Židov
Dr. WEIZMANN U PARIZU.
Veliki banket. Sabrano preko 200.000 franaka za Keren Hajesod. Povodom boravka dra. Veizmima u Parizu priredio mu je francuski kuratorij Keren Hajesoda veliki banket u Hoteul Continental!. Bilo je prisutno preko 300 osoba. Održani su brojni govori. Dr. Weizraann rekao je u svom govoru, da su se naši odnosi prema Arapima znatno popravili. Najvažniji problem Palestine je imigracija. Politika palestinske vlade upravljena je na održanje mira u zemlji. Nakon apela blagajnika' francuskoga kuratorija Keren Hajesoda dra. Asch e r a, sabrano je na banketu preko 200 hiljada franaka. Odmah poslije banketa otputovao je dr. Weizmann u London.
Dr. WEIZMANN STIGAO U LONDON.
Predsjednik Svjetske Cijonisličke Organizacije dr. Hajim Weizmann stigao je opet u London sa svoga puta u Palestinu. Od Dovvera do Londona putovao je dr. Wenizmann zajedno sa Sir Herbert Samuelom, k,oji se vraćao sa svoga dopusta, koji je proveo u Evropi. Dr. Weizmann putovao jfe u London vlakom, koji unatoč štrajku kreće za naročite svrhe.
UMRO OSKAR S. STRAUSS, PRVI ŽIDOVSKI MINISTAR U SJEDINJENIM DRŽAVAMA.
Pred nekoliko dana umro je u New Yorku (čuveni filantrop Oskar S. Strauss. Pokojnik bio (je prvi Židov, koji je u Udruženim Državama bio minsitar, a kasnije i poslanik u inostranstvu. Godine 1892. imenovan je Strauss, koji se je već od mladih dana bavio pitanjima uprave i diplomacije, američkim poslanikom u Carigrada. Ovu je službu vršio 8 godina. Nak,on svoga povratka u Ameriku imenovao ga je predsjednik Udruženih Država Roosewelt predstavnikom Amerike kod medjunarodnog sudišta u Haagu, Godine 1907. opet je pošao u Carigrad, da ondje bude poslanikom Udruženih Država. Jedno vrijeme, za predsjednika Roosevelta, bio je ministrom za trgovinu, Oskar S. Strauss mnogo jc sv.ojih energija i sredstava posvetio javnom dobrotvorstvu. Mnogo se interesovao i za izgradnju Paestine. U posljednje vrijeme poklonio je universitetskoj Biblioteci u Jerusolimu lijepe zbirke iz svoje bogate knjižnice.
25 GODIŠNJICA »HILFSVEREIN-A DER DEUTSCHEN JUDEN«.
16. maja proslavit će velika pripomoćna organizacija njemačkih Židova »Hilfsverein der deutschen Juden« 25. godišnjicu svojega osnutka. Ova je organizacija potpomagala uvelike židovske siromašne slojeve u Njemačkoj, a i u inostranstvu. Sve do početka svjetskoga rata podržavao (je Hilfsveredn 50 raznih židovskih nastavnih zavoda, dječje vrtove, pučke i srednje škole, ulčiteljski seminar i jednu trgovačku školu u evropskoj Turskoj, Palestini, Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj. Te škole posjećivalo je 7000 Učenika. Hilfsverein ije osnovao tehniku u Hajfi, Nakon završetka rata poduzeo je Hilfsverein da u granicama mogućnosti nastavi svoj rad. Izdate su veoma velike svote u dobrotvorne svrhe. Predsjednik Hillsvereina je dr. James Sim o n.
Dr. M. EHRENPREIS NE IDE U SOLUN.
Stockholm, 10, maja (JTA). Poznato je, da je nedavno židovska općina u Solunu izabrala za svoga nadrabina dra, Ehrenpreisa, nadrabina u Stockb,olmu. JTA saznaje, da je dr. Ehrenpreis saopćio općini u Solunu, da se osjeća počašćen izborom, ali da žali da ga ne može prihvatiti, jer hoće da .ostane na svom sadašnjem mjestu.
Kako stanuju palestinski Arapi i Židovi
Za »Židov« napisao
Rudolf S e i d e n,
Hajfa.
Kultura se jedne lljudske zajednice veoma vidino očituje u načinu kako članovi te zajednice uredniju, s tehničke strane, svoje živ.otne okolnosti. S đvoga je gledišta veoma interesantno promotriti, kako se grade kuće i kako su uredjeni stanovi, U ovom 'kratkom prikazu ima da ocrtam,o, kako stanuju palestinski Arapi i kako je u tom pogledu sa Židovima u Palestini. Beduini, koji ne stanuju na nekom odredjepom prostoru, nego neprestano sele, kako to prilike i glad njihova stada traži, počesto udaraju svoje šatore sasvim u blizini sela ili gradova. Tu se nastane za kratko vrijeme. Tkaninu za šatore prave ovi beduini od kozje dlake, koju im njihova stada daju svake godine u velikoj množini. Šatori su im veoma primitivni. Često puni zakrpa pa i poderani, pobočne su strane gdjegdje nadomještene rogožinama pa i grmljem. Ponajviše tumaraju ovi beduini kroz pustinju u većim skupinama, pa se, kad dodiju u naseljene krajeve, dijele u manje grupe od 4—5, a rijetko kada i do pedeset šatora, koji se poredaju u okrug tako, da iznutra opkoljuju »dvorište«; svaka porodica ima obično po jedan šator. Čitava takova »četvrt« ponajviše se udara na mjestu, gdje će je kakav zid ili šikara ili kaktusi štititi od vjetra. Kad im stada popasu područje u okolišu, seli društvo dalje. Prekasno zamjećuju stanovnici kraja počašćeni posjetom beduina, da su im nestale razne stvari pa i po koji komad živinčeta. Felasi, koji su stalno nastanjeni a čine siromašnu masu arapsku »zidju« svoje stanove. Njihove su zgrade dakako veoma jednostavne i čedne. Što se nalazi u najbližoj okolini donosi se i) služi kao gradjcvni materijal za četiri izvanja zida; prazne limene posude za petrolej, koje se posvuda nalaze u velikom broju, polažu se prazne ili zbog jače čvrstoće ispunjene zemljom i kamenjem jedna na drugu; od raznih se mina
.odnosi kamenje, ali ovo je uskrsnuće propaloga sjaja veoma jadno. Upravo od ovakovaga kamenja Felasi rado grade, jer je već isklesano. Nažalost se ovako gube mnogi vrijedni objekti. Kao primjer valja da se spomene čuvena palača Rasanida čija je fasada krajem prošloga .proljeća prevezena u Kaifer Friedrich Museum u Berlinu. (Dar sultana njemačkome caru). Palača se odlikovala prekrasnim relijefima. Najveći dio palače ostao je nekoliko godina u Transjordaniji, a onda je nestao. Okolišne kuće felaha sagradjene su kamenjem te palače, Mnoge felaške kuće s nešto mašte, mogu se te rupe da nazovu kućama grade se od prijesnih opeka, jednostavno osušenih na suncu. Izvana se zidovi zamažu žbukom od slame, zemlje i životinjskih ekskremenata. Krovovi su ponajviše ravni načinjeni ,od istoga materijala kao i zidovi, a pokriveni malim iščupanim grmičciraa i granjem. Vrata su načinjena primitivno od sirovih dasaka, a nekoliko rupa u zidovima predstavljaju prozore. Pod u kući nije takodjer skup. Zemlja se tek čvrsto nabije. K,od gradnje od kamena (vapnenac i bazalt) upotrebljavaju Arapi žbuku od vapna i ilovače. Kod tih kuća grade se krovovi naročito u Jerusolimu o obliku kupola. Felasi ne trebaju nikakove plaćene radne snage za gradnju svojih kuća. Felah radi sam uz pomoć svoje porodice. Mnogi felasi rješavaju stanbeno pitanje još jednostavnije: stanuju kao predhistorički narodi pred mnogo hiljada godina u spiljama golih brda. Stan felaha sastoji se samo od jedne sobe, a u ovoj u noći spavaju manje kućne životinje i živad. Istovremeno je ta soba i spremište za voće, povrće i poljske plodove, koji se smještaju u jednom kutu. Tamo gdje još ima nešto mjesta, spava gospodar s čitavom por.odicom. Golemo mnoštvo gamadi ništa ih ne smeta. Za lijepoga vremena kuha se napolju. Inače se mora da loži vatra za kuhanje u s.obi. Tad napunja dim čitavu kuću, pa u gustim pramovima izbija kroz »prozore«. Suhi grmičci i granje i suhi ekskrementi životinja služe kao gorivo. U grad.ovima nailazimo pored rijetkih felaških kuća i na dbduše primitivne, ali ipak masivne kuće, a gdjegdje
u posljednje vrijeme sve češće i na velike sasvim pristale zgrade izradijene po evropskim mjerilima; gotovo sve imadu veoma prostrane do 5 metara visoke s.obe. Ovdje je gradjevinstvo već na nekom višem stupnu. Radnici već od mladih nogu rade u svojoj struci, a klesari, ponajviše iz kršćanskoga Nazareta, slove kao veoma vješti radnici. Većina kuća sagradjena je iz prirodnoga kamena. Najljepši se kamen lomi u okolici Jerusolima i u Tanturi kod Hajfe. Ovaj kamen ne treba da se ukrašuje, kad se glatko iskleše. Taj se kamen razašile daleko u sve krajeve zemlje, gdje se posvuda upotrebljava. Zidovi su obično debeli 60 cm., a gdjegdje i jaći. Što su uži to ima u kući manije hlada. U svrha ventilacije .ostavljaju se u zidovima mali otvori. Pelčene opeke od gline uvoze se iz Sirije i Evrope, Tek se sada uz Ako gradi židovska ciglana. Naprotiv se u Tel Avivu već mnogo godina producira mnogo obljubljena silikatna opeka (od vapna i pijeska). Parketi i drveni podovi prave se u veoma malo kuća, jer se u fugama skuplja prašina i gamad. Zbog toga se ponajviše pod pravi od prirodnoga kamena, pa i iz mramora ih betona, Ovakovi podovi ugodno hlade u vruće ljetno doba, ah su mače razlogom velike raširenosti reumatičnih bolesti. Vrata i prozori grade se obično u arapskom stilu i plavo se bo,adišu. Ravni su krovovi veoma česti i obljubjleni i ako se počesto ne prave iz dovoljno dobroga materijala, koji ne bi propuštao vodu. Dobra izolaciona sredstva slabo su poznata. Prednost ravnih krovova jest u tome, što se lako i brzo može da nadogradi daljnji sprat. Kod nagnutih krovova gotovo se isključivo upotrebljava crveni crijep iz Marseillea. Divot zgrade, kakove su Arapi gradili u ranije doba, sad se veoma rijetko grade. Ipak su Arapi u arhitekturi ioš uvijek sačuvali svoj stil. ali zaboravile svoju nekadanju umjetnost ornamenata i bogatoga šarenoga mozaika. A upravo su u tome nekoć bili majstori. U svemu svijetu čuvena Omarova moše,a u Jerusolimu, pa Aksa mošeja, mošeja u Gazi, svjedoci su nekadašnjega umijeća, bogatstva i prošloga sjaja.
Dr. Egon Zweig u Zagrebu. Predavanje o prilikama u Palestini
U utorak dne 11. maja stigao je u Zagreb, član Hanhage Keren Kayemetha u Jerusolimu g. dr. Egon Z w e i g u stvari osiguraničkog odijela KKL. Žid. Narodno Društvo u Zagrebu pozvalo je g. dr. Zweiga kao uvaženu cionističku i mjerodavnu osobu da održi jedno predavanje o palestinskim prilikama. G. dr. Zweig odazvao se tome pozivu, pa je u srijedu uvćće u odlično posjećenoj Vijećnici bogošt. općine održao veoma. informativno predavanje crtajući s mnogo duhovitosti na laki kozerički način palestinske prilike kroz naočari svakidašnjega života. G, dr. Aleksandar L i c h t otvarajući veće kao predsjednik Žid. Narodnoga Društva pozdravio je uvaženoga gosta. Povodom toga što je g. dr. Zweig ove godine proslavio 25godišnjicu ulaženja u intenzivni ciijonistički rad g. dr. Licht je prikazao značaj njegove ličnosti. Dr. Zweig bio je u početku svojega rada u saradničkoj vezi s cijonistimat iz naših zemalja naročito s pokojnim Johananom Thau-om. lako ime dr, Egona Zweigai nije jaivnosti toliko zvučno, koliko imena mnogo manje važnih muževa u cijonizmu, on je to više svjetao primjer tihoga, predanoga rada i zato njegovo ime svi upućeni visoko cijene. Čestitajući dr. Zvveigu k 25. godišnjici njegova raida zaipolio ga je dr. Licht da uzme riječ. G, dr. Z w e i g zahvalio se ponajprije g. dr. Lichtu i uvodno istaknuo, da je u Ijar-akciji, koja se sada provodi pod parolom obračunavanja sa samim sobom i idejnoga jalčanja potrebpo razmotriti cilj naš. Pored toga naglasio je predavalac, da ne će govoriti teoretički o problemima, nego će nastojati da posve jednostavno prikaže duh svakidašnjega života u Palestini. Opazio je u Evropi, da ovdje većina ljudi imade krive pojmove o Palestini unatoč golemoj literaturi i premnogim vijestima o izgradnja. Nastojat će da Palestinu ne prikaže ni suviše ružičasto a niti precrno. Život je u Palestini šarolik i mnogostran. Zemlja, malena površinom puna je raznolikosti i klimatskih i etnografskih. U n : oj se skupiše Židovi iz otprilike 60 zemalja. Najviše je useVenika ranije dolazilo iz Rusije a sad dolaze iz Poljske. Najmanje ih dolazi iz Amerike Veoma su raznoliki Židovi, koji dolaze ift orijentalnih zemalja. Ima ih iz Tunisa, Maroka, Penzije, Buhare, Jemena itd. Kao da ih je zahvatilo čudo neko, pa dodjoše u Palestinu. Jedan je Židov iz Jemena pričao govorniku, da je selivši u Palestinu naišao u. pustinji na skupinu od 500 beduina, koji hoće da predju židovstvu. U Palestinu dolaze Židovi, koji ranije nijesu ni znali, da osim njih u,opće imade još Židova u svijetu,. Dr. Zweig ispričaoi je interesantan susret s jednim bivšim Židov, legionašem, koji je došao iz Centralne Afrike. Kasnije mu je čuveni arheolog prof. Nahum Slouch potvrdio pričanje toga legionaša, da u Srednjoj Africi imade ovećih skupina Židova. Posvuda dakle tjera neki motor sve te raštrkane Židove u Palestinu, gdje vlada golemo nastojanje stapanja. Govornik spominje naročito zasluge hebraizacije u tom pogledu i navodi primjere iz svoje porodice. Jaz izraedju Aškenaza i Sefarada, koji je znao u galutu naročito u Holandiji da se zaoštri do veoma velikih mjera, u Palestini nestaje. Iza togai dr. Zweig duhovito priča o važnom momentu u svakidašnjem životu i o jelu. U tom je pogledu bila velika mizera medju halucima. Halucot nijesu htjele da kuhaju, jer su htjele da kao punovažni faktori rade poljske i ostale radove kao svaki »haluc«. Zb.og toga se ponajprije morala izgraditi teorija, da je i kuhanje etska stvar, pa je sada bolje. U mnogim se kolonijama usprkos mnoštvu peradi ne jede meso. A kad pitaš halucot zašto, odgovara: 'Tamo, odakle smo došli nijesam trebala sama da koljem pile, što sam ga
jela«. Transilvanski se Židovi u Palestini naročito diče, im žene znadu dobr.o kuhati. I pored nestašice vode i obilj, veoma dobroga vina nigdje se u Palestini ne viđja pijanoj Židova, kome religični propisi ne brane, da pije vina. Ali naprotiv muslimani usprkos zabranama u Koranu mn,ogo opj. jaju. Mlijeko, koje daje blago u zid. kolonijama odlične , kvalitete, ali se ne umiju još dovoljno -dobro producirati rnli. ječne preradjevinc. Zbog toga se mnogo maslaca dovozi j, Australije. Dr. Zweig je istaknuo, da nigdje u Evropi nijg m,ogao da 'dobije tako dobro mlijeko, kakovo imade na pr kolonija Benjamina. Palestina je siromašna gorivim materija, lom, pa se sve kuha pomoću petro 1 e } a. Interesantno j e pitanje žid, sluškinja. U židovske se kuće uzima samo žid, služavka. T.o je princip. Ali Aškenaskinje vole da na cc. sti tucaju kamen, nego da odu za služavku; sefardske su dje. vojkc skromnije, ali ne znadu evropske prilike, pa domaćice aškenaskih kuća imadu sto muka. Tako aškenaske žene u gradovima na kralju krajeva moraju sve same da rade. Novo useljenoj domaćici teško je gospodariti u zemlji s najvišom valutom u svijetu. Zbog toga su žene, jer su više okupirane ovakovim sitnijim brigama u svakidašnjem životu redovno nezadovoljnije od muškaraca. Došlo je i do rastava žena je otišla natrag u galut, a muž ostao u Palestini. U posljed. nje vrijeme vodile su se žive borbe oko izbornoga prava žid. žene, kod izbora za razne žid. institucije, a jednako je bilo mučnih borba, da se izmijene stari turski zakoni o nasljedstvu, koji zapostavljaju ženu. O moralnim prilikama u komunističkim kolonijama i kvucama, pričaju se skroz netačne baljke. Naročito je krivo, što se govori, da se ženidbe u tim grupama uzimaju suviše na laku ruku. Stvar je u tome, što su namjesto starije forme vjerske ženidbe došle nove, dobrovoljne, ali ipak forme, koje se poštivaju. Mnogo se važnosti polaže odgoji i njezi djece. Na tom se podrućjn radi toliko, te su neki počeli prigovarati, da se ovako dobro njegovana d;eca otudjuju teškom, mučnom radu r.oditelja. Zanimljivo je, da se u Palestini nigdje ne karta i ako Židovi u galutu strastveno vole da se kartaju. Jedan se liječnik tužio dr. Zweigu, da se ne može uživjeti u palestinske prilike, jer ne m,ože »da sastavi partiju«. U Palestini svi si Židovi grade kuće. Razlog je tome nestašica- stanova, Zabavnost u Palestini očituje se više u javnim priredbama, nego li u domu, jer su životne prilike teške. Nacionalni je ples, ples haluca »Hora«, Najugledniji čovjek medju palestinskim Židovima je radnik. Što teži rad radi, to je ugledniji. Na zabave dolaze radnici u običnim radnim odijelima i tu se za njih rezerviraju mjesta. Proces stapanja Židova iz preraznih zemalja vrši se ustrajno. Naročite zasluge imadu u tom pogledu hebrejski učitelji u hebrejskim školama, koje pohadjai 20.000 žid. učenika. Spontano biva taj proces kod djece. Sinčić dra. Zvveiga imade dva »najbolja prijatelja«; jednoga maloga Jemenitu i jednog mališa, kojega su roditelji došli sa Kavkaza, Kad ga je otac pitao zašto si je odabrao baš tu dvojicu, odgovorio mu je: »vidi, tata, ovo su jaki dečki, a šta ću ja s onim Aškenazima!« Židovska vrhovna korporacija u Palestini »Asefat Hanivharim« (Skupština žid. deputiraca) statudrala je dužnost svih žid, roditelja u Palestini, da svoju djecu od 6do 14 godina šalju u školu. Škole uzdržavaju Cijonistička Organizacija i palestinski Židovi. Roditelji rado daju svoje doprinose za školu i pitanju se hebrejskoga školstva u Palestini posvećuje golema pažnja. Učitelji uz golemi samoprijegor rade veoma mnogo. Kod odgoje mnogo se naglašava uzgajanje zdravoga
2
*ZIDC, »
BROJ 20