Židov

odmor; nema drveća, pod čijom bi sjenci bodje i" ugodnije mogao provesti podne, nego u barakama ili kućama kolonije, koje su na kilometre udaljene. Sto je do danas ii Palestini ućnjeno za' pošumljivanje, bio je samo neki pokušaj: »Gledajte ovamo, Zidovi! U Palestini može jednako dobro li još bolje nego drugdje rasti drveće! Gledajte, eukaliptus daje već nakon četiri do pet godila Uiep|i hlad; pinija nakon šest ( godina! Gledajte- drveće brzo raste ... VII još možete doživjeti, da će Palestina postati hladctvita, alko Vft to hoćete . . .« Taj je dokaz ovim našim, izvodom uspio. Ali sad započinje prav’ rad pošumljivanja, stvaranja hlada. A taj je rad golem. Zahtjeva bezgraničnu ljubav, potpunu vjeru 8 mnogo, mnogo novaca. Hoće li se Palestina i u buduće pošumljivati kao i dosada 80.000 drveta u cijeloj zemlji! Novi sadovi u godini 1925.' tad će Palestina ostati gola, prašna, sunčana zemlja, koja je i danas, zemlja, koja proždire radnu snagu i energije sVojih stanovnika. Hoćemo U da bude drugačije, treba da se svake godine, lizi godine u godinu, bar na rubu od šest židovskih gradova zasadi 100.000 drveta; mora, da se svake godine zasadjuje (isto toliko drveta u kolonijama, ako se hoće da kolonisti pomalo dobi I ]u hlada, (okrjepe i pomoći protiv sunca. S malim sredstvima i bojažljivim darovanjem drveća »na uspomenu« L »na ime od« ne može se ostvariti ovo djelo. 100.000 drveta nije mnogo površina od neko pola kvadratna kilometra! alil njihovo sadjenje i uzdržavanje stajalo bi ipak gotovo 10.000( funti. Ako Palestina lima da u dogledno vrijeme postane zdravom, sjenovitom, ' lijepom, tad treba organizovamog napora naroda u opsegu, o kojem dosad nisu imali pravu predodžbu Židovfi Evrope i Amerike. Milijun drvetal godišnje (jest minimum onoga. Sto je potrebno. Milijun drve(ta znači godišnje oko 100.000 funti. Židovski Narodni! Fond izdao je tako često »lozinke«, da nova lozinka nema vtiše mnogo izgleda, na uspjeh nego one starije. A|s to bi bila lozinka, koja bi iz fraze morala postati zbiljom, budemo li samo imali odvažnost, da vjerujemo; da će dana u godikifi svaki Židov diljem svijeta darovati 2 šilinga za sadjenje jednoga drveta u Palesttifni. Na veliko, na vrlo širokoj osnovići morala bi se organizira ti ova akcija; da ne bude ispušten nijedan odrasli Židov, a stvar bi časti morala biti, da svaki bude zahvaćen. U Austriji je to jednom 1921. — 1 pokušano 8 uspjelo'Je: od 240.000 židovskih stanovrtjka Austrije darovano je u četiri mjeseca za »Jaar Austrija« 70.000 drveta; nije bilo gotovo nijedne obitelji, koja nije bila zastupana u spisku darovatelja. Što se tamo moglo jedamput, mora da bude moguće u svakoj zemlji barem jednom u godinH. AH jedan uvjet mora da ispuni 8 Narodni Fond, koji dosad mije ispunio; prije svega mora se program namjeravanog po šamiji vanja saopćiti darovateljima, odnosno pojedem zemljama i svaka zemlja mora znati, koja ju je zadaća zapala u planu pošumljivanja u narednoj) godini Svaka zemlja mora nakon dvSju godina moći da kontrolira, što je zasalđjeno »njezinim« novcem, njezinim naporom, kako se nasadi uzdržavaju i njeguju i kako uspijevaju. Ne smijese u budućnosti pošumljivanje provoditi na rtafiin kako bS,, kotonizatorno, bilo udobnije: da se darovi za šume 1 nasade upotrijebe za »opći« fond Bi da se nakon nekoga vremena ovome ili onome nasadu ili drvetu jednostavno dade »ime« koje zemlje. Ako Židovi u inostranstvu ne budu znali, da njihov jn naporom dobiva na pr. Jerusolim šumu od 50.000 drveća i da će JerusoKm, ako iim napori budu slabiji, moči da dobije samo 10.000 stabljika, nikada ne će zadobiti onaj osjećaj odgovornosti, koji, jedini, može đa nagna čovjeka na velike novčane žrtve. A jednako ne i (veliko povjerenje u stvar. A hoće U Narodni Fond da ozbiljno poduzme pošumljivanje na temelju prijedloga o zasadjivanju jednoga milijuna mladica u godini?; bude % specificirao, koji udio u programu svake godine mora preuzeti koja zemlja, moći će se i Palestina jednako brzo pošumiti kao na pr. Atika jer će narod vjerovati u potrebu, o kojoj sad ima samo neikt pojam.

Keren Hajesod u Tjcnčinu, Cijonistički list »Israel Messenger« javlja iz Tjenčina, da je ondje u prošloj godini sakupljeno za Keren Hajesod 4000 dolara. Sadašnja gospodarska kriza ne dopušta daljnje provođenje kampanje, pa će se akcija za Keren Hajesod nastaviti a jeseni.

Židovski šport

Hakoah stigao- je nedavna sa svoje amerikarßfee turneje" tame je u Wien i Bio na kolodvoru triuiflžalno dočekan. Oficijelna pozdravna priredba bila je obrćdjeaa za subofib u Ronacbertheatru. Tu Su pozdravila momčad’ a ime društvene uprave Paul Foldes, Artur Baar i dr. E. Fefcc, a na to je predsjednik Hakoaha dr. I, H. Korner održao referat O turneji, izložio njenu važnost, a sve svoje izvode potkrijepio je čitanjem originalnih dokumenata i pisama uvaženih ličnosti iz američkih športskih i diptomatskh krugova. Hakoah je svoju trostruku zadaću kao propagator ždovskoga športa, austrijskog te Sporta uopće, riješio potpuno. Rimet predsjednik FIFE (Internacionalnoga nogometnog saveza) izrazio je lično potraživši predstavnike Hakoaha za svojeg boravka u Wienu, svoje priznanje; Austrijski Nogometni Savez izrazio je sv.oju najveću zahvalnost za dobro zastupanje austrijskog nog. športa, »Wiener Messe«, za koju je Hakoah mnogo u Americi propagovao zahvaljuje se istoj tako, a amerikanska Svjetska športska federacija primila je Hakoah za svojeg prvog inozemnog člana. U pogledu propagovanja židovskog: športa velik je uspjeh, Sto Hakoah donosi prijavu Voungmen H'ebrews Associabion,, organizacije, koja broji nekoliko hiljada članova, da stupa u Makkabi Weltverband. Kod izvodjenja programa sudjelovali su još Jakob Feddhammer, koji je čitao Prolog, sastavljen po dru, Fritzu Lohner Bedi, zač. predsjedniku Hakoaha, te Vera Schvvarz i nadkantor Gerson Margu-lie s, Kazalište bilo je dupkom puno, a bile su zastupljene sve cijonističke židovske i športske institucije i organizacije, »Wiener Messe« i zastupnici češke, austrijske i poljske vlade. Cijonističku Organizaciju Austrije zastupao je njen predsjednik dr. Friedmann, a Makkabi Weltverband predsjednik dir. Spiegler. Dr. Korner, predsjednik Hakoaha bit će prindjen u audijenciju kod predsjednika češke republike Masarika. Or. Korner mu nosi pozdrave američkih Čeha. U Palestini se športski mnogo radi. Gaje se sve grane tjelovježbe i obdržavaju. natjecanja u njima. 'Tako je u Hajfi održan turnir, pa je pobijedio Makabi (Tel-Aviv). U Tel-Avivu igrao je Makabi hockey match sa British-Gendarmery, koji je 'Makabi izgubio sa 4:2, Nogomet se takodjer marljivo igra, pa se održavaju česte utakmice izmedju klubova u’ Tel-Avivu (Makabi), Hapoel (Hajfa) i Makabija u Petah-Tikvi. Nedavno održano je juniorsko prvenstvo u nogometu. Sva su ta športsko gimnastička društva organizovana u Makkabi Welverbandu Okrug Erez Jisrael. Vivo polazi sa svoj,om izvrsnom nogometnom momčadi koncem ovog mjeseca, na turneju po Palestini. Prva će se utakmica održati u Jafi. Makkabi Okruži Austrije, Čehoslov.ačke i Njemačke održali su svoje konferencije u Boshowitzu (Češka). Istovremeno su održani prednjačiti kurzevi, ispiti i nastupi podmlatka i naraštaja, i članstva muškoga i ženskoga. Na konferenci govorilo se o organizatornim pitanjima, međju njima o izdavanju glasila i o prenosu tajništva MWV-a u Berlin. Ping-pong turnir na Semmeringu donio je židovskom šporItu veliki uspjeh: Flussmann (Makkabi, NVien) tukao ,e Mechlovvitsa (MTK, Budapest), svjetskog prvaka u toj grani športa. Gdja Flussman takodjer je zauzela prvo mjesto u natjecanju za dame. U doublu zauzeo je par gdja i g. Flussmann drugo mjesto. U subotu dne 19. juna održano je u Makabijevu Domu medjuklubsko hrvačko natjecanje, pa su od Makabijevib hrvača ostali pobjednici nakon vrlo lijepe i teške borbe Sa mnogo težim protivnicima Eugen Berger i Giincz. Na Haškovom nacijonaln.om mitingu u nedjelju plasirao se Hinko Schlesinger (Makabi, Zagreb).

sa HA sek, kao drugi iza Stepinšika (Ljubljana), koji je polu. čio kao prvi vrijeme od 11,3. Tim svojim rezultatom pokazao je mladi Makabijev atlefa, da je jedan od najboljih trkača ou kratke pnsge u državi. Mi mu i ovdje na n zadaje vrije®, polučenim rezultatima čestitamo i želimo da i nadalje ustraje * marljivo trainingu, a njegov ustrajni rad neka hi našao sfjedovatelja u redovima svih naših židovskih športaša. Slet u Zagrebu. Jugosl, Okrugu Svj. Makabi Saveza najavljeno je sudjelovanje Au sirijskog Okruga, koji će otpo. slati jednu nogometnu momčad, gimnastičare (uzorne odjele), mačeva.oce, tennis igrače, lako i teškoatlete. S. D,

IZ OKRUGA SVJETSKOG SAVEZA MAKABI ZA KRAL.JEVINU SHS. Set 30., 31, jala i 1. ‘augusta 1926. u Zagreba. Solidarna odgovornost za održanje i uspjeh Sleta sili nas, da se ovim cirkularnim ' dopisom po posljednji pata, obratimo na sva naša gimnastička i športska društva (i neor. ganizovana u Okrugu), da nam do slavljenog konačnog, terminu, za prijavu t. > d o 30. juna o, g. izvole obvezatno javiti;: 1. da li će sudjelovati na sletu, u kojim točkama gimnastike i športa, sa kojim brojem vježbača(ica) i atleba u pojedinim točkama, tko će društvo da zastupa na. , Saveznom Vije-ć-u; 2. Da li pristupaju u Savez, sa kojim brojem I članova(ica), jer će samo začlanjeni odnosno organizavani m,oći biti verificirani i sudjelovati na Sletu odnosno vijećanjima; 3. Da li imadu kakove posebne želje obzirom na priposlane športske i gimnastičke propozicije odnosno glede nastupanja sa uzornim točkama. Obzirom na po od maklo vrijeme treba da društva budu u neprestanom pismenom saobraćaju s Okrugom, da nam pošalju odmah točan imenik učesnika sa rubrikama dobe, športske grane, želje glede nastambe (zajednički, hotel, odnosno ima li prilike za nastambu kod rodjaka ili poznatih), te prehrane (zajednički ili p,o volji). Vodstvo Okruga i priredjivački odbor učinit će sve sa svoje strane, kako bi što bolje riješili pitanja oko nastambe, prehrane i što ugodnijeg boravka učesnika Sleta u Zagrebu. Možemo Vam saopćiti ugodnu i radosnu vijest, da se je od inozemnih pozvanih Makabi Okruga dosad odazvao austrijski, koji će na našem L sletu biti zastupan sa impozantnim brojem gimnastičara . i športaša (reprezentacija nogometa, teška i lake atletike, boksa i mačevanja). Naprotiv tome moramo otvoreno konstatovati žalosnu činjenicu. da je odaziv naših domaćih društava odnosno športskih sekcija omladinskih udruženja dosad upravo minimalan, a i taj nesiguran odnosno neobvezatan, pa si vodstvo Okruga mora u interesu prestiža židovskog športa pridržati pravo, da za slučaj nedovoljnog odn.osno neozbiljnog odziva po isteku gornjeg termina otkaže objavljenu priredbu I. Sleta. Takova žalosna ali nužna kouzekvenca iz stanja stvari dezavuirala bi pred židovskom i nežidovskom javnosti našu saveznu instituciju, a posredno i nastojanja Svjetskog Saveza Makabi, kojega eminentnu važnost i historijski poziv priznam i podcrtavaju svi odgovorni i dalekovidni faktori našega obnovnog pokreta. Još uvijek vjerujemo, da čete se kraj svih postojećih poteškoća (takvih ima svagdje) odlučiti i pripraviti najozbiljnije za Slet i da ne čete htjeti snositi odgovornost za neuspjeh odnosno neodržanje Sleta, što bi moglo za dugi niz godina onemogućiti svako nastojanje organizovanog nada i nastupa židovskih športaša naše Kraljevine. S bratskim: Šalom! Za Okrug Svjet. Sav. Makabi za Kraljevinu SHS. Predsjednik u. z; Dr. Ot,o B r a u n, v. r. Tajnik; Samuel Deutsch, v. r.

Iz Jugoslavije

keren hajesod akcija u vojvodine (Posebni izvještaj »Židova«). Suboti ca. U subotu dne 30. maja stigli su, kako smo to već javili u Suboticu gospoda delegati Glavnoga Ureda Keren Hajesoda prof. Salem Pazi G o 1 d man n i g. Rihard S t e i n e r zajedno s g. Vrhovnim Rabinom i članovima Kuratorija Keren Hajesoda za Kraljevinu SHS u Beogradu gg. dr. Davidom Alkalajem. Lazom Avramovićem i dr. Fridrihom Popsom. Ovoj su se gospodi pridružili izaslanici židovskih općina iz Novog Sada, Bačke Topole, Velike Kikinde i Stare Kaniže. O akciji smo već ranije izvijestili, pa svojevremenom izvještaju treba dodati, da je prvi doprinos dala najprije židovska bogoštovna općina u Subotici, kojoj stoji na čelu g. dr. Klein. Zafrm su subskribirali doprinose članovi novokonstituinanog mjesnog kuratorija gg. dr. Hirth, dr. Lorand, Schlesingcr. Broder i L o w e n t h a 1. G. Lajoš Broder posvetio je sve svoje vrijeme potpomaganju akcije, što 1 valja naročito istaknuti. Materijalni uspjeh akcije je veoma dobar; najveći dio doprinosa bio je odmah isplaćen u gotovom. Subotioa, koja je dosada bila izvan svake Keren Hajesod akcije stupila je konačno u krug agilnih židovskih općina, koje u ispravnom shvaćanju svojih zadaća pomažu izgradnju Palestine, naše narodne domaje. Novi Sad. U ovoj općini, koja imade lijepu cijonističku prošlost i jaki dobro organizovani cijonistićki život, bio je dolazak delegata iz Londona i Beograda naročito lijepo i srdačno pozdravljen. Provedba akcije bila je dobro organizovana. Velika skupština u dupkom punoj dvorani bogoštovne općine i uveče istoga dana priredjeni banket bili su dolična manifestacija odlučnosti. 1 požrtvovnosti obzirom na izgradnju narodne domaje. Sama općina u znak svoje odlučne volje da potpomaže

izgradnju Palestine predala je delegaciji oveću svotu novaca kao svoj doprinos za Keren Hajesod. I šira židovska publika pokazala je svojim d,oprinošenjem za fond izgradnje svoi® | odlučnost, da učestvuje u djelu izgradnje. Tek kasno u noći mogla je delegacija ostaviti gostoljubiv« židovske gradjane u N.ovom Sadu. Velika Kikinda. U nedjelju dne 6. juna poslije podne započela je ovdi* | akcija za Keren Hajesod jednim vanredno uspjelim zborom ® i sinagozi, koja je bila u tu svrhu veoma lijepo dekorirana. P°' najprije je sinagogalni zbor otpjevao Baruh haba a zatim « nadrabin g. dr. Vilim S t e i n e r održap veoma lijep i jezgruj vit govor. Iza njega pozdravio je delegate Keren Hajesod* gg. prof. Šalom Pazi Goldmanna i Riharda Steiner* i delegata i člana Kuralorija Keren Hajesoda za Kraljevi® o SHS" g. dr. Pop sa iz Beograda, predsjednik žid. bogoštovn« opčine u Velikoj Kikindi g. Guttmann, G. dr, Pops govorio je zatim veoma uvjerljivo o izgradnji Palestine i o dužno« ' svih Židova da se založe za djelo u Palestini i da ga mat«' rijalno potpomognu. Zbor u sinagozi završen je HatikvomNa večer bio je odlično posjećeni banket u čast gostim* Tu je vodstvo općine izjavilo, da će općina dati Keren njesodu maaser od svojega poreza, deseti dio nove*' koji übere na ime bogoštovnoga poreza od svojih općinara. U ponedjeljak, dne 7. o. mj. održana je sjednica. ®* kojoj je konstituiran mjesni kuratorij Keren Hajesoda u 1

4

»21DOT*

Moj 26.

RflDlOteHlllKfl specijalno poduzeće za lelefoniju bez žica. Laboratorij Telefon int. 4-79. ZAGREB Trenkova ulica 6 Prvorazredni aparati i sastavni dijelovi RADIO ZAGREB najbolji DETEKTOR"APARATI

XJ lažite Vaše prištednje kod ovdašnje Štedionice i taODice d. d. u PreradovićevoJ ul. 4-.J" Vam tamo Vaš novac najsigurnije uložen i najbolje uta maćen. Mnogostruko pokriće u založenim predmetima. svaka špekulacija isključena.