Židov

Konfirmacija djevojaka u zagrebačkoj sinagozi

Već je prošle godine povodom konfirmaciie djevojaka u »Židovu« .pisano i zauzet je stav protiv nje. Budući da se konfirmaoija S ove godine obavila, uzimam to' povodom da se osvrnem na taj poziv. Rado priznajem, da je inicijatore konfirmacijc u nas vodEa najbolja iinitenCija f da su htjeli poslužiti interesima židovstva uvodjenjem ovoga novoga običaja. Ako sam protvnlk (konfirmaciie, nisam to tek iz formalnoga razloga, što bi konfirmacija bila »kehulkais hajgoj«, nešto, što je izvana, došloi k naum, što smo od drugih primili. Židovstvo nije nikada u dugoj svojoj historiji mehanički recipiralo ideje i običaje drugjih naroda. Jakost 1! snaga židovstva bila je baš u tome, da je ono vazda bilo (kadro, primiti tudje ii protkati ga svojim duhom, tako da je I3z toga Uistinu nastalo nešto novo. Zdravi instinkt vodja i učitelja! naroda znao je udovoljiti potrebama života, a da ne krnji autoritet nauke, da ne vrijedja tradicije, stvarajući sklad iztnedju staroga i novoga. Pa zašto smo onda protiv novoga običaja, u čemu je njegova slabost odnosno grfješka? Štb se njime hfielo postići S u čemu je u protimbi: sa starim našim običajima? Konfirmaoija nastala je u noološkim općinama u vrijeme, kad je interes za sve, što je židovsko, pao, kad su nastupile rđjave, ali nužne, posljedice asitrii'aciie. Žena tegubila ic svaku vezu sa židovstvom. Kućne obrede; nje vršila, u sinagogu rijetko je Ašla, a kad je 11 došla, nije mogla pratiti bogoslužje. jer nije više znala ćitati hebrejski, a pogotovo nije mogla! vršiti nllkakovu funkciju. MUškarofi, ma i ništa ne znali, ipak su postali! bar micva, bivali pozvati! k Tori, govorili Su za pokojnim roditeljima kadiš, broje kod mrljama itd. Žene su se šilom prilika otudjile Židovstvu. Trebalo je stoga nešto naći, što bi- opet moglo pobuditi interes židovske žene odnosno mlade židovske djevojke, nešto, šifcajn je osan maskira opet vezalo uz židovstvo, što bi joj moglo biti spomenom za cijeli život: da- je u časovima slabosti, kad prijeti opasnost, zadrži od toga, da povuče zadnju konzekvenorju i »službeno« prekine sa židovstvom. I dobri, naivni naš? maskilirn, mislili su, da će ovakav vanjski momenat. kao što je konfirmacija sumnjamo, da če ma i najgorljiviji branitelj konfirmacije ustvrditi, da je to unutarnji »židovski« doživljaj za| djevojke hiti u stanju, da sa svojom surogatskom, blještavom formom zadrži proces raspadanja, da podupre klimavo i ilspuni prazno. Plagiranje konfirmaciie u osnovi svojoj pokazuje, da su oni, koji su konfirmaciju uveli u sinagogu, imali slabu vjeru u životnu snagu onoga, što nam je sačuvala bogata naša predaja Uticali su se vanjskim manafestacljam a umjesto da usade u duše mlad h Židovkj, sadržinu židovstva, da ih zainteresuju za tradiciju i da im prikažu poeziju naših starodrevnih običaja Ne dolikuje vodstvu naše općine, koje je izabrano na temelju aktivnog, pozitivnog židovskog programa, da dopušta

takovu beskorisnu novotariju, koja se čak izrodila neka mi se ne zamjeri, što tako kažem u nešto smiješno. Već Sna zagrebačkih Židova ma da se baš ne ističe čuvanjem tradicije osjeća, svijesno ili nesvijesno. da ta novotarija nije dobra, da ne odgovara »duhu sinajske objave«. (Uzgred treba istaknuti, da se ne bi smjelo djecu putiti na to, da prekrše vjerske propise kupuju cvijeće na Savuot!) Rabin gosp. dr. Schwarz našao se prinukanim, da sa propovjedaonice brani uvodjenje ovoga novog običaja u našoj sinagozi. Naveo je, kako je nastao maskir, bar micva, vjeronauk i služba božja za mladež, sve običaji, koja nisu spomenuti: u Tori, a niti se mogu deduoiralti iz kalkove biblijske zasade ili izreke: pa ipak su sebi uzvojšUtl pravo opstanka. Ova argumerttfcaja nije nas razuvjerila. Analogija s uvodjenjem službe božje za mladež nije sigurno najsretnija, jer je ova neuspio surogat za učestvovanje mladeži u službi božjoj. Loše na analogiji s vjeronaukom jest to, što se vjeronauk obi’gat no fena da uči u školama, gdje đjad svih vjeroispovijesti imadu obligatni vjeronauk. Oni, koji se židovski, strogo židovski odgajaju, mogu mirno da polaze još i vjeronauk, 'lo može za njih da bude izgrađivanje znanja. Ali je drugo uvoditi nešto u sinagogu. Vjeronauk ;e doduše surogat, ali nje n kakovo zadiranje u nešto, što je odred i ono propisima i predajom. A reforme u sinagozi fesu takovo zadiranje. Odviše smet reformirali sinagogu, pa već gotovo ništa židovskoga nije ostalo.

Karakteristične su za vanislki efekt konlirmacije, provedene na drugi dan Savuota u zagrebačkoj sinagozi, napomene, što su piadale u publici kao na pr. da hi Itrehalo ovu svečanost od Savuota prenijeti na Purim, jer da bi bolje odgovarala »štimungu« toga dana, no sinajskoj objavi. Predstojništvo naše općine trebalo bi da ukine, konfirntacliu kao neuspjeli -pokušaj. Ona nije blagoslovni način jačanja židovske svijesti ili židovskoga osjećanja a naših djevojaka. Ima zaito boljih, jačih, židovstoiuih sredstava. Treba izgraditi naše odgojne institucije, naročito naše Talmud Tore i omogućiti omladini da nauči živi hebrejski -ezik, da uzmogne u originalu čitati bibliju i golemu našu knSževnost. Pored toga treba Zidovima sadašnjosti, koji su odrasli bez tradicije, dati prilike da je upoznaju i da prigrle naše običaje. Primjera radi tek spominjem, da naša djeca ne poznaju suku, lulav ni etrog, pa nt! seder itd. Ako već hoćemo vanjske manifesta čije (konlirmacija u Zagrebu nije dosta ukočeno —' svečana, da bi mogla ban ste strane djelovati) tad ćemo u nafeoj istoriji naičfi dovoljno zgoda« koje će ispunjene židovskim duhom š velikom nadom u budućnost moči duboko zahvatiti dušu židovske omladine i po vozavši je sa prošlošću stvoriti iz nje siguran zalog našoj budućnosti’. Tad ne će nitko posegnuti za praznim manifestacijama kao što ie konfor ma čija djevojaka. a, r.

NOVE KNJIGE

U nakladnom zavodu »Ahiever« u Jerusodmu izdao je bivSi univerz. prut. uj Odesl Mordehaj Ros ent h a 1-Beni Salom na hebr. jeziku popularno Izdanje novoga zakona o pale st državljanstvu sa komentarom. Poznalta knjiga berlfnskoga rabiha Leo Bae c k a »Das Wesen des Judentums« iz*la(je upravo u četvrtoj nakladi kod J. Kaufmann Verlag, Frankfurta. M. Nakl. zavod J. C. B. Mohr (Tubingen) Szdao je novo izdanje djela Wiihelma Bou set a: Die Religton des Judentums trn spathellenischeo Zeitalter. ArbedtsgemetiTischaft fiir kulturelle Propaganda »Prometheus«, Wien. izdala je knjigu pod naslovom »Judenhass«, antologiju, sa člancima pac'foste Schoenaicha. Flenri Barbussea, biskupa od Winchestra, Bernarda Shava i mnog. dr., koji prikazuju amoralnost antisemitizma. Interesantno je spomenuti, da je ta kniiga u Rumunjskoj zabranjena! Za nas cijoniste veoma je interesantna kni'ga od Herntanna Weilemantna (Rhein Verlag. Basel) »Die vielsprachige Schweiz«. Eine Losung des Nataonalitatenproblems. Ta je knjiga važna, jer pokazuje rješenje jednog problema, nakoji nailazimo kod izgradnje Palestine: Zidovi i Arapi. U sadašnje vrijeme, kad su se opet razmahala razni pacifistički pokreti, vrijedna je pažnje jedna brošura od Bortho Lasersteina *Das Judentum ist đer Friede« (Berlin, Zahl u. Koh-Verlag). R. Lovvit-Verlag. (Wienl I.,~Fleischmarkt 1) daje četiri najvažnija djela Maxa Broda (Reubeni, Fiirst der Juden, em Renaissanceroman Tycho Braches Weg zu Gott, hiistorscher Roman Heidentum, Christentum, Judentum, 2 sveska) vezano u kartonu, sve zajedno za 22 njem. marite.

MJESEC CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE

BEOGRAD. (Od našega dopisnika). Ijarska akcija u Beogradu započela je 25. aprila o. g. predavanjem g. dr. Davida A 1 b a 1 e: »Današnji Erec Jisrael«, u sali kluba »Jedinstvo«. Objavljujući ovo predavanje Mesna Cijonistićka Organizacija je istovremeno uputila ovdašnjem jevrejskom građjanstvu apel o značenju ijarske akcije. G. dr. Alba 1 a, u svojoj poznatoj dikciji, umeo je veoma skladno da veže informativni i propagandistički moraenat, izlažući stanje i prilike u današnjem Erec Jisraelu, a koje se prilike odnose na celokupni tamošnji život: ekonomski, kulturni i politički. Tek posle ovog predavanja, koje je mnogobrojnim slušaocima otkrilo mnoge n,ove stvari, puno nepoznatih pojedinosti u razvitku današnje Palestine, videlo se, koliko su predavanja ove vrste potrebnai i t,o bez obzira na ijarsku akciju. 3. maja o. g. u istom klubu, govorio je predsednik ovd. Scfarske Organizacije gosp. Rafailo M arg u 1 i e s; »O razvoju cijonističke ideje« G,ovornik je u iscrpnom predavanju izneo istorijski razvoj cijonističke ideje: značaj njen za Jevrcje u sadašnjosti i oudućnosti. Jedan deo odličnoga govora bio je posvećen našim prilikama i potrebi što intenzivnijega rada kod nas. 9. maja o. g. u sali društva »Oneg šabat« u jevrejskpj mali, govorio je g. Šabetaj Levi, sveštenik: »O dužnostima jevrejstva prema cijonističkom pokretu«. Govor g. Levi-a bio je u glavnom namenjen stanovnicima donjega kraja, koji bolje razumiju španjolski. Mesna Cij,onistika Organizacija je obratila naročitu pažnju, da taj kraj bude što više zastupljen. Pre govora g. Lewi-a, održao je kratak uvodni govor predsednik Saveza Cijonista g. dr. David A1 kal a j. Po tom je g. Levi, koji je poznat kao odličan španjolski besednik, lepim španjolskim jezikom izneo, dokumentovano i istorijom, religijom i sadašnjim prilikama, dužnosti Jevreja, da pomažu i podižu cijonistički pokret neposrednom ili posrednom saradnjom. 16. maja o. g. govorio je g. Samuilo d e Majo, u Omladinskom Udruženju: »O Cijonističkoj Organizaciji«. Predavanje g. de Majo imalo je sve kvalitete jednog pažljivo i temeljno obradjenog predavanja. U svom zadatku da iznese konstrukciju Cijonističke Organizacije, njene ustanove, njene organe, g. de Majo potpuno je uspio. Ovim je predavanjem g, de Majo upravo završio svoja predavanja o istoj temi. Idući tim kronološkim redom, mogli bismo kao završni deo ijarske akcije da konstalujemo i govor Vrhovnoga Rabina od 18. o. mj. na erev Šavuot u sinagozi. Gosp. Vrhovni Rabin održap je tom prilikom lep cijonistički govor, posmatra•jući značaj cijonizma i sa religioznoga gledišta. Ijarska akcija u Beogradu imala je lep uspeh. Sva predavanja bila su veoma dobro posećena. Bez sumnje da bi ta akcija bila potpunija, da se održao u samom početku projektovani veliki miting u sinagozi, koji je usled nepredvidjinih slučajnosti morao otpasti.

GRUBIŠNOPOLJE. U srijedu 12. o. mj. stigao je u Grubišnopolje u svrhu provodjenja ijarske akcije, a kao izaslanik Radnoga Odbora Saveza Cijonista gosp. Joze Web e r iz Bjelovara. Na stanici bio je dočekan od. vodstva ondašnje MCO. U 9 sati uveče otpočela je ijarska skupština, koju je lijepim riječima otvorio gosp. Oto Šte r k, pozdravivši g. Webera i umolivši ga da uzme riječ. Gosp. Weber u oduljem je govoru iznosio razvitak cijonističkog pokreta i Cionističke Organizacije, zatim značenje ijarske akcije, a nakon toga prešao na realan prikaz suvremenih palestinskih dogadjaja, tumačeći suvremenu kolonizaciju, a napose značenje jugoslavenske halučke farme i dužnost naših Jevreja da učestvuju u djelu izgradnje. Sva razlaganja gosp. Webera saslušana su najvećom pažnjom. Nakon govora živo učestvovahu u diskusiji pojedin.i, interesirajući se za pojedinosti u pokretu f suvremenoj Palestini. • Govoreći o mogućnosti budućeg lokalnog rada, zatražio je izaslanik R. 0., da se MCO reorganizira, što je odmah i učinjeno, te se nakon dogovora o budućem radu za Keren Kajemet, a naročito p intenzivnom provedenju šekelske akcije, prešlo na izbor novog odbora, koji se je konstituirao ovako: predsjednik g, dr. Mojsije Schaffer, tajnik g. Oto Š t er k, povjerenik za Keren Hajesod g. Leopold S te i n e povjerenica za Keren Kajemet gdjica Gizela Schaffer i odbornik g. Vilim Hirschl. Ijarskoj skupštini prisustvovalo je sve ov.omjesno židovstvo, a poslan je i pozdravni brzojav vodstvu ijarske akcije u Zagreb. Ima nade da će ova skupština, koja je dala jaki impuls reorganizovanoj MCO imati i dalnje djelovanje, za što nam jamči novo vodstvo s gg. drom. Schafferom na čelu i agilnim radenikom Otonom Šterkom, a što će biti tim lakše št,o u Grubišnom polju nalazimo i ako ne veliki broj ali to tim više dobre i svijesne Židove. Ujutro slijedećeg dana otputovao je gosp. izaslanik Radnog Odbora u svrhu provedenja ijarske akcije u Daruvar.

DARUVAR, U četvrtak 13. o. mj. dopodne stigao je iz Grubišnogipolja izaslanik Radnog Odobra g. Joze Weber u Daruvar, U je odmah stupio u kontakt s uglednim židovskim gradjanima. tumačeći im pravu svrhu svoig dolaska i značenje ijarske akcije. Na tom sastanku govoreno je i ,o radu za Keren Hajesod i Keren Kajemet. / U pola 4 poslije podne imao je RO sastanak s omladinom, na kojemu je ukratko prikazao momentano stanje a omladinskom pokretu i apelirao, da se po mogućnosti reaktivira omladinsko udruženje, koje već nekpliko godina ne radi. Iza oduljeg razgovora, a uvideći nemogućnost uspostave jednog omladinskog udruženja, zaključil,o se, da će omladinska grupa činiti posebnu sekciju MCO., a glavni rad bit će koncentrisan oko odgojnog rada naraštaja i djece. Predstavnik omladine ući će u .odbor MCO, kojega će vodstvo voditi posebnu brigu za omladinsku grupu. Iza ovog sastanka slijedio je sastanak s vidjenijim cionistima i na kojem je sastanku odmah zaključeno, da se reorganizira MCO. Sastavljen je .odbor, koji će se dosadašnji® plaćaocima šekela predložiti na ijarskoj skupštini, koja je sazvana za 5 sati posl. podne. Nešto iza 5 sati otvorio je inž. Gustav G r o s s i sinagoP veoma dobro posjećenu ijarsku skupštinu. Gospodin Joze Wcber, govoreći o suštini i biti čijom-

4

»ŽIDOV«

BROJ 22,

laupunkt td 190'. Dinara 99 ilbolfe Dobivaju se kod -J u g o-r adl o - Zagreb, Zrlnjskl trg broj 1.

XJ lažite Vaše prištednje kod ovdašnje Štedionice i x«l»gaonice d. d. u Preradovićevoj ul. 4-, jer Vam tamo Vaš novac najsigurnije uložen i najbolje ukamaćen. Mnogostruko pokriće u založenim predmetima, svaka špekulacija isključena.

Ja sam uvijek zdrav i veseo jer me moja majka počam od poroda njeguje sa svjetski poznatim i nenadmašivim a fWf« Hofer puder™ br. I. Majke I Rabite samo ovaj prokušani prah, koji : —: se dobiva u svakoj ljekarni i drogeriji. :