretplatnika za »Židov«. »Žr.dov« je [organ i on mora dai se čta u svakoj kući. List Lna od je moderno uredjivan i čita se vrlo rado, pa Loga moramo privesti i veliki broj čitalaca. Apelirajući Ino za uspostavom M. C. O. otvara se debata, u kojoj obro i moderno uredjivan i čita se vrlo rado, pa oviereništvo Keren Kayemetha preuzme funkcije odbora 0. Joze Weber protivi se tome, jer je vrijeme, da leđnom stvorimo čvrstu M. C. O i da znamo kako smo ano jaki. Trebamo ljude privesti organizaciji, oni treda se podvrgnu njenoj disciplini, jer samo kroz disciplio članstvo dat ćemo jakost našoj organizaciji, a to je i i ijarske akcije. Organzovanjem pojedinaca imati ćemo ■nctju o tome, tko pripada namai i da li možemo svakom )in računati s njim. Dosada pod firmom cijonizma istuse mnogo puta u Bjelovaru, ali nikad do danas nisu ili organizovani cijonisti, a time je uspjeh cijonista bio i. Trebamo da svakim istupom manifestiramo našu cijoku .postojanost, naglašavajući da pripadamo cijonističirgantzaciji, a time ćemo samo ojačat* naše poz'cije. U 1 govorili su nadaJje dr. 0 o 111 ie b, prof. Sch e y i , pa je na kraju zaključeno, da se stvori čvrsta M. C. O.; hse prešlo na sastav kandidacione listine, koja će se očima šekela predložiti na velikom mitingu. Odbor je stavljen ovako: Predsjednik: dr. Dragutin Landler, :: Joze Weber, blagajnik: Josip Altmann, pfedik povjereništva Keren Kayemetha prof. Rudoif S c h e y Ibomici; dr. ffinko Oottlieb, rabin dr. Margulies, Josip S emni t z, Žiga Altmann, Lavoslav H i rs c hl, Wei 11 er, i gospodje Sarma Sch e y, Slava Lausch, Oottlieb i Slava SemnUtz. lato uzima riječ gosp. Egon Po 11 a k i glovori o intenziju šekelske akcije, i o potrebi, da se i svagdje o übire, kao vrlo važan, i doprinos za zemaljsku organ 1 i. Nakon razlaganja 'g. Pollaka razvila se odulja deba/ta, lo o übiranju prinosa za organizaciju zajedno sa šekei o potrebi da se nadje drugi modus, kako da se taj ms übire. Palo je više pređloga, medju ostalim 'i taj, da pjena šokelu trebala znatno povisiti, tako da bi cenna pojedine zemaljske saveze, prema broju raspačanih lm davala iznose za potrebe zemaljskih saveza, a što ln praksi vrlo lako moglo provoditi, lako je agende predsjednika Povjereništva Keren Kaye-1 preuzeo prof. Sch e y, to je g. dr. Landler oterećen I primiti važno mjesto predsjednika M. C. O. Medju loma, koji nisu bili prisutni ovom sastanku, ugodno se la vijest o izboru dra. Landlera, kojeg osoba daje gaI . da če nova M. C. O. poći smjerom pravoga 1 mtenzivIrada i da će okupiti lijepi broj i novih sumišljenika. ■ajveći interes vladao je za svečani Barski miting, Ikoji ječanosnf odbor sazvao za pet I pol sati poslije podne Ikoj sinagozi. Iđziv gradjanstva bio je neočekivan tako, da je hram I pol, šest bio posve pun svijetom. Naročiti odziv bio je lane gospodja, a posebice necijonistički orijentiranih Ina. Ovaj je svečani miting imao zamašan uspjeh, jer I sve prisutne ostavio ugodnu i ne tako skoro zaboralispomemr. p. Oottlieb karakteriše današnje stanju u cijonizmu piinje momente iz doba kad je u Bjelovaru započeo rad pmist'čku ideju. Sve što se učinilo, plod je velikoga zaI snažnog ushićenja. Svrha je Ijar-akcije posvemašnje panje naših snaga, jer o veličini naših č : xia, o snazi na-
še predanosti ovisi, hoćemo li stići' na cilj. Govoreći specijalno 0 provedbi Ijar-akcije u Bjelovaru, pozdravio je i predstavio prisutnima izaslanike i članove Radnoga Odbora Saveza Cijonista gg. dra. Marka Horna i Egonai Pollaka. Iza toga uzeo je riječ g. dr. Marko liorn. Govoreći o velikim narodnim pokretima koji začeše naročito iza( francuske revolucije i upoređivši mnoge od njih prelazi na prikaz suštine 1 ciljeva židovskoga narodno-obnovnoga pokreta. Dr. liorn veoma je uvjerljivo okarakterisao bit i važnost cijonizma kao pokreta, koji če da riješi židovski problem. Kulturni su narodi uvažili potrebe u smislu nacijonalno kulturne renesanse. Ali mi moramo i možemo samoi našim snagama da izgradimo Palestinu i da time obnovimo naš narod. Dalje dr. Horn spominje, etske momente, koji diktuju saradnju s Arapima i Izvjesne načine kolonizacije u Palestini. Cijoniste ne će nikoga da odguraju,, tko hoće da. saradjuje oko izgradnje Palestine. U toj vezi nabacuje govornik 1 pitanje suradnje s necijonistima i njihovoga ulaženja u Jewish Agency. Barska akcija povedna je u svrhu, da se naše sile ojačaju i da se maši redovi zbiju. Ona ima da okrijepi naš stari roj radenika. Svatko treba da si postavi pitanje, da li je i; do voljo svojim dužnostima. Cio govor g. dra. Horma saslušan je neobično velikom pažnjom, pa je ostavio jak dojam na sve prisutne. Iza govora dra. Hama saopćio je g. Weber listinu novoga odbora Mjesne Cionističke Organizacije, kako je prihvaćena na popodnevnom sastanku. Iza toga uzeo je riječ novoizabrani predsjednik bielovarške M. C .0. g. dr. Dragutin L&nd 1 e r, koji je pregnantno iznio potrebu živoga učešća u radu za narodnu obnovu. Poslije ijarske akcijo sav će židovski svijet gledati kako sada cijonizam brojčano stoji i po tome suditi našu snagu. Dr. Landler završuje svoj govor pozivom na bjelovarske Židove, da se u što većem broju ’začlane u Mjesnu Cijonističku Organizaciju. Nakon govora dra. Landlera uzeo je riječ član Radnog Odbora Saveza Cijonista gosp. Egon Pollak. Gosp. Pollak u uvodnim riječima zahvalio se bjelovarčanma za srdačan prijem a potom prešao na veoma uvjerljiv prikaz stanja Cionističke Organizacije i današnjih potreba cionističkoga pokreta. Nije zadovoljan radom M. C. O. 1 napominje da treba zaista učiniti sve ono, što su istaknuli predgovornic 1 : valja zbiti naše redove, da budu što impulzivniji ali podjednako valja raditi oko prikupljanja novih kadera radenika. U tom i jest svrha Ijar-alkcije. Oboi ne smije ostati teoretski. Cijonistička. Organizacija traži za pokriće svojih potreba šekel. Šekel je organizaciona potreba, ali valjaj dati obol fzh zemaljsku cijon isti čku organizaciju. Svrha je ovih naših ijarskih sastanaka i medjusohnog izmjenjavanja misli, da učvrstimo Cilonističku Organizac'fh, pa zbog toga treba, 1 da izgradimo sve njene stanice. Na nama je dakle, da ojačamo Savez Cijonista u Kraljevini SHS. Govoreći iza toga o suštini izgradnje Erec Jisraela, o duhu koji je provejajva, govornik se na kraju opet svraća na potrebu organizatorne izgradnje pa apeluje na sve prisutne da svojim učešćem što jače pomognu reorganizovanu Mjesnu Cijonističu Organizaciju u Bjelovaru. Govor g. Pollaka veoma se svidro svim prisutnima i očito je dobro djelovao u onom smislu, koji mu je govornik dao. Iza toga recitovao je g. J. iWeber pjesmu, koju je za ovu priredbu ispjevao g. dr. Oottlieb, a zatim je završen ovaj svečani ijarsk’ miting. Svi se prisutni razidjoše pod jakim dojmom ove veoma uspjele cijonističke manifestacije. U veće se sastao lijepi broj sumišljenika i židovskoga gradjanstva u Narodnoj kavani, da provedu dio večeri sa gostima, koji su im ostali u najboljoj uspomem ii najviše pridonijeli uspjehu ijarske skupštine u Bjelovaru.
MAR AKCIJA U SARAJEVU. . Sarajevska Mjesna Cijonistićka Organizacija objavila je u »Jevrejskom Životu« od 23, aprila bogati program o provedbi Ijar-akcije u Sarajevu. U okviru toga programa održao je u subotu dne 24. aprila u sefardskom hramu svečani govor nadrabin g. dr. Moric L c v i. Da,lje je program o održanju predavanja sastavljen ovako: ponedjeljak dne 26. aprila, priredba za .omladinu, govornici gg, dr. Kalmi Baruh i Jakov Maestro; subota dne 1. maja poslije podne u Bet Tefili na Bjelavama, govore gg. Ham rebi Moše Nisim Papo i dr. Vita K a j.on; istoga dana uveoe u klubu Union govori dr. Kalmi Baruh. U nedjelju dne 9. maja bit će veliki miting u zgradi sefard, općine, na kojem će govoriti gg. Avram Majer All ara c, predsjednik sef. općine u Sarajevu, dr Braco 'Pol jok an i dr. I, Le vi. U četvrtak dne 20. maja održat će predavanje za dame gdja Laura, Papo i g. dr. Mpric Papo. Vodstvo M. C. 0. uznastojalo je da se održe predavanja u aškenaskoj bogoštov. općini i u krugu sarajevskoga Poalc Cijona.
IZASLANICI RADNOG ODBORA SAVEZA CIJONISTA ZA PROVEDENJE IJAR-AKCIJE U POJEDINIM MJESTIMA, U svrhu provedenja Ijar-akcije u raznim mjestima posjetit će kao izaslanici Radnog Odbora ova gg. niže navedena mjesta: 30, aprila Travnik g. Jakov Maestro iz Sarajeva. 2, maja Križevci (g. ing. Oto Rechnitzer); Koprivnicu (g. Drago Steiner); Sisak (gg. David Spitzer i Julije Wie n e r); Split (g. Joel Rosenberger); 9. maja Čakovač (gg. dr. Feliks K o h n i Izrael Mevorah); Osijek (g. dr. Lavoslav Šik); Varaždin (g. David Spitzer).
STRADAVANJE ŽIDOVA U DAMASKU, Delegat internacionalnoga komiteja Crvenoga Krsta, koji je studirao situaciju pučanstva u Damasku, izvijestio je Joint Foreign Committee, da se židovska općina u Damasku nalazi u očajnim prilikama. Oko 200 porodica (1800 ljudi) upućeno je na milostinju; ali su vrela za to iscrpljena. Internacionalni komitej Crvenog Krsta apelira na Židove u zapadnoj Evropi, da pomognu Židovima u Damasku. Joint Foreign Committee (institucija engleskih Židova koja se brine za prilike Židova u svim zemljama), uputio je ovaj apel nadležnim institucijama u pojedinim zemljama, da se odazovu ovom zovu za pripomoć postradalim Židovima u Damasku. Joint Foreign Committee uputio je žalbu perzijskih Židova perzijskom poslanstvu u Londonu, koji je .obećao, da će u toj stvari informirati svoju vladu.
Emigracija židovskih studenata. Na plenarnoj sjednici konferencije internacionalne organizacije studenata u Genfu, koju je aranžirala komisija Saveza Naroda za intelektualnu saradnju, govorio je sekretar Svjetskoga Saveza Židovskih Studenata g. Steinig ,o nevolji studenata, pa je iznio da je 12.000 ruskih studenata moralo da predje u kojekakove egzistence. Jednako je 8.000 židovskih studenata emigriralo u razne krajeve, gdje se bave različitim zvanjima, kao što su poljoprivredni radnici, trhonoše na pariškim kolodvorima itđ.
Lord Reading prvi židovski marquis. Bivši potkralj za Indiju Lord Reading (Sir Rufus Izaacs), koji je kako je poznato Židov, bio je 20. aprila gost engleskoga kralja u IVindspru, Kralj je tom prilikom u znak blagodamosti svoje dao lordu Readingu naslov marquis. Prema tomu je lord Reading prvi Židov, koji nosi titulu marquisa.
i ništa drugo ne će cijonizam. Radosno je, što je naš tako odjeknuo u javnom mišljenju u Engleskoj, kako ■ootovalo nedavno u »Daily Chronicle«-u i u »Pali ■ ■“izerte«. Prijedlog Mr. Arnold While-a, da se sazove konferenca za rješenje židovskoga pitanja slaže se H l ' što sam rekao u svojoj knjizi »Der Judenstaat«; da ■mje imade da raspravi i riješi u vijeću kulturnih naH' •• • Svejedno da li Tory ili Whig preduzeo, da uz P pitanje riješi i dio pitanja! Orijenta, svakako će u st iiu obaviti djelo državnika, i može da je siguran, B sv iiet, ukoliko je civilizovan* njegove riječi i djela posu simpatijama, pa možda i s udivljenjem. Već sam ■ držao, da će diplomatska misija morati doći od En-ier ioj, kad '— podjednaka ii u zračnoj liniji gleda lT >ora pogled daj klizne Palestinom, ii jer Engleska još i ■imade neku »serenity« u svom poimanju židovskoga hoće; li Židovi? Na. ovo je pitanje jednodušno i oduB o> jesno odgovorio kongres u Baselu. Široki su slo_ ’ ‘■‘ Se sa naroda bili ovdje zastupani književnicima, učeB l ' 'odvjetnicima, liječnicima, tehničarima, pa i trgovbankirima .... Naši najuvaženiji, najučeniji i uistinu ra bini zagovaraju u smislu religije povratak Židova i °B i. se dakako pričinja, kao da je stvari potreban pa■J'elikoga kapitala. Istina je, ovi su internacionalni lidovoljno bogati da bi mogli pomoći djelo; ali niđovo 1 j n o bogati, da ga spriječe. Pa ako du kupe, ne mogu kupiti ono parče lima od konačinjeno pero neovisnoga književnika. Demoralizo' štampe služio njihovim sumnjivim podvizima koliko pokret tako uzletnoga razvitka ne će više moči ' Neka sliježu ramenima i neka se smješkaju utopisanjama. Nije možda daleko dan, kad će drugačije po,ovu Priču. De te fabula narratur! Moglo bi se dece ovai smiješni pokret, koji vodi nekolika ludih ljudi, B stajati pred njima! kao najsnažnija ozbiljnost . . .
Lag Baomer
Blagdan oslobodjenja tijela od ropske službe, svečanost preporoda Adama, koji neobuzdan iavanjim okovima, može da ga:d zametak svoje nutarnje sadržine, gubi se tihom jekom u prvim damina brojanja sefire. Nijedan bučni blagdan ne smije da smeta mir ovih sedam nedjelja izmedju Pesaha i Šavuota, za kojih se duša sprema na svoje oslobodjenje objavom na Sinaju. Sjaj ženidbenih svečanosti, familijarni i nacijonalni blagdani zabranjeni su za ovo vrijeme. U svetoj tišini treba Žkiov da proživi ove dane u pobožnom' pripremanju, da tijelo i dušu učini dostojnima, te bi uzmogli primiti najviši blagoslovni dar, koje je ljudstvo dobilo: deset zapovjedi. Samo jedan dan u tih sedam nedjelja zaodjeva se u odjeću svečanih mirta. Lag baomer, trideset i treći dan omara, dan ženidaba, jer se na taj dan prije, nego li u ostale koje dane jaivlja vjereničkom srcu posve jasno lijepo osjećanje, jer ljubav ovaj puta nagoni zametak svemu- dobromu da brže dozrjeva. (Svuda gdje Židovi stanuju, ovog se dana obavljaju ženidbe, svuda vlada puna radost. 1 ova radost, što ispunja dušu, razastire toga dana gostoljubive čadore u Galileji, u toj brdima opkoljenoj, cvijećem protkanoj domovini mistike. Ondje sd na Lag baiomer ne slavi samo udruavanje onih koji se ljube; tisuće i tisuće pobožnih Žklova iz svih zemalja hodočaSte toga dana grobu rabi Akibe, rabi Simeona bar Johaja, Irabi Eliezera, pa slave u Tiberiasu I Meromu dan združivanja duša tih pobožnih velikana sa svetom šehinom. Pijev, ples, gudalo, oganj radosti i kod svake židovske radosne svetkovine bogati darovi podaju ovome danu u Galiju svoje značajke. A te su svetkovine posvećene i bratimljenju; vjerenju svega dobroga u ljudima svejedno na koji se način molili zajedničkom Bogu. Pričinilo mi se nekom objavom, kad/ sam u Meromu u dvorištu sinagoge posvećene uspomeni rabi Simeona bar Johaja vidjela u predvečerje Lag baomera gdje Židovi s Arapima zajednički plešu svečanol kolo, kad sam u Safedu, u srcu Gajila vidjela, gdje u radosnom raspoloženju zajedno šeću i
Musliman.! i Židovi i Kršćani. Safed, inače najmirniji grad u zemlji, ovog je dana kao i svako mjesto navukao modrobijelu odjeću; na/ ulicama trčkaraju školska djeca mašući modro-bijelom kutijicom Keren Kayemetha, simbolom ponovnog vjerenja židovskoga naroda s Erec Jisraelom. Ne znam, tko je prw zrekao misao, da se Lag baomer posveti radu za Židovski Narodni Fond. Ta je misao lane započeta u Kirjat Anavim svoj svjetokrug. U vrlo lijepoj koloniji Keren Kayemetha u Judeji skupili su se u proljeću prošle godine prvi puta umjetnici i zastupnici intelektualaca i složili se, da pozovu sve intelektualce u Oalutu, da zaradu jednoga radnoga dana dadu za Oeulat Haarec, oslobodjenje domovinskoga tla. Prvi je pokušaj uspio i 1 ove su se godine jednoga suncem obasjanoga dana sakupili opet predstavnic'. duhovnoga pregnuća u Erec Jisraelu, da 1 ovogodišnju Lag baomer-akciju spreme u većem opsegu. Zaradu samo jednoga radnoga dana traži Oeulat Haarec od svakoga našeg intelektualca zaista skroman vijer dberrv dar. I svi će ga rado da 1 dadu, baš kala oni, ko!« su nam sada gosti, pai nam davaju darove svoje velike umjetnosti. Prvi je Kyar t i n dao koncerat u Davidovom tornju u Jerusoliimu u korist Keren Kayemetha; više od četiri hiljade ljudi slušalo je nabožno pod vedrim nebom njegov vanredni pijev. Slikar krajobraza Neumann došao ie, da prihod prvoga dana svoje izložbe u Jerusolimu dade, Keren Kayemethu. Čarobne gusle Jaše Chajfeza gude u gradovima .i kolonijama! u svojoj domovini svira za domovinu! 1 ovdje mu duša iz žica slađje pjeva, nego u ikojem drugom kraju svijeta.. Sretni oni, što mogu ovdje da slave svoj Hag baomer! Ali svima, koji ne mogu da dodju, šalje vjerenica svoju vjernu čuvaricu, Keren Kayemeth, i isporučuje lm svoj pozdrav: pozdrav, koji pomaže njezino započeto djelo, koji potiče na novo stvaranje; topli mirisni pozdrav domovinske grude. Mina Freund-Barsi, Hajfa.
BROJ 18.
»ŽIDOV«
3