Židov

mirna jalovoga natezanja u glasatim novinama, da u svojoj sredini ne dopustimo nikome, da ironiše cijonizam, nego da upremo sve naše skromne snage svijcsni čistoće i veličajnosti ideala, koji jedini može da bude posvećenje života. Jednom bi već i kod nas trebalo jačega zamaha. V c 1.

Sefardski pokret

RABIN DJAEN IZ BITOLJA POĆI će u AMERIKU, U stvatn Svjetske Sefardske Organizacije. (Seph), Za vrijeme svojega boravka u Palestini, gdje je predvodio grupu Sefarada iz Bitolja, koji se interesuju za naseljenje u Palestini, ddšao je bitoljski rabin gosp. Šafbetaj Dj a e n u kontakt s vodstvom Svjetske Sefardske Organizacije. Budući, da je pred neko vrijeme bio u Americi referirao je vodstvu o prilikama medju Sefardima u Americi. Osim toga iznio je rabin Djaen svoja opažanja o stanju Sefarađa u ostalim galutskim zemljama. Sefardi u NewYorku grupirani su u 45 općina, .od kojih većina imade jače značenje i neki uticaj. Već dulje vrijeme bavi se egzekutiva Sefardske Organizacije planom o uvedenju akcije medju Sefardima u Americi, Rabin Djaen poći će na jesen u Ameriku, gjd*je će proboraviti nekoliko mjeseci, pa će provesti propagandnu akciju za Sefardsku Organizaciju. KOLONIZACIJA SEFARADA U PALESTINI

Kolonizacija Sefarada u Palestini nailazi još na mnoge teškoće. Na 14. cijonističkom kongresu u Beču odobrena je za kolonizaciju Sefarada svota od 10,000 funti. Zbog reduciranja izdataka poljoprivrednoga odjeljenja palestinske egzekutive smanjena je ta svota na svega 5000 funti. Do danas je u stvari odobren izdatak od 2000 funti i to u formi zajma: Kolonija Saidun dobila je LE 300 Židovi iz Georgije u Petab Tikvi LE 300 i Novo naselj. georgijci u Petahl Tikvi LE 450 Oficijelno odobreni ali još neisplaćeni zajam Sefardima u Beer Jaakovu LE 1000 To je sve, što se izdalo za sefardsku kolonizaciju u ovoj financijalnoj godini, koja je već na izmaku, Teško stanje sefardskih kolonija u Artufu, Beer Jaakovu, Saidunu, Kirjat Saulu i sefardskih nasefjenika rasijanih u grupama po raznim kolonijama dovoljno je već poznato, a da se ponovno nešto više kaže. Danomice se sefardski zemljoradnici obraćaju Egzekutivi Sefardske Organizacije s molbom, da budu naseljeni na zemlji, ali im organizacija ne može da pomogne, jer ne raspolaže nekim sredstvima.

Naši haluci u Erecu

Povodkum osnivanja Jugoslavenske Halučke Farme a Džedi, Kad je redakcija htjela, da poprati vijest o konačnom osnivanju naše farme u Palestini prigodnim člankom, koji bi ocrtao značaj toga dogadjaja, našla se u neprilici, jer nije htjela da opetuje ono,, što je već jednom bilo rečeno. Toliko se već apela i članaka pisalo o toj izaista važnoj osnovi, iskrenih poziva i informativnih članaka o plamovima te bi sve, što bi se sa naše strane moglo da kaže, iskreno i po duši, bila repeticija. Zbog toga smo uznastojali, da osnivanje farme poprati u »Židovu« tko od naših haluca. U naŠoj| sredini boravi na oporavku iza bolesti Minka Altmann-Bril, supruga Jude Altmanna, koji je i sam radio oko osnivanja naše farme u Palestini, a sad u njenom neposrednom susjedstvu upravlja farmom ing. Emilija Stocka iz Trsta, koji če na toj farmi još da odgoji i poslije naseli nekoliko ukrajinsko-židovskih sirota. Naša je prigodna saradnica udovoljila dvostrukom zahtjevu redakcije: da ispred haluca ocrta njihove dosadašnje doživljaje u Erecu, brige oko farme i nade u budućnost, a ispred ovdašnjih prijatelja da isporuči tople želje prvim jugoslavenskim židovskim naseljenicima u Palestini, Njene će jednostavne riječi, neiskvarene novinarskom rutinom i naviklim gestama javnih radnika, nego posvećene najsvetijim što ima u životu: životom rada za ideal, odjeknuti u našim srcima. Stvara se naša farma. Naši ljudi, koje znamo i poznajemo, obrađjuju palestinsku grudu. Naseliše se iza dosta muka i pregaranja, a i zadugo će još živjeti u neprestanom pregaranju. Ali če živjeti za ideal. Do nas Je, da ih pomognemo činom i da im odgajamo sljedbenike. Na deseti jula bilo je pet godina kako stupasmo na palestinsko tlo. Pet godina punih doživljaja. Doživljaja lijepih, k Ji nam se usjekoše u dušu, i manje lijepih, koji nas mnogo puta ispuniše malodušnošću. Bilo je i takovih, koji nas za čas ogorčiše. Sjećam se još danas, kakvo nas čuvstvo obuzimaše, kad nam, spremnima na polazak, u maju 1921. stiže zabrana ulaska u Zemlju. Bilo Je to za Jafanskih i jerusoldmskih pogroma te

napadaja Arapa na židovske kolonije. Mjesec dana kasnije dobismo kao posjednici useljeničkih certifikata dozvolu za ulazak. Stigavši 9. jula pred Jafu ne dađbše nam Arapi, da se iskrcamo. Ostadosmo cio dan pred Jafom, gledajući čeznutljivo na kopno, gdje vidjesmo kako naša braća) gaze po telarivskom pijesku očekujući pridolazak »novih« valjad’a jednako željno, kao što i mi (čekasmo da se iskrcajmo. ; A hoćemo ili moći saći u Ha'jli? Ovo nas je pitanje morilo cio dan i cijelu noć. Neizvjesnost teško nals je zabrinula. Izbjegavali smo jedan drugome pogledati u oči, iz kojih je virio prikriveni strah i uzbudjenje. Bodrili smo se medjusobno ali večere nije nitko jeo. Uvcće podije ladja dalje i nakon neprospavane noći stigosmo pred Hajfu. Nismo tada imaK smisla za onu ljepotu, koja nam se ovdje ukazala. Sto nam je bila ta božanstvena uvala, što divni Karmcl, pa oni nasadi paoma u Emek Ako?! Hoće li nas pustiti da siđjcmo to nam bijaše jedina briga i misao. Neprestano gledasmo napeto i uporno prema kopnu, u one ružne zgrade u luci odakle će nam za koji čas da stigne presuda. Prodje i sat i dva, dok ugledasmo lučki brodić kako plovi prema nama. No što ono iza njega tako hitro skače s vala na vall? Barčica! Barčica s modro bijelom zastavom! Hura, to je dobar znak! Evo ih već pred brodom; pogledavaju k nama gore. Salom! Hedadi, viknu oni. Šalom, odgovorismo kličući i radosna srca. Iza lučkih činovnika evo i njih već gore. »Šalom bahurim, šalom bahurot!« Ulazak je slobodan! Kako da opišemo blaženstvo, koje nas tada obuze? Stigavši na kopno i prošavši sve neugodnosti, što ih imadiu da pretrpe putnici 4. razreda, podjosmo onim tada još pustim haijfanskim ulicama ii Bet li na (prenoćište). Tamo nas dočekaše s velikim oduševljenjem »Bau halucim hadašim, beruhim habaim!« (Dođjoše novi halucim, dobro nam došli). Tada se još brojaše svaki čovjek, koji bi došao svaka nova snaga. , i Odrediše nas za gradnju ceste Hajfa-Džeđa. Pristupismo havuri »Sete« (Pećina) sretni, što iza osamdnevnoga odmora i uredjivanja naših stvari mogosmo odmah na posao. Tako rađismo tri mjeseca na cesti, kvišu, na drugom, na petom, i na desetom kilometru. Mislite li, da je to bilo naše najteže vrijeme? Bili su možda naši najljepši i najsretniji dani. Ta ima li što ljepšega, nego li što je život u prekrasnoj prirodi, u potpunoj slobodi, nesputanoj društvenom konvencionalnošću, a u zajednici s islomišljeničkotn omladinom.

Družina, medju koju dodjosmo, bijaše većinom iz Litve združena u pojedine grupe. Skroz idealno nastrojeni ljudi, ži i vedre duše. Alaj bijaše tu veselja. Pjevajući polazilo se posao, pjevajući se vraćalo s posla, uz pjesmu se počelo jede, s pjesmom se svršilo. A tek uveče! Iz pjesme razvio se redovito ples i što bi dulje trajao to bi postajao «kstat ntp, dok kasno u noć ne bi jedan za drugim izmoren otpao kola. Zamukla bi i pjesma i onda bi nastao mir. Čuli fcS se • još šomerovi koraci, zavijanje šakala, pa ona divna zvon? karavane deva, što bi prolazila dolje na cesti. Još malo evo Zore. I opet pjesma i opet radi. Raizumtjivo je, da onda materijalne brige i nestašica nisu mogle da tište, a ta li da obore. Onda dođje raßulo. Svršili su kviševi i ostale javne ral kod kojih je kroz mjesece radila cijela mala vojska bal' j: Razidjosmo se kud koji. Članovi naše grupe .odoše u I°' ol da tamo traže zarade i da upoznaju palestinskihpol|op r ‘ v:t Koji puta znala nas je mogućnost zarade djelomično Ja s ' e da se iza nekoga vremena opet rastepemo. I tako je t 0 kroz četiri godine. Pred godinu dana nadje većina naših rade kod gradnje jedne velike kuće na Karmelu i tu r3 “ godinu dana. Na gradilištu podigoše veliki šator za i baračicu za kuhinju i žene. I ovo smo vrijeme kažem usprkos svim brigama i neizvjesnosti zbog ° saU kolonije, proživjeli dosta lijepo. Zarada je bila stalna, a c nastamba bijaše visoko na Karmelu, sred još nedoraslih ? sovih šumica i već krasnih haruba (rogača). Pred nama pro'stirahu se oranice Tire i more doklegod ti °k° S diruge strame Hajfa s uvalom pa vidik na Einek Ako i Sve zajedno prekrasna slika, koje se čovjek ne m° že nagledati. No pogled na Hajfu nije samo lijep, on ujed® punja čovjeka zadovoljstvom i ponosom. Jer slika Hajte ® no je i slika napretka i dosadašnjega rada Židova k Zem*' Taj grad pred šest godina još mrtav i pust te oži' 1 samo u proljeću turistima danas je evo silno rašire® obroncima Karmela, pa na obali mora, podigoše ŽiJ°" četvrti sa širokim ulicama, ukrašenim nasadima. Stare, " puste ulice Hajfe, danas su preuske da probave 00*1 promet, koji se sada übrzano odvija. Bmjanjc i tutanj« mobila i motocikla, te zvonjava kočijaša, nadglašava osamljenoga goniča magaraca, dok plašljiva deva . više ne fmože da prolazi. Da se spriječe nesreće i "j promet, postavljeni su prometni redari, a pučanstvo

Dva milijuna funti za izgradnju Palestine

Cionistička Organizacija, koja je preuzela odgovornost za izgradnju židovske narodne domaje, prihvatila je radili budžet, koji bi imao da omogući, da Palestina svlada momentanu krizu. Teške prilike u posljednjim godinama nijesu bile posljedice nesavladivih preduvjeta ili teškoća, što bi ležale u prirodi Zemlje ili biti židovske imigracje. One su bile rezultat nedovoljnih primitaka Keren Hajeisoda i Keren Kajemeta, Pred nama* je zadaća, da u narednom desetljeću svake godine dovedemo u Palestinu najmanje 30.000 židovskih useljenika. Naš rad u Palestini od Objelodamjenja Balfourove deklaracije dokazuje, da nije nilkakova pretjeranost, kad se traži, da se svake godine ukorijeni u zemlji 30.000 imigranata. Cilj je dostiživ stvore li se nužni preduvjeti. Prije svega treba nara* zemljište, U drugu ruku potreban nam je primjereni ko 1 oni za cio n i fond; treće kredit, a četvrto: stvaranje preduvjeta za kulturni rad i dovoljna zaštita narodnoga zdravlja. Akoioni Komite poziva stoga sve Židove da stave Cijonističkoj Organizaciji za god. 1926.—27. na raspolaganje budžet od dva milijuna funti, koji će se upotrijebiti za kupnju zemljišta i poljoprivrednu naseobu, za useljenje i pribavljanje posla, za odgoju i zdravstvo i, na koncu, za stvaranje potrebnih kredita za trgovinu 1 industriju. Pozivamo sve one, koji se zalažu za izgradnju židovskoga narodnoga doma,

đa ujedine svoje snage, pa da stvore rezervni > vatm kapital u investicione svrhe pod javnom U trolom. Dva milijuna funti, koje tražimo odi židovst* da ih upotrijebi Cijonistička Organizacija, trebaj se upotrijebe ovako: kupnja zemljišta 500.000 poljoprivredna naseoba i stvaranje rada 500.0q funti, krediti za trgovinu i industriju 300.000, veli tehnička poduzeća 100.000, zdravstvo 1 gradnja nica 200,000, školstvo i gradnja škola 150.000, rt| giozni radovi 50.000, unapređjivanje gradnja 100.00 razno i administracija 100.000 funti. Toliko treba bezuvjetno Cijoa, stička Organizacija u nastajnoj dini. U posljednjim godinama uspjelo je donekle i se probudi usnula savjest židovskoga naroda. Svaj dje po svijetu počinju Židovi da rade za fondom koji ima da naprave iz Palestine židovski narodi dom. Mi stojimo istom pred pragom narodnoga oslo bodjenja. Potrebni su veći napori dosad. Sve naše snage mora da se probude i mo biliziraju. Ni jedan Židov ne smije da ne izvrši duž nost prinošenja k djelu obnove i izgradnje. Cijonistička Organizacija nastavlja svoj put pc na pouzdanja i očekuje u nastajnoj godini povećan svojih snaga, predanu suradnju sviju l cijonistički grupa i pomoć svih) elemenata i svih slojeva židoi skog naroda.

U Londonu, mjeseca augusta 1926, H a j im) W e i z m an n, v, r. predsjednik Svjetske Cijonističke Organizacije, Na h u m Sokolov, v, r, predsjednik Egzelkutivc Svjetske Cijonističke Organizacije. LcoMotzkin predsjedinik Cijonističkoga Akcionog Komiteja,

ŠEKEL I SVJETSKA SEFARDSKA ORGANIZACIJA.

I ove će se godine obratiti organizacija svim općinama na orijentu zasebnim apelima za šekelsku akciju. Organizacija će uznastojati,, da se ta akcija što bolje organizujc. Obratit će se svim sefard, or-

g-anizacijama u ostalom gabitu, da učestvuju u kelskoj akciji propagujući je svojim uticajem, fc ti Sefardi bili dovoljno zastupam na narednom jonističkom kongresu. Istovremeno s cijonističl kongresom održat će se svjetska sefardska koi rencija.

2

»ZiDC,«

BROJ H