Židov

Ijenika s djecom, koja se nalaze u godinama, kad su obvezana da polaze u školu, pa da se prema tome neprestano osjeća da je broj škola nedovoljan i da je potreba izgradnje novih škola veoma velika i aktuelna. Kad se piše o tome, da je Keren Hajesod omogućio broju od 90.000 Židova, da se useli u Zemlju,-treba još spomenuti i to, da židovsko pučanstvo u Palestini danas jo« uvijek broji samo 140—150.000 duša prema više od 700,000 Arapa. Jednak je slučaj kad je govor ,o tome što je Keren Hajesod učinio na drugim područjima, kao što su zdravstvo, javni radovi, trgovina, industrija itd. Neprestano valja isticati kpliko je sve to malo, kad se pomišlja na stvaranje države. A treba naglasiti, da mi još uvijek nemamo narodne domaje, nego, zasada samo njene forme, koje se moraju da ispune. To se ne može postići milodarima i dobrolvornošću, nego samo dobrovoljnim oporezovanjem, principom pučkoga nacionalnoga poreza. A p tom pogledu svi su si Židovi slični, svi imadu ista prava i iste dužnosti. Svi se imadu da ravnaju po ovom osnovnom načelu; »Ne moraš ti da dovršiš rad, ali ne smiješ nikada da mu se otmeš«.

154.789 FUNTI SABRANO ZA KEREN KAJEMET U SEDAM MJESECI. J cruso 1 i m, 22. maja. (P. C.) Sveukupni primici KKL u aprilu 1926. iznosili su 22.786 ,funiti, Sto donekle nadma.šuje dosadašnji mjesečni prosjek primitaka u god. 5686. Ukupni primici KKL u sedam mjeseci god. 5686. Iznose 154.789 funti. (U isto vrijeme u god. 5685. sabrano je svega 133.707 lunti.) Tabela primitaka pokazuje jasno rezultate gospodarske krize u Eviop, koja je naročito u Poljskoj i nekim drugim zemljama znatno reducirala doprinose za KKL. Pa ipak je postignut nov rekordni broj. Prfhitlci prekoračuju znatno primitke u korespondentnim rokovima u god. 5686., a to se u glavnome mona da : pripišc, napretku u anglosasklm zemljama, pa u Belgiji, Argentini, Jugoslaviji, Švicarskoj itd.

BUDŽET HEBREJSKE UNIVERZE. J eru sol dm, 16. maja. (P. C.) Budžet Hebrejskoga Univerziteta u Jcrusolimu za god. 1926, iznosi okruglo 34.000 funlti ne uračunavšiil ovamo trošiak za gradnje, koje su u toku. Od: ove svote otpada 11.000 funti na Judaisfčkii i Orientalni institut, 5000 na Kemički Institut, 4000 na mikrobiološki, 2000 na higijenski, preko 4000 dobiva Biblioteka, 1000 dobiva Institut ka istraživanje Palestine, 500 matematičku d fizikalni institut, 4000 je predVildjeno za administrativne izdatke, a oko 2000 za isplatu ranijih zajmova. Za pokriće daju: Kercn Hajesod 7000 funti, američki! Komitej za Hebrejsku Univerzitet 16.000, komitej židovskih liječnika u Americi 6000, Joint Distrihution Committee 2000, Baron Edmond de Rothschld 2000, razni manji primici predvddjeini su s 1000 funti.

LOUIS LIPSKY OTPUTOVAO U LONDON. N e w Yor k, 22. maja (JTA). Gospodin Louis Lipsky, predsjednik Američke Cijonističke Organizacije i član Egzekutive Svjetske Cijonističke Organizacije otputovao je dne 19. maja parpbrodom »Mauretanija« u London,

U spomen Maksu Nordau

Egzekutiva Svjetske Cijonistićke Organizacije uputila je svim cijonističkim zemaljskim organizacijama i posebnim federacijama ovaij apel za proslavu uspomene na blagopokojnoga cij. vodju dr. Maksa Nordau-a a povodom sahrane njegovih smrtnih ostataka u palestinskom tlu. Zemni ostaci Maksa Nordaua sahranjeni su u tlu Erec Jisraela, kako to odgovara želji cionističkoga vodje, koji je saućestvovao u stvaranju Cijonistićke Organizacije, doživio« početak ostvarivanja cijonističkoga ideala, ali zemlja naših otaca i narodnu domaju mogao da vidi samo u duhu. Cijonistička Je Egzekutiva u ime Svjetske Cijonistićke Organizacije preko svojih predstavnika ispratila lijes našega nezaboravnoga Maksa Nordaua na putu u domaju i dočekala u Erec Jisraelu. Jišuv je ponovni ukop u tlu demaje osjetio znakom, da Cijonistička Organizacija, medju čije stvaratelje spada Maks Nordau, duboko osjeća i izražava neslomivu vezanost s Erec Jisraelom. Cijoniste! Sahrana zemnih ostataka velikog nam vodje u tlu Erec Jisraela treba da bude povodom, da naročitim priredbama posvećenim cijonističkom djelu i radu Maksa Nordaua oživimo u našoj sredini spomen na nj. Kao što je ime Teodora Herzla, tako jo i pojav Maksa Nordaua povezan s poviješću cionističkoga pokreta, cionističkih kongresa i s velikom političkom i duhovnom borbom za cijonizam. Priredbe, koje treba da organizuju sve cijonistićke organizacije, bit će karika u lancu zajedničkih nada, zajedničkih zahtjeva na židovski narod i sve kulturno čovječanstvo i u lancu zajedničkog rada za isti cilj: preporoda našeg naroda. Pozivamo sve cijonistićke organizeije, da bez odlaganja provedu priredbe posvećene uspomeni Maksa Nordaua, da se i s Egzekutivom Svjetske Cijonistićke Organizacije i s jišuvom u Erec Jisraelu združe u izričaju harnoga i časnoga spominjanja Maksa Nordau-a, Egzekutiva Svjetske Cijonistićke Organizacije. Po nalogu: Felix Rosenbliith.

ZA OLAKŠANJE PROPISA O IMIGRACIJI U PALESTINU I O STICANJU PALESTINSKOGA DRŽAVLJANSTVA. Jerusolim, 23. maja. Cijonistička Egzekutiva predala je paletinskoj vladi memorandum, u kojemu se traže olakšanja u propisima o useljenju u Palestinu i o sticanju palestinskoga državljanstva.

Kršćani u Engleskoj traže škrabice KKL. Jerusolim, 25. maja (PC). Povodom apela gosp. Willima Gr a a t-a, izdavača lista »Glad Tidings« zatražili su kršćanski prijatelji cijonističkoga pokreta škrabice Židovskoga Narodnoga Fonda i darovali lijepi broj maslina.

Sir Herbret Samueiov govor u gramofonu. Jer u s oli m, 25, maja (PC). Sir Herbert Samuel bivši i prvi Komesar za Palestinu, održao je, kako je ranije javljeno, govor, o židovskoj narodnoj domaji, koji je reproduciran na gramofonskoj ploči. Ploča se može nabaviti kod svih zastupstava tt, Linđstrocm A. G., Berlin, i Parlophone Co., London, a cijena joj je 2 šilinga i 6 penca. (oko Din. 45.—).

DOZVOLJENA. IZVEDBA Š. AŠOVOG »BOGA OSVEji I J AMERICI. Pred. čedri godine n .branile su amerikamske drž. ob znamenkom glumca Rmit ilfu Sch i! d k rau t u, da u iVQ| kazalištu prikazuje pozna to Šalom Ašovo djelo »Bog Prikazivanje je bilo zaii ranjeno iz obzira »javnoga nior Lpravo se javlja oz Ne» --Yorka, da je ta zabrana d't? • .ASov -Bog osvete« < Javan ie po čitavom svijetu a i u j goslavijj od kazališta u Zagrebu i Osijeku.

RADIO-KONC ERAT ŽIDOVSKE MUZIKE. Uslijed velikog int? eresa za židovsku umjetnost i lii C} turu medju talijansku* ,n inteligencijom priredila je rad ... gratska centrala u R ii nu u srijedu 19. o. mi. jedan rad' i, cerat moderne židc ,ske muzike. U 9 sati na večer } vala je gdUca. Lya S ch\v a r z (sopran) slijedeće hebrej pjesme; »Mmhag hai* iš, od Bjalika, muzika od !. Em gel, »Orot holtnim. od B en Izchaka, muzika od I. Achr . 2 narodnu pjesmu.- ti»đ er Katan. I u aašoj državi čuo >f mnogim mjestima. d.o bro taj koncerat.

RAZNE VIJESTI. Žido/ske žene iz Palestine poslat će svoju delegati;i na 10. kongres Ini .ernacionalnoga Udruženja za Zens;. ,l; borno Pravo, boji će se održat: u Parizu. Delegatkn gdja. dr. Rosa Str auss r predsjednica Udruženja za Jedu k, pravnost Žene u: P alesttbi. Qosp. S. D. L evioutfn, nekadašnji glavni ravnatelj novj noga zavoda u Palestini, Anglo Palestine Companv i v-Jj od ravnatelja Zid ovske Kolonijalne Banke, proslavio je i dana 70-god'J?njio j s vojega rodjenja. »The Pa.est;? ie Bulletin« donosi viiest, da je narodi; ,■ vjetski komesar i ' rodja treće internacijonale Zlnov c potpisao dekret, k ovim izgoni svoju sestru, gdju. \Vile: zbog o rada u Palestinu. Muž gospodje \\ , sky, ko ije sari a zemljoradnik u Nahalalu otputovao je ■: ma toj vijesti u B erlin, da se ondje sretne sa svojom že Mr. Henrj A lorgemthau, nekadašnji poslanik Sjej njenih Država u Carigradu, proslavio je u krugu svoje po rodice svečanost svojega sedamdesetoga rodjendatKi. Prema dosadašnjim rezultatima lizbora za parii menat tt Lit- *4 .'zabrana su u parlamenat četiri žid \>k poslanika sa ž*ic tovshih listina. Bilten JTA od 15. maja donosi viiest iz Beograda 0 i.-j skoj odluci na; f e vlade, da dade sefardskoj b . s tov noj op c-inj u Sarajevu 10.000 kubičnih na- t drva kao dor t nos za gradnju sinagoge ida je sarajevski gradiška općh m dala za tu gradnju 250.000 dinara.

Abraham Reisen

K njegovoj 50-godišnjici. Sada kad se slave mnogi jubileji na polju židovske literature, slavi) svoj jubilej i jedan od markantnih žid. književnika i publicista; Abraham Reisen. Reisen spada u krug onih židovskih pjesnika i književnika, ikojih je bio lijep skup 'kaučem prošlog 1 na početku ovoga stoljeća. Bilo je to vrijeme, kad se je židovska lijepa knijga na istoku osobito raširila i kada se rodjše ondje naši veliki književnici: Bjallk, Solem Alejhem, Perec, Aš, Finski 1 drugi književnici i pjesnici, koji su dali ton žid. modernoj literaturi. Bilo je to vrijeme cvata žid. literature. Svaki je od književnika dao u literarnoj liustor ji onoga vremena svoj poseban genre 8 ton. Reisen nije bio jedan od onih, koji je naišpj klteratunl dao velikih i velebnih priloga. Njegove su pjesmice, male i skromne, intimne i tople. Pjesme i pripovijetke posebnoga genrea. Opisan je život naše braće na istoku, težak i mučan, no život pun toplote, život siromašan materijalnim dobrima, ali pun bogate židovske sadržine, koja se ispoljavala u svakidašnjem bivaniu i dala mu onaj intiman karakter, koji je vladao u židovskoj svakidašnjici i literarnim produktima onoga vremena. Taj Intiman karaikter njegovih pjesmica i pripovjedaka tipičan je za Reisena i literarne mu dnigove njegovog genrea kao n. pr. Fr u g a. On • poput Fruga u jednoj pjesmici od tek nekoliko strofa crta tešku 4 tmurnu atmosferu malog židovskog gradića Poljske *!i Rusije literarnim kistom veoma, pregnantno umjetničku Njegove pjesme uvelike podsjećaju na male pučke, narodne pjesmice, koje žive bezbroj u židovskoj masi tstoka. I zato su njegove pjesmice tako obljubljene u masii, koja ih često citira i pjeva. Pisane u narodnom duhu znale su se tako priljubili narodu, kao da ih je »narod« spjevao, a spjevao ih je pjesnik naroda, koji je izašao iz toga naroda, pa za nj pjeva. Ima mnogo pjesama. On je plodan pjesnik. Pjesme su ispjevane i napisane u žurbi svakidašnjice, a lima ih gdje se ta žurba, ta žurnalistika žurba prilično osjeća. No nljesu to pjesme, u kojima bi se ta žurnalistika žurba, koja se često isjKjljuje u žurnalističkoj »pozi«, neugodno dojmila. lako su neke žurnalističke, nijesu to pjesme »tehnički« sastavljene. Premda izgleda da Reisen grabi tek po površan’, i premda su teme posve obične

Ipak su dubok Izražaj i pjesnikove psihe i duhovne atmosfere narodne. A ta je atmosfera bila i jeste tmurna; no tu i tamo nađoše se optimističke krijesnice, koje se u dostatnom broju kr'jese i u nizu njegovih pjesmica. Ima tih optimističnih krijesnica, no većina ih je tmurna, a neke su dapače pune gorčine; no tih imade malo. Gorčina ta nije gorčna Bjalika. Nije to gorčina jednog umnika i dubokog čovjeka-pjesnika. koji rješava duboke i teške životne židovske probleme, već su to »obični« problemi, »obični« životni problemi »običnog« čovjeku fz naroda. Teško je u okviru jedne male bilješke opisati svu ljepotu i .krakteristiku pjesmica Abrahama Reisena. Tu bi trebalo naprosto iznijeti niz mnogobrojnih njegovih pjesrti'ca, jer one mogu najviše da kažu v o sebi t č- o svome autoru,. Upravo trti na pamet jedna; »N'acht«. »En fhisteres Loch Z\vei Decken darein, Utid muss doch acht Menschen Zur Wohnstatt sein.« Po danu je »lako« —i ali dodje noć. čitava se familija osmero vraća sa mučnog rada. Svi zaspaše samo majka stenje i moEi se. 1 majka završi svoju jadikovku uzdisajem; »Sieh, Herr die Ndt! Erbarme dich. Vater, Und schick’ mir den Tod! Eng vvird’s auch im Grabe Und finster selu Aber im Grabe Liegt jedeš a 11 e i n.« I Reisen mnogo podsjeća na »Judenlieđer« Adolfa D on a t h a. Sto je za njemačko-židovsku literaturu Adolf Donath i njegovi kristali, to) je za ist-žid. Ifteraturu Abraham Reisen. Zapadno židovstvo upoznalo je Reisena po uspjelim prijevodima njegovih pjesmica od Bertholda F e . w e 1 a, što već pred 25 godina izadjoše u zbirci »Jiiđasche Harfen«. A njegove pripovijetke raštrkane su u prijevodima u raznim židovskim časopisima zapada. Abraham Reisen živi i našao si je novu domovinu u A m erici. No Reisen ostao je isti nije se »poamerikanio«. U felj-

Unu »K becarnie« (vidi »Židov« broj 17) fotografirao gj • Salo , m Oorelik. kaßb živi i kako se uzrujava u žM. ran J °i kavam Ne\v-Yorka u *K!becarnju«. Leti od sto! i stola i Ooreliku predstavlja žiđ. literarne veličine >K> oa rnia«; »Zar ovoga ne poznate? To je naš znameniti . n ajznamenrtiji« .... A kad će se pisatf zid. literarna historija današnjeg dobi me će ga objektivni posmatrač i pisac lit. historije, ma-* stavf.ti u prve redove i ne će ga moguće nazivat : »najzv menitSJi«, kao Sto je sam Reisen ženerozan spram svojih vremenih kolega (a to je rijetkost!), a’i će mu dati dostojno mjesto u kolu moderna žid. literarne generacije. (F. R.) Jubilej najstarijega židovskoga glumca. Židovski kulturni krugovi u Harkovu u Rusiji prostri su pred koji dan peđesetgodišnji jubilej rada najstarijega k* vućcg židovskoga glumca Meiersohna. Meiersobn bijaše osnivača jiđiš kazališta, Abrahama fadena pratio na njegovoj svojevremenoj turneji po čiU v -’ ! Rusiji. Govori se, da će sovjetska vlada imenovati Meiersah* 3 državnim glumcem. Habima u Beču. Moskovski hebrejski teatar »Habima« stigao j«. na * vf!l turneji Evropom u utorak dne 25. o. mj. u Beč. Ansambl ‘-* 1tra broji 45 člana. Teatar vozi sobom 4 puna vagona kuli* 3 1 kostima. U Beču igrat će najbolja djela svojega repertoar kao Dibuk, Jakovljev san od Beer Hoffmanna itd. Bjalik počasni doktor židovskoga teološkog seminari Židovski teološki seminar u New Yorku podijelio je žid' 1, ‘ skom narodnom pjesniku Hajimu Nahmanu Bjaliku poća 1 * naslov doktora hebrejske literature. Dar jednoga udruženja u Los Angelosn, za tehniku u H«* 1 Jerusolim, 25, maja (PC). Tehnici u Hajfi doznači je ovih dana svota od 1000 dolara, koju je darovalo druš'-' u Los Ange(osu. koje nosi ime »Udruženje Nathana Stran* 5 * ga potpomaganje Palestine«.

2

BROJ 22

Ifrar ilitički ritualni panzionat za uzgoj u kućanstvu u Hamburgu I 'anzion za djevojke iz dobre kuće za usavrienje u kućanstvu i šivanju i za društvenu i jezičnu odgoju i naobrazbu. U panzion se primaju i djevojke, koje studiraju u Hamburgu. ":egina Bachrach, Hamburg 13. Rutichbahn 11.