Židov

■ ravnatelj g. Guttraann, predsjednik žid. bogoslovne op- I ", potpredsjednik žid. bogo-št. općine, g. Jakob g Koltak i g. Hirschenhauser. Nakon toga započela subskribcije doprinosa, koja je provedena s mnogo Budu li > ostale oipćine u Jugoslaviji slijedile primjer opI Velikoj Kikindi, moći će se kontigenat Jugoslavije za | Hajesod doskora namaknuti. I Delegacija polazi dalje u druga mjesta-Vojvodine, a zatim 1,-ka mjesta u Hrvatskoj. Nakon toga protegnut će se akU na ostale dijelove u Kraljevini.

811 kongres saveza rabina kraljevine shs. I Dne 15- i 16- jnna o. g. održan je, kako smo već javili, ■ {(nn.gres Saveza Rabina Kraljevine Srba, Hrvata Kiovenaca u prostorijama jevr. osnov. škole u Zemunu pod Bedsiedavanjem gosp. Vrhovnog Rabina dr. Isaka Alkal a j a. i I 9 sati ujutro održana je svečana služba Božja u hramu jevr. I Bi »naške općine uz vrlo uspjelo sudjelovanje pjevačkog kora »vr. omladine pod upravom vrsnog natkantora Gcršona I a ć kfl* Vrhovnog Rabina dovela je deputacija obaju bogoštovmh Bcina u, hram, gdje su ga pozdravili dr, L. Brandeis, predsjedaj jevr. eškenaške općine, te Moritz Sasson, predstojnik kraja jevr. sefardske općine iz Zemuna. U okviru službe Božje pozdravio je nadrabin dr. Hinko ■rbach u svečanom slovu sakupljene rabine i na čelu im lošlog Vrhovnog Rabina. U 10 i pol otvorio je Vrhovni Rabin Kongres te je predivo brzojavku, koja se ima uputiti Nj. V. Kralju ii Ministru ■era. Predloženi tekst prima Kongres živim odobravanjem. Iza toga pozdravio je g. Vrhovni Rabin prisutnoga gradonačelnika Zemuna g. dr. Peru Markovića i gradskog tajEka G. M. Koču, te predstavnike Jevr, općina iz Zemuna, dr. ■ Popsa potpredsjednika Saveza Jevr. Veroisp. Opština iz ■kograda. direktora I. Kohna, potpredsjednika Lože Bne■erit i predstavnice Jevr. Gospojinskog Društva iz Zemuna, ■oji su ođzdravili srdačnim govorima. Rad Kongresa nastavljen je nakon podnevne pauze u ■četvrt 3, pa je potrajao do 7 sati uveče, kada su učesnici KonEresa zajednički pohodili večernju službu Božju u sefardskom , ; 1 ■ ‘ ■ , ! 1 ■rarau. Uveče, u 9 sati održan je svečani banket u prostorijama Ijcvr. škole priredjen od Zemunske Bogoštovne Općine uz suIdjelovanje tamburaškog zbora cijonističke omladine »David« K z Zemuna, na kojem su držani razni duhoviti toastovi, sakuIpljeno je Din. 740 za Keren Kajemet. U srijedu je opet nastaIvljen rad Kongresa u 9 sati prije podne potrajavši do 1 sat ■iza podneva. Od važnijih momenata Kongresa možemo istaknuti izvjeIštaj I. tajnika g. dr, Hinka Urbacha, nadrabina u Zemunu Ikoji je spomenuo, da je rad Rabinskog Saveza od zadnjeg ■kongresa ovamo bio usredotočen nia- izdavanje Almanaha i na ■savjetovanja oko zakonske osnove za jevr. veroispovijest. AlImanah je izdat od naročite komisije požrtvovnim i napornim Iradom njenog predsjednika niadrabina dr. Fischera iz Vršca; ■ Stručna jevrejska, isto- tako kao i opća štampa, povoljno je I ocijenila almanah kao zbirku popularno-znanstvenih radova na ■ zemaljskom jeziku. Radovi za drugi Almanah, koji će na jesen I izaći, toliko su već uznapredovali, te je njegovo objelodanjen je I već .osigurano. Samo radi nehaja jevr. općina koje nisu uložile nikakav trud za raspaoavanje Almanaha, ostao je lanjske godine neki deficit, čemu se kod drugoga Almanaha mora izbjeći. Zakonska osnova za jevr. veroispovijest bila- je pretresena i u Odboru Rabina i u Glavnom Odboru Saveza Jevr. Općina zajedno sa rabinima, koji su i članovi potonjega. Svjetovnjački predstavnici jevr. opć. zauzimali su, reče referent, otklanjajuće stanovište prema rabinima, radi čega su se rabini ogorčeno borili za svoja prava i za dobro jevr. vjere, ako se i teško može zamisliti, da se u vjerskim općinama radi bez, ili protiv njihovih sveštenika. Gdje još ima tradicionalnog židovstva, tamu odlučuje rabin u vjerskim pitanjima, što je razumljivo samo po sebi, a Savez Jevrejskih općina htio je to sebi arogirati, mnatravši rabine samo savjetodavnim organima. Nakon dugotrajnih rasprava ipak su prisvojili u najglavnijim tačkama stanovište rabina, koje je i do sada vladalo u Jevrejstvu naše zemlje. Prema tome općine rješavaju na osnovu mnijenja svojih rabina, u slučaju nesporazuma pak Glavni Odbor Saveza Veroisp. Opština u Beogradu zajedno sa rabinskim članovima njegovim, a kao zadnji forum paritetni odbor (svjetovnjaka i rabina) sa Vrhovnim Rabinom na čelu. Važna je ona odredba zakonske osnove, prema kojoj se može najmanje 30 članova organizovati u posebnu općinu, ako >c obavežu, da će obdržavati sve ustanove, koje su jevr. vjer°isp. općini potrebite, dakle i rabin, i ako joj ne dostaju »redstva za to, da može biti ukinuta i predala susjednoj općini. Žaliti valja, što Odboru Rabina nije pošlo za rukom, da se °d r čdi rok za izbor rabina poslije ispražnjenja njegovog mjesta I da se prihvati onaj drugi zahtjev, da se u medjuvremenu 'teroisp. općine moraju podrediti kojem obližnjem rabinu radi lz vršenja rabinskih funkcija. Općine su htjele rabinima oteti i pravo vodjenja matice, što im nije uspjelo, ali su općine priZn ale djelokrug Rabinskog Sinoda (Odbora) i Vrhovnog Rakioa, koji je predsjednik Sinoda i izvršujući ongan njegov, te duhovni poglavar svih Jevreja Kraljevine. Kod izbora Vrhovnog Rabina. osigurano je pravo glasa svim rabinima kao i GL Odboru Saveza Općina, Napokon su pristale općine, da se u zakoni sadašnje stanje u Hrvatskoj i Slavoniji, prema kojemu 06 može da traje provizorno namještenje rabina dalje ,od 3, a Provizorij ostalih vjerskih namještenika dalje od 5 godina. Ve te zahtjeve stavili su rabini već kod osnivanja Saveza Pština, ali koje nisu mogli nipošto proturati radi toga, što ttlSu još imali nikakve organizacije, a sada su malne sve pojer imaju Savez Rabina, Rabinski Sinod, i Vrhovnog RaIna . i nadaju se, da će općine uvidjeti tokom vremena pprav■oost 1 zahtjeva rabina,-

Pošto su rabini jedamput u Gl. Odboru Saveza Općina pristali na kompromis sa općinama, ne će ga rušiti, premda je Kongres Rabina jednodušno zauzeo stav za ostvarenje i svih .ostalih zahtjeva rabina. Vrhovni je Rabin ostao nepokolebiv kod lojalnog ispunjavanja kompromisa sa Savezom Opština, davši izraza svojemu uvjerenju, da će općine svojevoljno doći rabinima ususrel videčt, da rabini ne rade sebično samo na unapredjenju staleških interesa, nego na diranju vjerskoga života i časti cjelokupnoga' Jevrejstava naše zemlje. Izmedju odluka Kongresa na kulturnom polju najvažnije je obrazovanje naročitih odbora za izdavanje vjeronaućnih knjiga i za prevod iz biblije na zemaljskom jeziku, i to najprije Tore. Već je na prošlom kongresu održao jedan član (g. Schweiger nadrabin iz Sente) znan. pred. o talmudskoj temi (o mogućnosti dozvoljavanja udaje za žene, kojima je nestalo muža u ratu). A sada je održao rabin g. Ignjat Schl a n g iz Beograda predavanje o pitanju, da li se gradski vodovod smije upotrebiti za ritualno kupatilo? Uvodno je istaknuo od kako je velikog kulturno-etskog značaja ona činjenica, da Jevreji već od 4000 god. ovamo imadu na vjerskoj podlozi svoje ustanove o čistoći liječenja nekih opasnih prilepljivih bolesti, kojima ni danas nezna medicina boljeg sredstva od talmuda i biblije, i !to izolaciju, svešteničko nadziranje i čistoću. Ako su se i mnogi moderni Jevreji emancipirali od ritualnog kupatila, ono I ipak ima veliki značaj u higijenskom, moralnom, socijalnom i - vjerskom pogledu. Rabin Schlang htio bi, dai se olakšaju uvjeti, pod kojima bi se taj obred mogao iznova uvesti, stvorivši svojim olakšicama idealno stanje, da svaka jevr. kuća ima svoje vlastito ritualno kupatilo. Još su mnoga pitanja iz vjerskog života dotaknuta u raspravama, koja su djelomice našla pravilno rješenje, U novu upravu su izabrani: Za predsjednika dr. Isak Alka l a j, Vrhovni Rabin iz Beograda; za I. potpredsjednika; dr. Ungar iz Osijeka; za 11. potpredsjednika: H. Schweiger iz Sente; za I. dr. Hinko U rbach iz Zemuna-; za 11. tajnika; J. Schlang iz Beograda; za blagajnika dr, Flsch e r iz Vršca, te dr. Weszel iz Sarajeva, dr. Frankfurter iz Vinkovaca ( dr. Kaufmann iz. Virovitice za .odbornike. Dr. Gavro Bchw a r z iz I Zagreba postao' je pročelnik komisije za školska', dr. P, K el1e r iz Bačke Topole pročelnik kpipisij? za kulturno-vjerska a dr. Julije Diamant i* Vukovara pročelnik komisije za staleška pitanja. ■

IZ RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA. • Sjednice Radnoga Odbora od 16. i 21. juna. Sjednica od 16. o. mj. sazvana je u stvari halućke farma, Dr. Stein referirao je o pismu direktorija KKL iz Jerusolima, a u stvari kupnje od 1000 dunama zemlje u Džedi za jugoslavensku grupu. U pismu se iznosi, kako je KKL pnistao na to, da za farmu dade 1000 dunama u Džedi, a da se pak postigne sporazum sa grupom zbog pitanja granica, Keren Kajemet nastojao je, da se obrazuje komisija za rješenje svih spornih pitanja. Ta je komisija nakon saslušanja svih interesenata stvp-: rila zaključak, da se za farmu dopita zemlja u Džedi sa onim granicama, kako one najbolje odgovaraju mjesnim prilikama, a napose pak grupaciji svih zemljišnih kompleksa, a ne napose onoga jugoslavenske halučke farme. Direktorij KKL iznosi u pismu, da je time učinio sve, što je bilo u njegovoj moći i njegovoj vlasti, da se dopita zemlja za farmu; ako bi halucim odbili ovakovo rješenje, KKL ne će više moći da im pruži drugi kompleks zemljišta, jer je izvršio ugovor. Nadalje je iznio dr, Stein pismo ing. Gol ds tein a, u kome ovaj javlja, da su halucim principijelno pristali na ovakovo rješenje i da će poći na zemlju u svakom slučaju osim u tome, da bi granice bile još nepovoljnije odredjene nego je to odredila komisija poljoprivrednih stručnjaka. U vezi s time iznio je dr. Singer telegram Hanbale upravi KKL o doznaci novaca. Na osnovu ovih p’sama i telegrama raspravlja RO o daljnjim koracima, koje bi trebalo poduzeti, pa se nakon rasprave, u kojoj sudjeluju svi prisutni, stvara slijedeći zaključak: 1. RO pristaje u pogledu dodjeljivanja zemlje na prijedlog KKL odnosno stručne komisije. 2. RO ne će ostati u pogledu pregovora izmedju haluca i KKL u stavu posmatrača, već će autoritativno uplivisati na halucim, da pristanu na rješenje, koje im se nudja od KKL i da definitivno zaključe pregovore na gornjoj bazi. 3. Hanhali KKL u Jerusolimu odaslat će se telegram u stvari doznake daljnih novaca, ovdje sakupljenih, a na osnovi činjenice iznesene u pismu direktorija KKL, da je zemlja halucima već dodijeljena. 4. Halucima uputit će se na adresu Altmanna telegram u smislu zaključka RO pod toč. 2. *

Na sjednici od 21. juna ponajprije je g, Drago Stemer referirao a stigloj pošti i o izvještaju Kuratorija Keren Hajesoda za Kralj. SHS za mjesec maj o. g. Provodi se intenzivnija akcija u Vojvodini, Ovih dana će započeti sistematska akcija u hrvatskim krajevima, a zatim će se nastaviti akcija u Oštar, lim dijelovima države, Radni Odbor prima sa zadovoljstvom na znanje rezultat i tečaj akcije. Odlučeno) je da se u stvari dalje akcije pošalju Kuratoriju KH u Beogradu neke informacije. ’ . Iza toga diskutovano je o financijama Saveza, Izabran je pododbor, koji će tačno proučiti plan g. Davida Spitzera o sanacijama i reorganizaciji Saveznih financija i predložiti jednoj od narednih sjednica R. O. elaborat o mogućnosti plana i o njegovoj eventualnoj provedbi. U pododbor su izabrani gg. David Spitzer, V, Njemirowski i Egon Pollak, ’ jrr. « • » j*: i *

BEOGRAD, (Od našeg redovitog dopisnika). Veliki zbor članova Sefardske Opiline. U četvrtak, 17. o. mj. u 8 i pol časova uveče održan je zbor članova Sefardske Opštine, sazvat od strane opštinske uprave. Zbor je sazvat u cilju da dosadašnja) uprava položi, račun gradjanslvu ,6 svom dvogodišnjem radu. I ako sc pće-, kivalo, da sala »Oneg Sabat-a« u kojoj se ovaj skup Imaci održati, ne će biti u stanju da primi brižne birače i' (radoznale gradjane, prisutan broj ljudi nije t>al pokazao da je kod £radjanstva suviše veliki interes za Opštinske poslove. Zbor je otvorio predsednik opštine g. Rafailo Finci. 0. Finci je u najglavnijim, linijama izneo rad opštiflski prema štampanom izveštaju o radu o čemu su čitaoci »Židov-a« već obavešteni. Za njim je član uprave g. Š e m a j a de Majo pOdneo referat o novim opštinskim pravilima i zadržavajući se kod glavnih izmena, saopštio motive kojima se uprava rukovodila pri sastavu pravila. Naglasio je, izmedju ostalog da je novim pravilima izvedena autonomija, jer se opština emancipovala od kontrole upravne vlasti. Po ranijim pravilima policija je bila zvanično zastupljena na biralištu, a osim toga ona je bila nadležna za rešavanjc po žalbama protiv« izbora. Zatim je objasnio i druge principe koji su sprovedeni kroz nova pravila: organizacioni, izborni i druge opšte principe, G. de Majo je izmedju ostalog naglasio, da u Beograda nema glasanja po listinama jer nema principijelne podvojenosti; cijonista i anticijonista, ortodoksa i neologa, već se izbori kreću oko ličnosti. U diskusiji koja je provedena, učestv.ovali su u glavnom: g. dr. Čelebonović, koji se javi;«' kao najugledniji, predstavnik opozicione grupe, kao i nekoliko predstavnika grupe oko »Milo srdj a«, potpornog društva siromašnijih gradjana, koja je do sada bila uvek bliža g. dr. Čelebonoviću. Te večeri je dr. Čelebonović u glavnom bio najvažniji govornik, jer je opštinska uprava njemu posvetila veliku pažnju. Zanimljive' su njegove primedbe u njegovom opširnom govoru da je Jcvrejska Opština bila dužna da traži šira ovlaštenja kad je dala inicijativu za .osnivanje Sefardske Organizacije. Izmedju ostalih, govorio je i g. David A1 kalaj. On je tražio da se obrati što veća pažnja jevr. školi, a naročito, hebraizaoiji. Tražio re, da se povećaju dotacije za cijonističke fondove, jer sadašnje sume nisu u skladu sa imovnim stanjem opštine, kao ni sa

■jROJ *>■

•Zi a-*-'

5

Dar nj te ga pošnmljivanje Erec Jisraela Dvadesetoga tamuza (2. jula), na dan smrti velikoga nam vode TEODORA HERZLA darujte drveća za Herzlovu šumu I

7 0 LEVER BROS Fort Simlight ENGLA.ND Umijte se s njim i isperite sve i svilu za pranje, čipke i fine tkanine svake vrsti. Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. Zastupstvo 1 đepot: Norbert Weiss I drug Zagreb, Sajmište br* 51Telefon br. 7*33. Brzojavi: Norbertis.

Ja sam uvijek zdrav i veseo jer me moja majka počam od poroda njeguje sa svjetski poznatim i nenadmašivim iioren Hčfer puder?! br.l. Majke! Rabite samo ovaj prokušani prah, koji se dobiva u svakoj ljekarni i drugih.