Židov

Iz Jugoslavije

I Nove cijene na liniji onstanca Palestina U juna stupila je na snagu ova nova tarila paro- | e liniie Konstanca (Rumunjska) Hajfa Jala; . j zred. Jednostavna kabina Leja 16.000 Specijalna kabina Leja 17.000 Luksusna kabina Le;a 20.000 iz red. Obična kabina Leja 10.500 Specijalna kabina Leja 11.550 Bez kreveta i hrane Leja 3.000 S krevetom, a bez hrane Leja 4.200 S krevetom i s ritual, hranom Leja 5.000 razred za emigrante. dnička kabina bez kreveta i bez hrane Leja 2,400 dnička kabina s krevetom, a bez hrane Leja 3.200 d. kabina s krevetom i ritual, hranom Leja 3.750 jomena; kod tih karata nema daljih popusta. KARTE TAMO I NATRAG. a z r e d Leja 27.200 a z r e d Leja- 17.000 razred. S krevetom, bez hrane Leja 8.400 lici, koji su kupili kartu za putovanje bez hrane mogu da uplate tarifu za hranu i to; ranu I. razreda Leja 2.250 ranu 11. razreda Leja 1.800 iranu 111. razreda Leja 650 inje upute naročito o 'popustima kad putuje čitava poo kartama za djecu daje Palestinski Ured u Zagrebu, rumunjski Lej vrijedi prosječno 25 para. Palestinski Ured Saveza Cijonista, Zagreb, Dica 38, I. KEREN HAJESOD AKCIJA U VOJVODINI. Lijepi uspjeh u Senti. (Posebni izvještaj »Židov a«), ledjelju, dne 20. juna započela je KH-akcija u Senti. i provedbe te akcije došli su u Sentu gg. prof. Solem ddmann i Rihard Steiner, izaslanici Glavnog Ureda dajesoda u Londonu i g. dr. Pops iz Beograda kao Kuratorija KH za Kraljevinu SHS u Beogradu. Akcija tla veoma lijepim uspjehom. Subskribirano je 40,000 Od toga je već 14.000 uplaćeno u gotovom, tj rezultat a i uspjeh akcije u mnogim drugim mjestiojvodina svjedoči, da su gg. izaslanici uspjeli da li u mjeoja su dosada slabo učestvovala potpomaganju izgrad>stine, pobude živ interes za to pregnuće židovskoga ZAGREB. Gimnastička akademija Maka bij a. nbotn dne 26, o, mj. priredio je Makabi u dvorani svoma gimnastičku akademiju, koja se u svakom pogledu a označi vrlo uspjelom: bio je to ispit jedne škole, savjesnoga rada, vanredno efektna i lijepa, va je akademija imala obilježje dosadašnjih, a to su: irogram sa područja savremene gimnastike, izvanredno

dobro uvježbani materijal, i konačno ono, u čemu je Makabi pionir ne samo u Zagrebu, već i daleko izvan njega: stilska muzika, k,oja prati vježbe, stilska odjeća i oprema svih vježbača. ■' ’ i Sve su tačke kako rekosmo bile jednako dobro uvježbane i prema tomu izvedene, no ipak moramo posebice istaknuti posljednje 4 tačke 11. dijela programa, ritmičko-skupinski dio, izvodjen po izabranim odjelima (prednjačkim zborovima) svih kategorija, od kojih je kruna svega bila posljednja točka »Krug. sastav za šest prednjaka, koji predstavlja dosadašnju najkompliciraniju i najnaporniju kompoziciju u gimnastičkoj literaturi, a izveden je po prednjačkom zboru Makabija uzorno, što svjedoči izjava i pohvala nazočnog autora« g. Mudrinića, prof, gimnastike u Zagrebu. Akademija je bila dobro posjećena. Vidjeli smo zastupnike žid. i nežid. institucija i korporacija, predsjedništvo općine, Žid. Nar. Druš., Saveza Cijonista, rabina g. dra. Schwarza, itd., te zastupnike svih zagrebačkih sokolskih društava, hrv. i jugosl, i Hrv. i Jugosl. Sokolskog Saveza, športske izvjestitelje svih zagrebačkih novina itd. Promocije. U srijedu dne 30. juna o. g. promoviran je na zagrebačkom sveučilištu na doktora sveukupne medicine naš sumišljenik g. Ichel Deutschmeister. Zajedno s g. Deutschmeisterom promoviran je na čast doktora prava g. Adolf Weissmann sin kantora zagreb. bogoštovne općine g. J.osipa Weissmanna. Prošle nedjelje diplomiran je za inženjera-arhitekta na zagrebačkoj Visokoj-Tehničkoj Školi naš sumišljenik g. Iso R e i s s. Srdačno čestitamo! Glasovir za iznajmiti. Dobar kraitki glasovi t daje se u itiaam. Upitati JuriSićeva ulica 30, 11. kat. MEDJUKLUBSKO NATJECANJE U ZAGREBU izmedju Mak: bija. Herkulesa i Croacije u hrvanju nastavit će se u uedic'ju 4. o. mj. u dvoran Music-llall kina, a ne u dvorani MakabEeva Doma, budući da je u Isto vrijeme (prije podne) Herzt komemoracija. VARAŽDIN. Predavanje tajnika Uprave KKL za Jugoslaviju dr. Allieda Singera. Dne 23. juna boravio je u našemu građu tajnik uprave i KKL, g. dr. Alfred S i n g e r, te je nakon konferencije s povjerenikom za. KKL na večer, u dvorani bogoštovne općine, održao predavanje o stanju izgradnje Erec Jisraela. U iscrpnom jednosatnome govoru prikazivao je sve faze obnovnoga rada i iznio rezultat dosadašnjega nastojanja. Konačno je apelirao na prisutne, da i oni svakom zgodom obilno podupru veliko djelo preporoda. Iza predavanja razvila se diskusija, koja je potrajala gotovo do ponoći. Predavanje saslušano je velikom paž-1 njom, te se govorniku rivo odobravalo. U utorak, dne 6. jula bit će prikazivan Palestinski film. T.om će prilikom govoriti g. Joel Rosenberger. ČAKOVAC. Prikazivanje Palestinskoga filma. Predavanje tajnika Uprave KKL g. dr. Singera. Provedba šekel-akcije. (Od našeg redovitog dopisnika). Dne 22. juna prikazivao se »Palestinski film* u kino kazalištu »Zrinjski«. Gotovo svi Židovi Čakovca, kao i mnogobrojna ostala publika pozorno su saslušali govor dr. Singera. j G, dr. Singer je u svom iscrpivom govoru razložio stanje Ži■ dova u galutu, potrebu cijonističkog opre dijeljenja i potrebu velikih napora, da se uzmogne izvesti palestinsko djelo. Prikazao

je ideju i rad Židovskoga Narodnoga Fonda i nekim potanjim informacijama uveo sam film. G. dr. Singer svršio -je svoji uspio govor, izrazivši nadu dai će i čakovački Židovi dati svoj dio za izgradnju. Film, veoma zanimljiv, dobro se dojmio sve publike, čisti dobitak prikazivanja premašio ,je hiljadu dinara. ♦ Na zadnjoj odborskoj sjednici Žid. Omlad. Društva odlučeno je, da će haverim Ziegler i Hoffmann otputovati u Morsku Subotu, Dolnju Lendavu i Prelog, da ondje provedu šekelsku akciju i razmjeste škrabice KKL-a. ♦ Šekel akcija u Čakovcu još nije posve dovršena. Do dana* se rasprodalo otprilike 75—80 šekalim. To je prva energično akcija za prodaju šekela u Čakovcu. Za naše prilike zasada sasvim uspjela. (J, H.). Pau'a Scbick. Dne 24. juna preminula je u Beču od teške bolesti gospodja Paula S c h ic k, majka supruge člana Radnoga Odbora S. C. g. dr. Huge Bauera. Tijelo pokojnice bilo je prevezeno u Požegu, gdje je sahranjeno na vječni počiin u srijedu, dne 30. juna. Rastuženoj porodidl fterazujemo ovimej našu najiskreniju sućut. Sekelska akcija u Rumi. Javljaju nam i? Rume povodom članka »Ima pojava...« u broju 25. »Židova«: Sekelski su blokovi vraćeni neraspačani, a da većina članova M. C. O- ni tome nije blilla obaviješten a. Poduzet će se sve, da se šekelska akcija us,pješno provede.

Gospodin Raić o Habimi.

**govor s ravnateljem drame Narodnog Kazališta u Zagrebu. Odmah nakon što se g. Raić, ravnatelj drame na Narod>ln Kazalištu u, Zagrebu vratio iz Beča, kamo je bio >šao da vidi trupu moskovskoga hebrejskoga teatra Habime, *ia je gostovala na Carltheateru, posjetio sam g. Raića, da ga unolim, neka bi mi za čitatelje »Židova« kao uvažena osoba ‘še kazališne umjetnosti prikazao svoje dojmove s izvedaba abime i svoj sud o njoj. G. Raić dočekao me je veoma ljubazno i susretljivo odmarao na sva pitanja, 0 Habimi bio je već ranije mnogo «l °i a i uvaženi autoriteti pričali su mu mnogo o njoj. G.osp. aić naročito je u toj vezi spomenuo Stanislavskoga, °dju one grupe Hudožestvenoga Teatra u Moskvi, za koju je a -Sky bio napisao svoj »Dibuk«. Zbog uposlenosti stigao je g. *ić da vidi samo »Dibuk«. Na moje direktno pitanje o toj r ®dstavi g. je Raić rekao; »Jedno čudo. Ansambl se doimlje poput jedne sekte. Nji0v »Dibuk« i nije drama. To tje čista ekspresija židovskoga lv °ta d mističkih dubina jednoga duhovnoga svijeta. Uz nešto r oteske, koja potpunoma pristaje karakterističnom prikazi4aiu komada iz židovskoga života dat je snažan izričaj Židovka. Habiroa je sasvim moderan teatar, koji je našao svoj put«. U razgovoru o ekspresionizmu na pozornici g. je Raić 'Pravo s oduševljenjem govorio o stilu i umjetnosti Habime. Njen stil«, reče g. Raić, »prekida s tradicijom, a posvema je e Jaoslavan, Gledajući ekspresioničke predstave inače, obično s Pada sve oktroirano, udešeno za volju nečega izvana. Ono što čini ansambl moskovske Habime sasvim je 'Pontano, sve je baš snažna ekspresija, potpun, dokraja očitan izričaj nutarnjega bivanja. Osjeća se da je sve ponajproživljeno pa onda izrečeno. Jednom mi je Reinhardt r ®kao u Gasteinu; »Sve je to lijepo s tim ekspresionizmom, se stolice napraviti nahereno i kulise se mogu udesiti ali ljudi se ne mogu učiniti kosima«. Habimi je i to usP)®lo. Ali u ipak nema usiljenosti oktroiranoga stilizovanja. mene vole da kažu da sam konzervativan. Ali ja posvuda

tražim vječnu vrednotu, trajnu sadržajnost i nju hoću da izrazim. I držeći se biti nastojim da svakoj stvari dadem onaj vanjski izričaj (to se tiče stila), koji najviše odgovara njezinoj nutarnjoj sadržini. Linija nema da postoji sama za sebe, nego samo kao produkt nečega nutarnjega i kao elemenat atmoslcre djela. Tako gesta mora da bude uskladjena s ritmom riječi a podredjena čitavoj atmosferi komada. Pokušao sam to naročito režirajući »Gospodjicu Djav.olicu« i »Mnogo vike ni za što«. Radio sam to s realistički odgojenim ansamblom«. U Habime našao sam perfekciju ovakvoga nastojanja. Ne postoji stil zbog stila nego zbog nužde pravoga i posvemašnjega izricanja nutairnjosti«. »Maske, kostimi i scenerija u Habime su posve jednostavni. Nema bućnosti ni u kojem pogledu. Sa sasvim jednostavnim sredstvima polučen je maksimum U masci operiraju i s crnom i žutom bojom. Osvjetljenje, s kojim se inače ekspresionistički teatar upravo razmeće, u Habime je jednostavno, ali stilski odlično«. »Mel.odičnost i deklamatoenost posve su prirodne. Teško je ocrtati snažan dojam, kad, na primjer, u prvom činu »Dibuka« koje lice prelazi iz monologa, više jednostavnoga govora, u melodiju ekstaze«. Govoreći detajnije o »Dibuku« saopćio mi je g, Raić neke svoje informacije o uvježbavanju pojedinih dijelova t,oga djela. Ples prosjaka u prvom činu, jedan od najjačih momenata predstave, vježbao je teatar godinu dana, a čitav »Dibuk« tri godine. »Dibuk« je s Habimom uvježbao pokojni Vahtang o v. Sadašnjim izvedbama ravna direktor Habime Cemah, držeći se režije Vahtangove. Razgovor je prešao preko pitanja o dojmu hebrejskoga jezika s pozornice, na općenitija pitanja židovskoga teatra. G. je Raić s veoma mnogo interesa saslušao moje neke informacije o nastojanjima u Palestini i pokazao da dpbro poznaje nastojanja jidiš teatra i velik dio istočno židovske literature. Gospodin će Raić jamačno sasvim napustiti misao o izvedbi »Dibuka« na zagrebačkom teatru, jer naša pozornica ne bi mogla da iznese onu atmosferu, koja je naročito bitna za sam komad i jer se već u prijevodu gubi mnogošta vrijedno i jako.

Pitao sam g. Raića je li možda bilo govora o tom, da se Habimai pozove u. Zagreb. G. je Raić govorio o tom s vodstvom Habime. Sada na žalost nije Habima mogla da stvar udesi, jer je vežu drugi aranžmani. Možda) će uspjeti, da moskovski hebrejski teatar dodje u Zagreb, kad se vraji, potkraj ljeta, s turneje po Americi. —r.

KANTORSKA ŠKOLA U BEČU.

Beč, 29. juna (JTA). Da se doskoči osjetljivom pomanjkanju kantora otvoriti će se doskora u Beču kantprska škola » bogatim nastavnim programom. Školu će voditi čuveni bečki natkantori Margulies i Milet, koji je osim toga poznat po svojim sinagogalnim kompozicijama.

ODBOR ZA HEBREJSKU UNIVERZU U JERUSOLIMU.

ZAGREB, ILICA 38, IL KAT moli sve sumišljenike, da mu za Biblioteku Hebrejske Univerze u Jerusolimu stave na raspolaganje slijedeća izdanja Matice Hrvatske: 1. Hrvatske narodne pjesme. Svezak I—IV. 2. Šenoa; Antologija hrvatskog ili srpskog pjesništva. 3. Badalić; Antologija hrvatskog pjesništva, 4. Popović; Antologija srpske lirike. 5. Ilešić: Cvijeće slovenskog pjesništva, 6. Vodnik: Povijest hrvatske književnosti L nadalje: slijedeće knjige: »Židovska Smotra« (sva godišta). »Gideon«, god. 1., broj 6, 7 Kraus Oton; Židovsko pitanje i cijonizam. Rosenfeld Moriš; Pjesme iz geta (prev. dr, A. Licht), Dr. Ehrenpreis Marko: Decenij cijonizma. H. Davičo: Sa Jalije (ćiril.). Hirschler Žiga: Album židovskih pjesama. Molimo sumišljenike da nam unapred jave, koje nam odt gore navedenih knjiga mogu staviti na raspolaganje. Odbor za Hebrejsku Univerzu u Jerusolimu, | , Zagreb, Hica 38. L

BfOJ 27-

5

LUX Sačuvati će odjeću Vašega čeda mekom, da mu ne povrijedi nježne puti. Vunena roba ne će se skupiti A tave* BROS. LTD.. Fort Suoiifht, < BMCLAMD. r" Li kod pranja. Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. Zaitupstvo I topot: Norbert Weiss i drug Zagreb, S»a|miite br; 51. Telefon br. 7-33. Brzojavi; Norbertte.

deAlJaoMlea