Židov

Uzroci odgode prvoga sleta Makabi okruga

J oči VII. sleta SŽOU, koji će se 25. jula o. g. otvoriti u evu, smatram svrsishodnim a bit će i u interesu bolje inicijc naše šire javnosti da obrazložim odluku vodstva ,bi Okruga, kojom odgadja I. slet Okruga na god. 1927. Comunikejima d cirkularima odbora objelodanjenim pečlti u »Židovu« kao saveznom glasilu Okruga obavještavala interesovana dćuštva i ostala javnost, da Okrug sprema nje I. sleta sredinom kjeta god. 1926. u Zagrebu. Tim pređama započe,o je Okrug već u januaru a. g., kad je bilo ena, da se interesovana društva i SŽOU izjasne za obanje zajedničkog sletai i mjesto obdržavanja odlnosno v toga. No vodstvo SŽOU-a u to vrijeme snivalo je svoj u san te nije bilo na čistu, da ii će uopće a napose u vezi ikabi Okrugom prirediti zajednički slet. nicijativom Okruga došlo je do pregovora, koji su u prvi abećavalli pozitivan uspjeh dim više, jer su članovi vođOkruga (većinom omladinci!) bili jednodušni glede pozajedničke priredbe sleta kao jedinstvene manilestanaše i onako malobrojne zajednice, kojoj je iskreno i jeo stalo d» duševne i fizičke obnove našega naroda. ilimo, da je Okrug već onda predvidjao za slučaj rasparija sila vjerojatan fijasko>. Jo vodstvo je SŽOU-a smatralo potrebnim da i samo popitanje omi, sleta ne davajući sa svoje strane autorile direktive konzultirajući bez takvih direktiva svoja na udruženja, koja su po staln,om zakonu tromosti birala slavniji, lakši put, bojeći se neke uobražene prepotenonih »fizički jakih« »kojima] je samo do parada« 0 kakvom obligatnom aktivnom sudjelovanju neorganizoomladine u Okrugu za športski i gimnastički dio sleta lilo ni govora. dluka je stvorena i to vrlo vješto, upravo diplomatski i ne izjašnjava se protiv zajedničkog sleta, već sazivlje let u Sarajevo gotov,o Za isto vrijeme sa sletom Okruga - »po jednodušnoj želji Omladine« —, koja gaji averziju Zagreba, i ako mu je vodstvo neprekidno u Zagrebu, incip kolaboracije i (koordinacije ciljeva barem za ovu 1 doživio je potpuni slom. Ili istini za volju treba da osvjetlimo i drugu stranu, ; sletskog pitanja Okruga, jer i ako oslabljen, mogao je

a i morao je Okrug uz snažnu potporu velikih židovskih športskih centara, kakvih ima dosta u našoj (kraljevini, prirediti svoj najavljeni I. slet u Zagrebu, koji bi u dostojnoj mjeri'svoj židovskoj i nežidovskoj javnosti manifestirao temeljnu ideju Svjetskoga Saveza Makabi, kojemu je ciljem tjelesno i duševno jačanje židovskoga naroda. Okrug je pravovremeno razaslao športske propozicije i zajedničke gimnastičke vježbe na sva športska i gimnastička društva i na takove sekcije u omladinskim udruženjima te je i posebno, putem štampe objelodanjivao svoje upute i pozive za sudjelovanje upozorujući društva na* važnost L sleta odnosno posljedice neuspjeha ili neodržanja sleta. No umjesto udvostručenja napora oko priprave za slet nailazi vodstvo na potpuno nerazumijevanje, a često i na pasivnu rezistenciju i najjačih športskih društava, koja su, čini se, izgubila svaki smisao ne samo za »Okrug« kao organski dio Svjetskog Saveza Makabi, već uopće za svaki zajednički radi i istup, bez kojih su i najjače jedinice osudjene na postepeno i sigurno propadanje. Časnu iznimku čini Beogradsko Jevrejsko Gimnastičke Društvo, koje u zajednici s Jevr. Omi, Udruženjem i ako u zadnji čas sa svoje zajedničke konferencije od 24, VI. o. g. upravljaju zajedničku predstavku na Makabi Okrug i SŽOU sa zahtjevom da oba sleta budu u jednom mjestu, bilo u Sarajevu ili Zagrebu, i da se prirede pod nazivom »Zajednički slet SŽOU i Okruga Makabi za Kraljevinu SHS«, motivirajući taj zahtjev s potrebom, da se svi bez razlike sakupe na jedno mjesto i da tu svaki svoju granu pokreta reprezentuje. Ova predstavka, u današnje vrijeme jedan rijedak dokumenat zrelog i harmoničnog shvaćanja zajedničkih ciljeva i dužnosti, nije mogla obzirom na zakašnjenje utjecati na bolji razvoj stvari, jer je Okrug sa svoje strane bio prisiljen radi posvemašnjega nehaja svojih društava otkazati najavljeni 1. slet, koji bi kraj postojećih loših auspioija za dugo diskreditovao židovski šport i njegovu organizaciju. Skora budućnost ima d! a\ dokaže, da li su naša brojna športska i gimnastička društva i sekcije omladinskih udruženja dostojni reprezentirati velike ideje fizičke obnove židovskoga naroda. Dr. Oto Br a u n,

Naša cijonistička snaga

rijatelj Cvi Rothmiiller rekao je u ,jednom članku, da idna Židovska Svijest« uzima u posljednje vrijeme stav rolentnog kritičara u našem cijonističkom radu. Uvodnik i cijonistička snaga« u posljednjem broju toga lista polje to mišljenje. Glavni iton članka je onaj isti, koji mjea već odzvanja u jevrejskoj štampi; zastoj u cionističradu. Spomenuti uvodnik se zadovoljio konstatacijom, e zaostatak u cijonističkom radu osjeća svuda, ali je važnim, da se pozabavi naročito prilikama u Jugoslaviji, tih razlaganja bio je mjestimice nekonzekventan. tekao bih, da je dotični uvodnik napisan, ne, »da se pošto se dade popraviti«, već da se i n d i r e k t n o p o 1 ee, I da napada vodstvo cijonističke organizacije u nas. mije se, nije mi namjera, niti sam ja zato pozvan, da braRO od neumjesnih predbacivanja. Jedino je trebalo izniKmkretnijc slučajeve u koliko je taj RO učinio propuste ;azati put, kako da prilike podju na bolje, edna je kardinalna i neoprostiva pogrješka ovoga članto njegov pisac polazi, čini se, sa stanovišta, da je Saraneki centar u cijonističkom radu Jugoslavije i da se po i ima prosuditi aktivnost i uspjeh cijele zemaljske orgaija. Jer, sve što je u njemu rečeno, gledano je kroz mutnu u sarajevskih dogadjaja. Prije svega ne znam, šta je trepiscu da utvrdi, kako je »veza izmedju cijonističkog va i cijonističkih masa podrezana«. To je obično blef, Jer, on zna vrlo dobro, da se naročito ove godine < mnogo na jačanju mjesnih cijonističkih organizacija, da meni i osobni kontakt izmedju vodstva i pojedinih jedihio vrlo živ, da ,je Ijarska Akcija provedena u Jugoslaviji >no kao malo u kojoj zemlji. I ne znam ko( daje pravo ličani da veli, da su »povjerenici i suradnici Središnjeg

Odbora veoma često ljudi, koji su danas od cijonizma veoma udaljeni«, a za druge neke, da bi »spadali na anticijonistiičku listu«. Vrijeme je , prestati jednoć s ovakovim netačnostima, jer niko nije pozvan, da nekome potpisuje ili uskraćuje svjedočbu o cijonističkoj svijesti. Osim loga, pvakovo pisanje je uvrjeda za mnoge mjesne cij,on. organizacije i mnoge čedne radenike u raznim mjestima, koji za cijonizam rade predano, u većini nepoznato, jer nemaju svoga organa, da o njima trube s pohvalom. Nepravedno je, kad 1 se dalje u uvodniku veli, da omladina nosi dio odgovornosti za zastoj i da bi ona trebala aktivnije sudjelovati na našem cijon. životu. Možda je taj apel umjestan za omladinu pojedinih gradova na pr. Sarajevo, gdje se omladina izgubila u prevelikom natjecanju starijih za cijonistički rad. Ali u velikoj većini baš je omladina nosilac svega cionističkoga rada. I možda nije suvišno spomenuti da je rad omladine negdje nazadovao i (sic!) zato, štoi su najbolji iz nje prešli u gradjanske organizacije, samo da svojim radom jačaju cijonističke redove, I zar da bude omladina »kotban la-azazel« za grijehe i propuste starijih. Da je pisac uvodnika ispitao; razloge zastoja u drugim zemljama, gdje je »vodstvo zadovoljilo«, omladina ne zatajila i gdje su svi oijonisti cijonisti, došao bi zastalno do posve drugih zaključaka i uvidio, da njegova teorija počiva na skroz labavim temeljima. Zastalno, zastoj u cijonističkom radu je i kod nas očit. Ukloniti taj zastoj ne leži samo u rukama »odgovornih faktora«. Svaki je od nas cijonista, koji smo označeni na oficijelnoj listi, odgovorni faktor. Staviti se u službu cijonističkih ideala bez buke i teoretiziranja, da time jačamo ne prestiž pojedinih osoba ili nepoćudnih organizacija već uopće Cijonističku Organizaciju i pozicije u Erec Jsraclu, to jedino može dovesti do napretka. More.

Iz Jugoslavije

»VOLJŠTINA ZBOG NEPOZIVANJA ŽID, SVEĆENIKA OSVEĆENJE ZASTAVE UDRUŽENJA REZERVNIH OFICIRA. (or Ministarstva Vojske i Mornarice na predstavku gosp. Vrhovnog Rabina. ašim čitateljima bit će poznato, da svojevremeno na enje zastave Udruženja Rezervnih Olicira, k,oje je sve»lo obavljeno u Zagrebu, nije bio pozvan i židovski svenego samo rimokatolički, pravoslavni i muslimanski, i da u Udruženju imade mnogo žid. članova i da je zapoklon Njegova Veličanstva Kralja, ovaj se propust to iojnoio svih jugoslavenskih J?vreja. Gospodin Vrhovni bio je zbog toga uputio predstavku kraljevskom. miniojske i mornarice, u kojoj se žali za propust, traži obaoje o tome i moli da bi se uznastojalo da se .ovakovi ivi ne ponove. Predstavka glasi u cijelosti; Gospodine Ministre. 1 vreme skorašnjeg Zagreb, kongr. Udruženja Rezervnih i i Ratnika, jedna neugjodna pojava dala je razloga raz}mentarima i neprijatnom raspoloženju jednog lepog dela gradjana. Za vreme osvećenja društvene zastave, poNj. V. Kralja, činođejstvovali su predstavnici svih vevesti, izuzimajući predstavnike Mojšijeve vere, iako je

na kongresu učestvovao srazmerno vrlo veliki broj rezervnih oficira Jevreja. Izostanak jevrejskog sveštenika na ovako lepoj i važnoj manifestaciji opravdano je nemilo iznenadio u prvom redu Jevreje, pa onda i ostale prisutne. Naročita zbog toga, što naše vojne vlasti nisu nikada pravile razliku medju vojnicima u pogledu njihove veroispovesti, no su princip jednakosti svagda poštovale i čuvale. Još, šta više, u poslednje vreme, na vojnim slavama koje nose karakter jedne veroispovesti, (na primer pukovne slave) činodejstvuju i sveštenici drugih veroispovesti, da bi svi vojnici, bez razlike veroispovesti, osetili svetkovinu kao svoju i zajedničku. Vrhovni Rabin uveren je da je p ( omenuti dogadjaj u Zagrebu slučajna omaška, učinjena iz zaborava ili nehatnosti. Ali samo zato što Vrh. Rabinatu dolaze, sa raznih krajeva zemlje, žalbe i pitanja zbog ovoga slučaja i št.o pojedini listovi pišu o njem pristrano i tumače ga proizvoljno (u prilogu dostavljamo dva napisa iz jevrejskih novina koji govore o tom dogadjaju), Vrhovnom Rabinu potrebno je da da objašnjenja po toj stvari i da učini da se ona više ne pretresa. Übedjen da Gospodin Ministar Vojske i Mornarice i naši merodavni vojni krugovi ne samo nisu naredili da na proslavi ne učestvuje naš sveštenik već nisu ni znali da ,on neće učestvovati, potpisanome je čast zamoliti Gosp ( ođina Ministra da izvoli narediti da se o ovom dogadjaju dobiju (oba-

veštenja i da se on više ne ponavlja. Vrhovni Rabinat bi tada mogao, jednom izjavom preko javnosti, umiriti duhove i preseći sva tendenciozna ili proizvoljna tumačenja koja su objavljena. Vrhovnom rabinatu ije čaist, i ovom prilikom uveriti (gospodina Ministra o svome svagdašnjem poštovanju. Vrhovni Rabin, i Dr Isak A l k a 1 aj. Vrhovni Rabinat dobio je na pvu odlučnu predstavku odgovor Ministarstva Vojske i Mornarice, u kojem se kaže, da je gosp. ministar zatražio obavještenja' po- ovom slučaju od: nadležnih faktora, pa je konstatirano, da se samo zbog nenamjerne omaške neželjenom slučajnošću desilo da židovski svećenik nije bio pozvan da činodejstvuje kod svečanoga osvećenja zastave Udruženja Rezervnih Oficira. Ministarstvo demantuje, da bi postojala ikakova namjera, koja bi išla na to, da vrijcdja vjerske osjećaje predstavnika rpojsijeve vjere i naglašava nenamjernost propusta, od ikojega se dakle Aije moglo raditi o podcjenjivanju i namjernom zapostavljanju židovske vjere. i ti Time je dakle naročito po ,odrešitoro istupu g. Vrhovnika Rabina likvidiran ovaj slučaj, za koji smo mi i ranije držali da se mogao desiti samo po nekoj omašci, ali, a to valja istaknuti imade vazda razloga, da se osjetimo povrijedjeni zbog ovakovih ma i slučajnih propusta. Uspjeh istupa g. Vrhovnoga Rabina u ovom zapravo, pitanju časti, daje nam garancije, da ise ovakove slućajposti ne će više desiti, EKSKURZIJA GRUPE ŽIDOVA IZ BITOLJA U PALESTINUSvojevremeno donijeli smo vijest, koja nam je stigla iz Palestine, da je jedna grupa Židova iz Bitolja i nekih mjesta u Južnoj Srbiji boravila u Palestini pod vodstvom bitoljskoga nadrabina g. Djaena, da ispita mogućnosti useljenja u Erec Jisraelu. 0 tom nam javlja jedan naš mjerodavni prijatelj iz Bitolja; ; .. U mjesecu maju krenula je iz Bitolja jedna grupa od šest lica u Erec Jisrael. Grupu je predvodio bi/toljski nadrabin g. Djaen, a u grupi su bili predsjednik vjeroispovjedne općine u Bitolju, predsjednik jevrejskog kluba trgovaca i j,oš tri jevr. trgovca. Svrha njihovoga puta u Palestinu bila je, da ispitaju trgovačke i opće gospodarske prilike u Palestini, jer bi se neki od njih i od ostalih jevrejskih trgovaca u Bitolju htjeli da nasele u Palestini i to najvjerojatnije kao trgovci. Grupa je provela u Zemlji više od mjesec dana. Budući da g, Djaen imade u Erec Jisraelu mnogo znanaca, od kojih su neki na veoma istaknutim položajima, mogla je grupa da dodjc u dodir sa svim kompetentnim činiocima, naročitoi s radničkim ustanovama. U stvari kupovanja zemljišta za mnogobrojnu našu sirotinju, koja već poodavna želi, da se preseli u Palestinu, nijesu vodjeni nikakovi pregovori, jer je pitanje prevelikoga zamašaja,, pa bi trebalo, da se ponajprije uredi u samom Bitolju. Prema tome je netačna iz Palestine lansirana vijest o tome, da je obavljena kupnja zemljišta. Svi članonri grupe zadivljeni su onim što su vidjeli u Erec Jisraelu i s oduševljenjem pričaju o utiscima iz drevne domaje. KEREN HAJESOD AKCIJA U VINKOVCIMA. (Od našega dopisnika). U nedjelju dne 11. o. mj. posjetili su naše mjesto gg. prof. Pa z i-G oldm a nn i gosp, Rikard Stei n e r. Na kolodvoru su ih dočekali gosp. predsjednik bogoslovne općine sa dva člana općinskoga vijeća i delegacija Mjesne Cijonističke Organizacije. Izravno iz Vukovara došli su još gosp. dr. Herzl i g. Aleksa Stei n e r. Za 5 sati poi podne u hramu opčine zakazana velika skupština bila je posjećena iznad očekivanja. Hram je bio vrlo ukusno iskićen sa plavo bijelim zastavicama. Skupštinu jc otvorio g. dr. Ignjat L an g, pozdravivši goste u ime opčine i u ime Mjesne Cijonističke Organizacije. Iza toga održao je gosp. Rihard Stciner svoj govor o značenju Keren Hajcsoda i o svrhi dolaska gg. delegata Gl, Ureda Keren Hajesoda. Njegov je govor bio pažljivo saslušan. Nakon njegla govorio je g. dr. Herzl. Njegov vrlo uspjeli govor dojtanio se svih prisutnih veoma snažno. Govorio je o Keren Hajesodu i rekao medju ostalim, da je 52 naroda potpisalo ugovor prema kojem se imade ostvariti židovska domaja. Samo 53. narod to još nije a to. su Židovi sami. Govorio je veoma zanimljivo o antisemitskom pokretu u pojedinim državama i razložio njegovu bit.

SROJ 30.

»2IDOV«

Nove haljiIjine od starih stvara Twink. Twink Čisti i bojadiše ujedno (24 krasne nijanse) LEVER BROS. LTD Fort Sunlight, i ENCLAND. Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. ZastUpStßO 1 depnt: Norbert Weiss i drug Zagreb, Sajmište brt 51. Telefon br. 7-33. Brzojavi; Norbertle.