Židov
reduciraju i usklade s okolinom, jer im je to tako konveniralo, da uzmognu što mirnije živjeti i što bolje napredovati u svojim raznim pozicijama. Tako se taj liberalizam izrodio u oportunizam) i ostao prav samp u nekih učenih pojedinaca. Kao općena »internacionalna« religija nije se liberalno židovstvo mpglo da afirmira. Redukcijom židovstva ostala je nauka o nekoj etici žid. nauke u ustima liberala frazom, koja nije osvajala, a još manje inače stvarno djelovala. Ako židovstvo dmade da izvrši kakovu misiju, može da je izvrši jamačno samo u svojoj punoći. Mi cijoniste držimo i da židovstvo, koje imade toliko otporne i životne snage nije poslano u svijet da se rastoči i rastopi za volju ,onih, kojima je ono preteško ili koji hoće da lete u »slobodnim religičnim sferama«. Medjutim nalazimo medju liberalima na konferenciji u Londonu i ljude iz cijpnističkih redova i to iz Amerike. Da se ovo razumije valja znati, da se u Americi broje u liberale i oni, koji stoje na židovskom nacijonalpom stajalištu, ali su prema obredima »liberalni« t. j. vrše ih u manjoj mjeri. Vidi se dakle da pravog liberalizma nestaje, i da je od njega ostalo jedino to, što se njegovim imenom naziva onaj dio židovstva, koji je »liberalan u vršenju obreda«. I od konferencije u Londonu ne preostade ništa do platonskih naučnih rasprava i razgovora o bibliji, židovstvu i njegovom ritualu. Jer o egzistenciji židovstva odlučuju jače snage a o ritualu direktnije i stvarnije rješavaju ličnosti i organizacije u pojedinim zemljama. Promašen je momenat, kad su liberali iz svih zemalja trebali da se sastanu pa da raspravljaju o općoj židovskoj crkvi. Danas se na tp ne može ni da misli, jer su druge snage okupile židovstvo u jedinstveni aktivni tabor. Osim ovoga aktiviranja mpže se u židovstvu još da vrši (internacijonalno) samp filantropija. Za asimilovanje nije potrebna naročita opća židovska organizacija, jer se Židovi, kad se asimiluju, asimiluju a ako hoće da budu internacionalni idu drugim putem nego što ga naznačuje liberalno židovstvo, čedo prošlih dana. J. R.
»BRIT ŠALOM« ORGANIZACIJA ZA ZBLIŽENJE ARAPA I ŽIDOVA U PALESTINI.
»Jiidische Rundschau« od 6. jula donosi članak dra. Artura Rupina, u kojemu se pregnanlno i s mnogo topline govori o potrebi i značenju zbliženja izmedju Arapa i Židova u Palestini. U tom 'članku referiše dr. Ruppin ,o osnutku udruženja u Palestini, kojemu je cilj, da u duhovnom smjeru poradi na zbliženju Arapa i Židova i to ne iz oportunističkih razloga, nego iz stvarne potrebe i načelnoga opredijeljenja. Statut ovoga udruženja potvrdila je već palestinska vlada. Svrhu društva formuliše taj statut ovako: »Svrha je društva, da pomaže arapsko-židovskp sporazumijevanje u Palestini ma temelju potpune političke ravnopravnosti dvaju kulturno autonomnih naroda i da pomaže zajednička nastojanja za razvitak zemlje. U tu svrhu predvidjaju se: ■a) studij problema što nastaju iz zajedničkog života dviju nacija u Palestini i iz mandata Saveza Naroda. ,b) pismena i usmena pr.opaganda medju Židovima i Arapima po povijesti i kulturi obadvaju naroda i potpomaganje prijateljskih odnosa izmedju njih. c) Stvaranje javnoga mišljenja pov.oljnoga za prijateljsko sporazumijevanje. d) Stvaranje instituta za realizaciju tih ciljeva. Dr. Ruppin izvještava u svom članku j da je društvo započelo već s mnogo uspjeha svoju djelatnost uvodjenjem kurzeva za arapski jezik, koji Židovi u Jerusolimu posjećuju u velikom broju, i priredbom diskusijonih večeri o važnim problemima naročito o pitanjima palestinskog ustava.
KUZISTIČKI UČITELJ MUČI ŽIDOVSKU DJECU.
Zatvara židovsku djecu da se guše od dima. (JTA). Nedavno je u gradiću Telenesti u Besarabiji jedan antisemitski učitelj zatvorio svoje židovske učenike u malenu sobu i naložio kamin, neotvorivši odv.odnu cijev za dimnjak Djeca gušeći se od jakoga dima u očaju su zvala glasno u pomoć. U posljednji čas stigoše ljudi i osiobodišt sirotna djecu. Nekoliko djece bilo se već onesvijestilo. Rodjaci isprebijaše učitelja, a vlasti ih zbog toga pozatvaraše. U parlamentu prikazaše zastupnici Cuzine stranke stvar tako. kao da su Židovi pokušali umoriti »nedužnoga* učitelja, pa zatražiše parlamentarnu istražnu komisiju. Židovski zastupnik u rumunjskom parlamentu dr. Mayer Ebner izjavio je na istoj sjednici parlamenta, da i on traži da se provede parlamentarna anketa, ali da se zbog obeizbjedjenja nepristranosti izabere u tu komisiju i jedan predstavnik židovskoga pučanstva.
MINISTAR POLJOPRIVREDE U JUŽNOJ AFRICI DARUJE ZA KEREN HAJESOD.
Johannesburg, 11. jula (JTA). Ministar poljoprivrede u Južnoj Africi gosp. Grobler, kojega je u parlamenat birao izborni kotar u Rustenburgu, poslao .je židovskim gradjanima u tome mjestu poruku, u kojoj ih poziva da pomažu preko Keren Hajesoda izgradnju židovske domaje u Palestini. Sam ministar Grobler darovao je za Keren Hajesod kao prvi dio svojih redovitih doprinosa 10 funti. IMIGRACIJA U PALESTINU. U junu ,o. g. uselilo se u Palestinu 1500, u maju 1750, a u aprilu 1650 osoba.
Samoupravni problem u Palestini
(Od našega palestinskoga dopisnika).
Jerusolim, ppčetkom jula 1926, Već nekoliko nedjelja vlada u Zemlji neka stagnacija. Na početku teškoga perioda diskutovalo se u svim krugovima žestokom uzbudljivošću o uzrocima i o izgledima poboljšanja. Bilo je uzrujavanja i uzbibavanja i stale se okupljati sve energije. Mnogo je od onoga, što se uradilo imalo značaj slu'čajnosti, raizličite se akcije nijesu nizale po nekom čvrstom planu, nego su nastajale kojom inicijativom, što bi se iznenada javila sad ovdje, sad ondje. Popravak prilika odmakao se dalje nego što se o'pćenito očekivalo. I mjeseci teške more pokazuju sve više i više svoje tragove. Preobilna je nervoznost zavladala jišuvom, pa čini, da se p,o gdjegdje upotrebljavaju nepodesna sredstva, da se počinjaju nepravednosti i da se štošta vidi kroz krive naočari. Ovi su pojavi razumljivi i oprostivi za onoga, koji poznaje stanje u Zemlji i znade, koliko se snažno upinju veliki krugovi židovskoga naroda u Palestini, da »izdrže«, A k ovim jednostavnim činjenicama pridolaze neki momenti, koji pomažu j da se što više razbudi osjećaj opasnosti. Ovamo ide 'pored ostaloga pojav, da u Palestini (a tako, jasno, biva i u svim ostalim zemljama) teške gospodarske prilike ne biju jednako sve slojeve palestinskoga židovskog pučanstva. A onome, koji već mjesecima nije uposlen, nije, nakraju, pomisao, da jedan veliki broj naših imađe stalne zarade, nikakova utjeha, naročito kad dosad nije uspjelo da se u spomena vrijednoj mjeri mobilišu za pomoćni rad krugovi više ili manje gospodarski fundirani. Pa ako je tome tako u svemu svijetu, a ono u Palestini vladaju u tom pogledu drugačiji pojmovi i veći zahtjevi. Akcija Vaad Leumija, koja bi se imala provoditi u smislu samo'pomoći nije još pravo zavedena t pa se nestrpljivo očekuje. To više što se osjeća znatnim olakšanjem već i misao, da jišuv sam može nešto učinili, da popravi svoje stanje. I time se dotičemo drugoga faktora, koji u Zemlji naročito tjeskobno djeluje; osjećaj ovisnosti o elementima, kojima mi u Palestini ne možemo da upravljamo. Očekuje se saradnja Židova u galutu koja je u danaSnjoj svojoj formi i kvantiteti apsolutno nedostatna i ovo očekivanje pomoći od te saradnje djeluje kadšto lošije teškoće, koje se u Zemlji neprestano imadu da svladavaju. Tu se uvijek može nešto da učini, može da razmišlja o izlazu iz situacije, ali se iz Palestine može ve.oma slabo uticati na rad u galutu; pa ipak ovisimo baš od toga rada, danas više nego ikad ranije. Konačno imade još jedan faktor, koji pomaže da se razbudjuje ogorčenje i potpiruje uzrujanost, a to je posvemašnja pasivnost palestinske vlade, koja nikako ne pomaže jišuv u njegovoj sadašnjoj borbi. Nije dakle čudo, što u atmosferi prenapinjanja i nervozno’stij koja danas gotovo posvuda vlada izbija koješta, što ranije nije bilo moguće. Već smo izvijestili o nešto neobičnim formama, koje bi se, bojim se, mogle udomiti kod nas u našoj nutarnjoj borbi. Gotovo u isto vrijeme, kad smo o tome pisali desio se u Jerusolimu inciđenat izmedju gradskoga guvernera sir Ronald Storrsa i jedne delegacije gradskoga vijeća .jerusolimskih Židova, koji je pobudio senzaciju u čitavoj Zemlji i koji bi mogao da budne uvod u pravdanje sa vlastima. Sama stvar nije nenadani slučaj, nego kraj ili možda tek napadna karika u lancu diferencija izmedju židovskoga pučanstva u Jerusolimu i arapskoga gradonačelnika na jednoj i guvernera Storrsa na drugoj strani. Kad je zadnji puta posjetila guvernera delegacija gradskoga vijeća, koja mu je trebala da razloži razne žalbe i zahtjeve žid. pučanstva u gradu, o kojima se već odulje vrijeme bez uspjeha raspravljalo, jedan je član delegacije pripomenuo, da je »nestalo povjerenja židovske javnosti u obećanja, koja su mu dana«. Guverner je odmah prekinuo razgovor, jer da uz te okolnosti ne će da nastavi izmjenu misli. O ispravnosti ili oportunosti ovoga »diplomatskoga« gesta mogu se ljudi da prepiru, a to se i čini. U štampi se javiše glasovi < koji se trude da ovaj obrat prikažu kao pomutnju, koja je dobro došla guverneru, kojega je neskloni stav dovoljno poznat, da prekine diskusiju. Ova je svadja sama po sebi nevažna. Ali bi se moglo desiti, da ovaj hotični Hi nehotični inciđenat budne polugom, što hi u punom opsegu übacila u diskusiju prilike u fokalnih oblasti u Jerusolimu, koje bez sumnje treba što prije revidirati. Danas se stvari nalaze tek na početku razvijanja pa bi eventualno mogle da urode važnim epilogom. Bitno je kod toga incidenta,* da veliku javnost i izvan Jenisolima stavlja iznovice pred teški i hitni problem uprave, problem u kome nismo u ovo nekoliko godina uznaprid »vali gotovo ni za korak. Stanje palestinskoga pučanstva a time i politički najaktivnijega dijela Židova karakteriše činjenica, da se Palestinom upravlja posvema autokratski i da zasada nema ni početaka jednoga predstavništva zemaljskoga pučanstva. Mandat kao takav onemogućuje unaprijed jedan potpuno suvereni parlamenat. U času, kad mandatarna vlast dovede zemlju odnosno njezino pučanstvo do stepena razvitka, te bi ono samo moglo da upravlja sobom po kakogod udešenom parlamentu mandat
bi se sam. po sebi uklonio. Pa iako je u smislu mandata pred. vidjeti takav razvitak, ipak, prirodno i prema volji vlade, na. prednje veoma polagano i oklijevalački. Ovdje su presuda mnogi faktori. Teški položaj vlade, koja ima da čuva »interese zemlje« pa i danas još neprestano balansira izmedju dva tab.ora i od zgode do zgode pokušava da posreduje; politika danas vladajučih arapskih krugova i konačno položaj Žido. va, koji u tome pogledu nije još nikako objašnjen, jer je van. redno problematično, kako bi ispao referendum med;u Židovima ,o tome da li se odmah irr.ade stvoriti parlamentarna ili parlamentu slična korporacija. Uz ovakove okolnosti u svia gradovima u Zemlji Tel Aviv je, kako je poznato, netipični izuzetak imenuje gradsku upravu viša vlast, naredjuju se zakoni i odredbe, za koje se počesto doznaje tek, kad se počinju primjenjivati, a svi da se stvori klica zemalj. skom predstavništvu razbiše se o jedan od ovih spomenutih faktora. Mi ćemo se m,ožda doskora trebati tačnije pozabaviti kompleksom ovih problema, kad bude aktuelan prijedlog vlade o stvaranju »zakonodavnog vijeća« (Moaca mehukeketj. Ali ne će biti na odmet, da ovo pitanje dirnemo i povodom incidenta u Jerusolimu. U Jerusolimu se dobrano jako očituje posvemašnja neovisnost od vlasti. Unatoč veoma znatnom broju židovskoga pučanstva jedva da u tom gradu ima nešto, što bi se moglo nazvati javnim životom. To se jedino može da svede na okolnost, što se tek jedan dio jerus.olimskoga židovskog pučanstva može da übroji u »novi jišuv« i da je prema tome veliki procenat indiferentan prema javnom životu. Razlika u životnome ritmu kakova je na pr. izmedju Tel Aviva i Jerusolima nije uvjetovana samo karakterom obadvaju gradova (jedan ima tako reći samo prošlost, a drugi je uopće nema) nego i time što u Tel Avivu radi malne neovisno gradska oblast, p- kojoj uvelike ovise dobrobit i nevolja grada i u kojoj gradjani zbog toga mnogo učestvuju. U Jerusolimu nema svega toga. Gradska oblast, imenovana od vlade, igra sasvim podredjenu ulogu i aparat je oblasti u svom praktičnom radu gotovo nepovrediv Jamačno će kampanja u vezi s gore spomenutim incidentom pomoći iznošenje čitavoga mnoštva dokaznoga materijala u tome smislu. Napusti li vlada, što se već dugo očekuje, sistem imenovanja gradskih uprava pa započnu da rade od pučanstva izabrane gradske oblasti, moći će se eventulno mnpgošta promijeniti. Tu će dakako iskrsnuti zamršeni problemi, prije svega pitanja uspješne saradnje s drugim dijelovima pučanstva i slično. U tome smislu morat će se u Jerusolimu poraditi gotovo od krajnjih početaka pa nije nevjerojatno, da bi pritisak pučanstva na vlast bio jači kad hi u njemu učestvovalo cjelokupno pučanstvo j a ne tek pojedini dijelovi. Ali uz sadašnje okolnosti imadu razne delegacije jadnu ulogu. Ne nosi nikakovo javno mišljenje, pa ih nitko dovoljno ne pomaže a jednako se slabo tko interesuje za njihov rad. Na primjeru Jerusolima može se vidjeti, kako uopće nema nekoga palestinskog javnog mišljenja. Postoji na nekim naročitim područjima i u nekim pitanjima javno mišljenje palestinskih Židova, i na drugoj strani mišljenje oficijelnih arapskih instanca, koje se ne može više da smatra mišljenjem palestinskih Arapa, jer ovi velikim dijelom nijesu u svom razvitku doprli do interesa za javna pitanja. U ovakovim prilikama nema, u stvari, vlada nikakova glasa, po kome bi se, sve kad bi to i htjela, mogla da ravna. U tome smislu imade diskusija ,o incidentu u gradskoj oblasti u Jerusolimu u neku ruku odgojnu i prosvjetnu vrijednost. To više što je upravo ovaj komplet problema sa svom svojom dalekosežnom važnošću slabo dopro u svijest pa se diskusija mora da forsira. Ne radi se satno o tome, da se postignu neke prednosti u saobraćaju s vlastima, da se osiguraju naša prava i postignu neke sloboština Nego; prema vladi i lokalnim vlastima može se voditi satno jasna politika s odredjenim ciljem, kad se tačno zna, kudse hoće. Zbog toga je potrebno razjašnjenje samoupravni odnosa u Zemlji i valja znati prema kome cilju u tome pogledu imademo da kročimo. Jer samo spoznanje konačnoga cilja garanluje jasni akcioni pr.ogram. Vjerojatno će probit« »zakonodavnoga savjeta. »Moaca Mehokeket« doves' do diskusije o tome pitanju a po tome i do jasnoće. Zasi'se jerusolimski incidenat posmatra u Zemlji jednostavnom 1 ako teškom diferencom s vlastima, ali će se bez šumn e n tečaju razvitka jače i dublje zagrabiti u t.o pitanje. Gerđa Arlosorof f-G o l d b e rg.
* Prema najnovijim vijestima, koje smo primili iz Palestine ovaj je sukob već izgladjen. Uredništvo »Židovac.
2
BROJ 29
ŠEKELSKA AKCIJA U ZAGREBU. U ponedeljak dne 19. o. mj. tačno u 6 i po sati uvece održaje se u uredu Saveza Cijonista, Ilica 38. prvi kat važna sjednica o šekelskoj akciji u Zagrebu. Umoljavaju se da dodju na tu sjednicu pored onih, koji su naročito pozvani, svakako i svi oni, koji su preuzeli na raspačavanje pojedine šekclske blokove.
Vaše prištednje kod ovdašnje Štedionice i *«*» tfaonice d. d. u Preradovlćevoj 01. 4-. Vam tamo Vaš novac najsigurnije uložen i najbolje uk maćen. Mnogostruko pokriće u založenim predmetima, svaka špekulacija isključena.
S AElOI« M češljaonlca m* dam*« 3B agreb. Ilica >2.