Židov
Pošumljivanje Palestine
AGR. ING. J. ETTINGER,
J ERU SOLIM;
Naša zemlja poznavala'je u prijašnje doba blagoslov naravnih šuma. Ustanovljeno je, da je veliki dio palestinskoga gorja, koje je danas golo i izbraždeno dubokim pukotinama, u staro vrijeme bilo obraslo gajevima i šumama. Ali i u nizinama bile su velike površine obrasle gustim šumama. Stanovnici zemlje u raznim su perijodima posijekli najveći dio drveća i iskorijenili stabla i krčeve. T.o se činilo iz raznih razloga i u razne svrhe, ali u glavnome zato, da se šumsko tlo učini obradivim za vinograde i ratarstvo. Bio je to onaj sistem, koji se provodi u mnogim zemljama, bogatim šumama, kao što su Španija, Indija i Transjiordanija itd. Ali dok je namjera bila dobra, bili su rdjavi rezultati, U namjeri da se ojača kultiviranje tla, pomoglo se uništavanje. I danas još stanovnici Es-Galta u Transjordaniji sijeku ostatke starih suma, da upotrebe dobro šumsko tlo za vinograde a nakon 15—20 godina, kad vinogradi bez djubrenja prestaju da dadu dobar i dovoljan plod, za sijanje ječma i pšenice. Taj sistem vodi do upropaštivanja dobroga tla, koje zimske kiše otplavljuju s visina i nagomilavaju u nižim predjelima ) u dolinama. Uništavanje šuma, vodi do propadanja tla, št.o Englezi osznačuju sa »soil destruetion«. Promotrimo tačnije terase judejskoga gorja. Terasiranje ovoga gorja je remek djelo prošlosti, djelo od stotina tisuća radnih snaga, veće od gradnje piramida. A danas je veća čest tih terasa gola, pečinasta, bez onoga sloja zemlje, koji ih je nekoć pokrivao, jer je zemaljsku koru kiša odnijela u ravnicu. Razmotrimo li taj proces, razumjet ćemo, u kojoj je mjeri krčenje šuma, sadjenje vinove loze i sijanje žita na tome tlu doprinijelo uništavanju tla. Pored svega toga ipak još postoje u Zemlji ostaci starih šuma, koje još nisu sasvim isječene; na pr. šuma izmedju Hajfe i Nahalala, na Karmelu kod Zihron Jakova u Samaniji, šume na putu izmedju gradova Ako i Safed, stara šuma južno od Hebrona, koja se održala kao nekim čudom. Ove su šume karakteristične za predjele, kojih je ranije bilo u Zemlji dobrano mnogo. Hoće li nam uspjeti, da ove neznatne ostatke u budućnosti sačuvamo. Hoće li nam uspjeti, da brda opet pošumimo? Hoće li nam uspjeti da probudimo na nov život šume a time i tlo ovih gora? Redovito se za pošumljivanje traže tri vrste tla, koje su nepodesne za poljoprivredno iskorištavanje; prudovi, močvare i gorsko tlo. Prudovi na obali Sredozemnog Mora obuhvaćaju kojih 500—600 hiljada dunama, (a ne dva milijuna! dunama kao što se ranije držalo). Pošumljivanje tih prudova, važno za nas s raznih gledišta, traži pored velikih tehničkih poteškoća i pored velikih novčanih investicija mnogo ustrajnosti, strpljivosti i postojanosti, osebine, koje ćemo razviti, čim se budemo osjećali graditeljima naše države, jer ćemo morati paziti, da prudovi dalje ne putuju i da ne proždiru daljnje površine, koje bi bile podesne za poljoprivredu. U nas su do pred kratko vrijeme vladali pogriješni pojmovi o močvarama i njihov,om isušivanju, Židovi u Zemlji i u Galutu, koji kao laici ne znadu baš mnogo o sanaciji i pošumljivanju, drže, da se močvare isušuju pošumljivanjem. To je netačno. I eukaliptus nema ovu osebinu. Močvare se mogu drenirati, kao što je to posljednjih godina radio Keren Kajemet, koji je te radove prove,o odvodjenjem vođe pomoću cijevi i kanala prema najnovijim rezultatima znanosti. Odvodjenje vode, kojim se suše i saniraju močvare, uništava gnijezda mušica, što škode ljudima a ne sadjenje šuma, kao što se prije mislilo. Nakon isušenja drenažom, močvare budu najplodnije tlo. Ovdje, naravno, odlično uspijevaju i šumska drva; ovdje uspijevaju i sve druge vrste drveća i bilja. Danas i u buduće ne će se močvarno tlo, koje je najbogatije i najplodnije št.o ga imademo u zemlji, upotrebljavati za sadjenje šuma. Time nije rečeno, da u buduće ne ćemo saditi šumsko drveće na plodnome tlu. I taj nazor, da se na dobrom tlu ne smije saditi šuma, skroz je pogriješan. Naprotiv kolonisti već danas, u novim poljoprivrednim kolonijama, zasadjuju dijelove dobroga tla šumama, koje se brzo razvijaju i prema tome obećaju dobar prihod. U buduće će se bvaj sistem primjenjivati u, sve većoj mjeri. Ali sve to nije još opceno pošumljivanje, već ovo i ovakov.o sadjenje predstavlja tek jednu granu poljoprivredne djelatnosti. Uzgoj šumskoga drveća na dobrim zemljištima zauzet će u Palestini, zemlji plantaža, međju ostalim nasadima uglednu poziciju. I * Najvažnije površine milijuni dunama, koje ćemo morati zasaditi mi i naredne generacije, leže u gorju. Lako je uzgajati šume na dobrome tlu, prije svega na zemljištu, koje je prije bilo močvarno. Ali pošumljivanje brda Judeje Samari je i Galileje, koje treba da opet zasjaju starim sjajem jedan je od najtežih problenma, koje ima da riješi naš narod pri povratku u zemlju. Što je dosad učinjeno tek je prvi. sitni korak na putu rješenju loga problema. Mora se priznati, da su Nijemci bili prvi, koji su započeli time na Karmelu, pa su ovdje nekoliko brda probudili pošumljivanjem na nov život. Iza rata počeli sm,o i mi da radimo u tome smislu. Sredstvima Keren Kajemeta zasadjene su šume na visovima Hulde, Ben Šemena i Kirjat Anavim. Onoga, koji imade
interesa i razumijevanja za to djelo, a i prosječnoga posjetioca, te se šume već danas dobro dpimlju, premda su još tako mlade. Stvaranje tih šuma znači prelaz od rdjavog sistema predratnog vremena, kad su se sadile masline i drugo plodno drveće, što nije imalo nikakovu vezu s pošumljivanjem zemlje k pošumljivanju u pravome smislu. Obzirom na kvalitetu ova je promjena vanredno važna. Nalazimo se sad na pravome putu. Rad se vrši sistematski i predstavlja početak ispravne politike pošumljivanja. Promartjaući ono, što je do danas uradjeno u Zemlji, moramo priznati da je dosad učinjeno vrlo malo. Naše šumarstvo imade samo kojih 100.000 stabala i još uvijek pravimo proračun naših radova za pošumljivanje po br.oju drveća, a ne, kao u drugim zemljama, prema broju hektara ili akro. Naša jedinica tla, dunam, tako je malena, (deseti dio jednoga hektara ili četvrti dio jednoga akra), a ipak smo još danas daleko od toga, da brojanje našega šumskoga drveća prilagodimo barem toj malo; mjeri tla. Danas može da zadovoljava samo kvalitet rada, koji predstavlja početak pošumljivanja golih brda naše zemlje. Kad ćemo da budemo zadovoljni i s kvantitetom? Kad ćemo imati velike pošumljene površine, kakove putnik na pr, vidja kad putuje kršem na željeznici što vodi iz Beča u Trst. Hoću da ukratko i u općenitim crtama razložim plan, koji bi imao da tijekom vremena dovede do jednog šumskog gospodarstva u Palestini. Zatim ću prikazati put, kojim, prema mome mišljenju, mora poći KKL, da se prilagodi općoj tendenciji za stvaranje šumskog gospodarstva u zemlji. Pri'e svega moramo paziti na to i postići, da vlada čuva ostatke starih šuma u Zemlji. Ovi ostaci nisu manje važni no ostaci stare kulture, koje vlade i razna društva svih kulturnih naroda otkrivaju u našoj Zemlji i nastoje da h očuvaju. Ostaci starih šuma u toku su generacija spašeni baš kao nekim čudom od uništavalačke ljudske ruke, koja je upolrebila tlo za sadjenje loze i ratarstva ili je drvo odnijela za gorivo ili je mlado drveće i grmlje žrtvovala stadu koza. Ovi su ostaci spomenici, monumenti, koji isto toliko vrijede da budu zaštićeni, njegovani i nanovo uzgajani, kao svi drugi kulturni spomenici, koji se vade iz zemlje; kao ona stara sinagoga u Kapernaumu, kao preostacd antiknoga grada SkitopoHsa kod Ben Šemena, koji su iskopani u zadnjim godinama, kao treći zid Jerusolima, koji je otkriven prošle godine ili kao ostaci »Kiirjat Sfefera«. Ima raznih društava za uzdržavanje tih starina, ima i jedno židovsko društvo s takovim ciljem i ali nema još židovskoga društva, kojemu bi bila zadaća, da oćuv a ostatke starih šuma. Još ne postoji društvo, koje je stavilo sebi u zadatak, da podesne dijelove tih starih šuma preudesi u narodne parkove, kao što to biva u svim kulturnim zemljama. Takovo društvo imalo bi pomoću vladine moći da bdije nad ostacima starih šuma a moglo bi da stvori narodne parkove, što bi bili vanredno privlačivi za sve turiste i prijatelje prirode iz cijeloga svijeta. Nadalje se svom energijom mora tražiti od palestinske vlade, da ona štiti novo zasadjenje šume. Danas vlada to ne čini, premda je engleska vlada već izdala zakone za zaštitu šuma. Ali »šumski zakon« palestinske vlade ne sadržaje paragrafe, koji bi bili dovoljni da se zaštiti rad Židova, naročito onaj, što je zadnjih godina obavljen za pošumljivanje zemlje Šume KKL-a u Bertobiji, Huldi, Benšemenu i Kirjat Anavim često su trpjele od sjekire susjeda, koji su žudjcli za svakim stablom u okolini. A prosvjedi KKL-a kod vlasti, koje bi bile dužne da zaštićuju nasade protiv barbarskog uništavanja, nisu uvijek našle odjeka, na koje bi se naišlo kod svake vlade druge koje zemlje i bez naročitog zahtjeva interesenata. * \ Keren Kajemet ima da smatra pošumljivanje jednim od nacionalnih zadataka, koji treba vršiti u znatno većoj mjeri no dosad. Moramo se oslobodili straha, da rad za pošumljivanje zemlje znači opasnost za pravo djelovanje KKL-a, za namicanje velikih sredstava za kupnju zemljišta. Naprotiv, poveća li se krug onih, koji se interesuju za sadjenje šumskoga drveća u Zemlji i koji će biti pripravni da daju za to novac, sigurno se time ne ćemo ni na koji način odvratiti od iskonskoga cilja KKL-a. To je jedno od sredstava, da se Židovi Galuta povežu s izvjesnim zadaćama za popravak prilika u Zemlji, za napredak i .olakšanje životnih prilika u Zemlji. Danas je došao čas, da se u zemljama Galuta preko svih zemaljskih centrala KKL-a provede pokušaj, da se darivatelji drveća slože u druš va s prijateljima pošumljivanja Palestine na nacionalnom tlu. Članovi tih društava bit će možda, pripravni, da za tu svrhu uplate godišnje jednu malu ali stalnu svotu. Članovi treba da se priključe jednom općem društvu za zaštitu starih šuma naše zemlje i za stvaranje novih nasada po jednom čvrstom sistemu. Prije nego što se taj plan izvede, mora KKL pristupiti pošumljivanju svih onih dijelova n egova posjeda, koji nisu podesni za poljoprivrednu kulturu. Sad posjeduje KKL otprilike 10.000 dunama ovakove zemlje. Bilo bi važno, da se ovaj areal pošumi za nekoliko godina. Osim pošumljivanja zemljišta KKL-a, koja su podesna samo za ovu svrhu, a ne za poljoprivrednu, ima i mogućnosti, da sa
poveća areal nasada na narodnom zemljištu. Kolonisti u no. vim kolonijama, koje su osnovane zadnjih godina na zemljištu KKL-a. započeli su sredstvima Keren Hajesoda saditi šum. sko drveće, vršeći to kao jednu granu svoje privredne dje. latnosti. Kod Nahalala, Tel Adaša itd. prostiru se već danu lijepe šume, koje su zasadili kolonisti i koje oni sad njeguju najvećom pomnjom. Danas može kolonizaciono odjeljenje Cijon. Egzekutive u JerusoJdmu s kolonistima svake nove kolonije, kojal se osniva na zemljištu KKL-a, sklopiti uUnačenje, prema kojem će se oni obvezati, da će 10 postotaka zemljišta, koje im se predaje pošumiti iz vlastitih sredstava ili iz sredstava koje kolonizatorne instancije. Važno je znati, da je u cvr.opejskim zemljama prosječno 30 postotaka zemljšita obraslo šumom. Uspije li nam u odredjeno vrijeme da ostvarimo bar jedan dio toga procenta, moči ćemo biti zadovoljni. KKL započinje sad energičnu akciju za pošumljivanje. Važno je, da svi, koji hoće u tome saradjivati, imadu u vidu čvrst plan i daleke perspektive, kao što sam ih ja nastojao da dadem u crtama. Jerusolim, sredinom juna 1926.
Židovski šport
VELIKI USPJEH HAKOAHA KOD PLIVAČKOGA NATJECANJA »KROZ VVIEN«. Kod natjecanja u plivanju »Ouar durch Wien« (desetoga ,po redu) na .pruzi od 7.5 ton. (od Nussdorfa do RoCundenbriicke) pobiedio je I) ove godile Mak oah u prvenstvenom natjecanju za dame po Fritzi L 6 w y (lane Heddy Bienenfeld, koja je ove godine druga), i u natjecanju za gospodu po Alfredu Qut h u, koji je i lane pobiedio na toj pružit. Ostn toga dobio je Hakoaih nagradu Vrhovnog Sportskog saveza za najveći broj sudjelovat e I.'• a kod propagandnog natjecanja (od 400 sudjelovatelia postavilo je Hakoah 200, a od tih je .prošlo ciljem 165 Da se vidi klasa pobjednica F. L6wy D H. Bienenfeld (medju kojima npje na cilju bio veliki razmak), valja spomenut,, da je treća po redu došla na otlj dama Roder od W. A. C. sa zaostatkom od 200 m! A. Chith došao je kao prv. t ri stotine melau pred svima drugima. ♦ Nogometno prvenstvo u VVienu je završeno. Haikoah. prošlogodišnji majstor, zaposjeda 7, mjesto sa 26 boda i goaldiferencom od 55:49 u svoju korflst. Dakako, n malo lijepi rezultat, a kako znaci ukazuju, bit će to još gore, dok većina igraća otkaže svoje ugovore sa Hakoahom, pa u znaku profesijonaltema ode u Ameriku, ma da su svečano na usta svog kapetana Hauslera demontirali Vijesti novina, nesklonih Hakoahu. Uprava scopčuje, da ne kani pozvat, strane igrače, već ove sezone igrati sa vlastitim materijalom, a one, koji su prekinuli ugovore, prijaviti Pfi, pa vjerojatno ne će u Ameriku, jer američki’ nogometni savez javlja, da je sasvim naravno Ili on vezan na paragrafe Fife. Bilo kakogod »za židovski šport nogomet je nesreća«, rekao je na vijećanju Makkabi \Velitverbanda dr. I. H. Korner, predsjedah Hakoaha. Cernovićki Makkabi osvojio je nogometno prvenstvo sa ! bodom pred Hakoahom kao drugim. IZ MAKABIJA. Redovita vježba za članstvo, zdravstveni odio gospodi a i naraštaj (muški) j> ženski) je počevši od U), jula u dvorani (Patmotićeva ulica 22). Zdravstven ocf-o gospode v.iežba u cijelo medjuvrijeme kao sito i dosad: ponedjeljkom i srijedom od 9 —lo satfi
4
»2IDOV«
BROJ 27.
PRESELENJA PO GRADU, KAO I IZVAN GRADA te željeznicom sa Mobelvagonom, dovoz različite robe na i sa kolodvora, obavlja savjesno i uz najjeftinije cijene otpreimrštvo Ellaš i Lah, 'vlasnici velikih zračnih skladišta i industrijskih kolosjeka. Zagreb, Nikoličeva ul'ca br. 10, telefon 13-36.
T RfiDioteHniKfl specijalno poduzeće za telefoniju bez žica. Laboratorij Telefon int. 4-79. ZAGREB Trenkova ulica 6 Prvorazredni aparati i sastavni dijelovi RADIO ZAGREB najbolji DETEKTOR-APARATI
SPECTRUNI d. d. lug, Kopteta, Dubsky I Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićcva uL 23. Banatska ul. 2. Desatičina ul. 39. Medvedova u.. 8 < Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm • Ogledala u svim veličinama i oblicima - Srušene ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi -Fina ogledala.