Židov
laviklo da Lh sluša. Pješaci Arapi, neki u narodnoj nošnji, Jeki u hipermodernom odijelu, a neki u kostimu nezgodne kombinacije ovoga obojega, pa Židovi stari sa bradama i kafUnom, mladi radnici razgaljenih prsi ju i podsukanih rukava i gradjjani sa kravatama, a izmedju svega toga po koji Prišla s fotografskim aparatom, te arapska dječurlija što se tuda plete i viče to sve čini jednu veoma šarenu sliku i °daje šuman život. Malo zvan Hatjfe eno Ruthenbergove električne centrale " bjepa i impozantna zgrada, koja kao da hoće da kaže; Ja *am izvor svijetla i snage. Nešto istočnije stoji tvornica »Šeoen« kao dokaz da i tvornička zgrada može da bude lijepa 1 u skladu s okolinom. I i Tu nad Hajfom, na obronku Karmela čekasmo na vijesti k°je nam donašahu Hugo ili Juda glede kupnje zemljišta Tira. Tamo dočekasmo i konačni odgovor: Tira se ne može kupiti. l ° sad? Bilo je momenata, kad se cijela stvar činila bezizž-ainom a onda ojpet dodjoše momenti, koji nas ispuniše naKonačno je Keren Kajemet udovoljio želji naših, da tJ pi zemlju u Džedi, koja bi još donekle mogla da odgovara ufihovim potrebama. Džeda se nalazi na cesti Hajfa-Nazaret-Tiberijas. Pred godinu dana dodjoše amo Židovi iz Lodza i oni, će ovdje uz tek*dnu industriju, koju sada izgradjuju, da se bave gospodar•tvom. Kilometar dalje nalazi se farma ing. E. Stocka iz Trsta, 5 nasuprot ovoj je zemlja za jugoslavensko naselje. Kojih dva • Po do tri kilometra dalje širi se Nahalal, dok na sjeveroistočn°) strani stoje dvije templerske kolonije Waldheim i Bc*'*hem. Džeda sama leži divno i s pravom se veli, da je to na fcepša tačka u Emcku. Tamo će naši »dečki* da se smire i ''■* P°čnu novi sredjeniji život. Život ispunjen doduše teškim i brigama, ali u kom će napori da donose vidljive ploiove! život, što će imati jasan smisao, snažnu sadržinu i biti * j e I*. ; _ )
Prijatelji! Da bude sretao! Mazal tov! Dočekasmo eto dan, kad! i Vi đobiste svoju zemlju, kad i 1 svojim drugovima iz doba kviša, (koji su već davno nase, eni > uai njihova pitanja možete da odgovorite: »Gam anahnu bih dala, da ntognem u ovome času k Vama, da Vam ISne m ruke, da se zajedno veselima konačno polučenom ""* u * Da gjedam Vaša sada opet vedra lica, da slusšam Va£c
razgovore, da vidim žar i oduševljenje, kojim ćete da povučete prvu brazdu i kojim ćete da po prvi puta udarite motikom! u onu tvrdu zemlju. A tekS Vašu’ sreću i zadovoljstvo kad budete prvi puta uveče iza dovršenoga rada sjeli zajedno iza sto u »vlastitoj kući«. Hugo, Ti nisi zadovoljan, jer si za svoje drugove htio najbolje od najboljega. Snovao si to U vrijeme, kad onaj preokret nije .slutio ni najsmionijji fantasta, ni najveći pesimista. Tira postade za nas nedokučivom, a time nestade i mogućnosti da se kolonija izgradi na najboljoj zemlji, sa minimalnim sredstvima a s najboljim izgledima za budućnost. A onda si pošao onamo, gdje se Tvojim radom! koriste ne tek deset na!s već stotine, gdje će Tvoj rad, 'Tvoje bogato iskustvo i znanje da nosi stostruki plod. Vi drugovi moji snosite gubitak Tire i mnogoga dobrog druga mimo sa vjerom u budućnost i u 'svoju s'naigu. Ne tizgubiste glave i ne prihvatiste odmah ono što je bilo najbliže. Čekaste strpljivo na priliku, koja bi Vam omogućila daj zaposjednete onakovu zemlju, koja će ako ne kao Tira, a ono barem približno da odgovara Vašim osnovama. Sniziste Vaše zahtjeve u svakom pogledu na minimum pripravni da manjak kvalitete zemlje, dobroga položaja i dovoljnih sredstava izravnate naponom svjh svojih snaga maksimumom rada, Šejiclah! Ti, Ivoi, sad sigurno mirno spavaš, a Tvoji mahori na čelu, Hajim, valjda se već izgladiše. Arje kod plesa negdje još jače podskakuje, njegova pjesma još se jače ori'. A našega Jichaka valjda ni okolnost da se konačno ipak može da smatra; naseljenim, nije maknuta, iz njegova mira. Ta on nije nikada prestao vjerovati, da će usprkos svim zaprekama konačno ipak doći na cilj. , Radujem se sada dvostruko svojem! povratku kući. Gotovo teško iščekujem čas, kad ću spustivši se sa Elhartije i popevši se do Džede, doći do onoga zaokreta, odakle će mii pogled, prije no obuhvati Naihalal, zapeti o Vaše šatore i barake. Moja me mašta vodi još i dalje. Vidim, kako će jednoga dana kao iz zemlje izrasti prva bijela kućica, kojoj će se krov stidljivo da rumeni. Tako lijepa i gorda pa sama medju čednim barakama i još čednijim šatorima. Poželjet će naskoro družicu i dobit će je, ako Bog da! Zarj ne, drugovi moji, tako zamisliste? Svake godine bar jedna kućica. A onda će; doći vrijeme, pa će te kućjce biti obraštene zelenilom, krošnjati će harufc i vitka paoirua ,limun i naranča da zasjene ljepotu kućica, a
sve će to zajedno s vinogradima i oranicama u pozadini da tvori jednu lijepu i skladnu sliku 1 . A Vi drugovi moji | —■ onda već zreli muževi —i bit ćete stvaratelji toga maloga raja. Kakve li zadaće, koje li ljepote! Mogu da Vam poručim da se naši prijatelji i sutnjšljenici ovdje raduju zajedno s nama, a ispunja ih ponos i zadovoljstvo, što će i .oni moći, da doprinesu svoj lobol izvrše'nju ovoga djela. ; A Vjerujte, i jaj se, hoću daj to kažem ponosim. Ponosim se Vama, drugovi moji! Ponosim se i radujem, što eVo i drugi znadu da cijene vrijednost Vašu, Vašu ustralfnost i strpljivost. Samo zdravi nam ostajte, pa ćete zasigurno da ispunite sva očekivanja i nade što ih naši prijatelji ovdje u Va® polažu. Jloš jedinom drugovi: Maizal tov! Min k a.
Šta je s Južnom Srbijom?
lIU posljedinje vrijeme sa raznih se strana sve češće čuje I I oaročito se to odrazuje u stupcima »Židova«, o nekom I^J o j u u cijonističkom radu kod nas. Pokušavaju se pronaći ■ Bozi ovom zastoju. Neki krive vodstvo našega Saveza, a I-Ii nalaze da smo mi svi cijonisti članovi Saveza krivi tome. ■ J prilikom ove polemike ija još jednom vidim, koliko su prim ov <ije u Juž. Srbiji sasvim različite od onih u ostalim ■ Bi £vima Krai ) evine - P° zna io j e . da se kod nas od! iskona moglo govoriti ,o nekom normalnom cijcnističk m radu; posljednje je vrijeme zavladao takav zastoj da na mnogim ako se skoro ne deisi čudo mora zavladati Hlpuoo mrtvilo, koje će se kasnije teško moći izliOvo žalosno stanje plaši naš ovdje daleko više nego što biti slučaj u drugim krajevima; ali mi ne možemo zato naše vodstvo, a, još manje neka mi se ne zamjera — nas nekolicinu cijonista ovdje, u koliko tuđe ima. II Naše vodstvo bilo je uvijek pripravno da nam pomogne, ■ on u stvarnu pomoć, koju ovdašnji cijonistički rad toliko nije .ono barem di re kt n o moglo pružiti. Ono što lje H(jstvo moglo- i obećalo, to je i učinilo. Cijonista ima kod B s malo, a aktivnih još manje sve sami omladinci. Ovaj Hdi broj pojedinaca neprestano i neumorno radi već niz goHia za naš pokret, ali ipak nije mogao postići neki stvarni Hpjeh. Sve što su ovi ljudi mogli, dali su i sve što su znali ■kušali su a da nikad ne primijete jedan napredak. Sada Boje pred dilemom ne znajući šta i kako će dalje. Kl U krajevima van Južne Srbije, primjećuje se zast,oj po■ jednog dugog perioda rada i kad se jednom utvrde tač■ razlozi ovom zastoju, pristupit će se uz dobni volju mnogih B koja svakako ne tali opravljanju i brzo će biti bolje. I kod nas je sasvim drukčije. Mi smo od uvijek bili bolesna Hrana na teritoriji’ naše zemaljske organizacije. Nemamo doBljno aktivnih i sposobnih radenika, a neznatan je i br.oj sviHinih cijonista. Odavno je već konstatovano da naš pokret u Him krajevima može napredovati jedino sistematskom saradBom sefardskih snaga izvana, suradnjom, koja je nažaBst do danas izostala. Za nas je od uvijek bilo jasno, da kod Bs mogu i trebaju da vrše propagandu Sefardi, i zato smo B simpatijama prihvatili poziv na sefardsku bečku konferenBju, od koje smo očekivali spas. Medjjutim je evo prošlo- taKio godinu dana što su pala t,dlika obećanja i prihvaćene tako Bjepe rezolucije; a odi stvarnog rađa barem kod nas ni Baga, kao da nije ništa nj bilo. Bila jel izabrana egzekutiva za Propagandističku djelatnost: u diasjpori sa sjedištem u Solunu, a Bi koji smo najbliže Solunu, nismo još ništa ćuli od nje. B tu egzekutivu izabrana su i dVojica iz naše Kraljevine ■ nama nije poznato, šta su .oni, stvarno, radili za ostvarenje Beje bečke konferencije. Kad sam pak na pomenutoj konferenciji u, početku uslijed Beobavještenosti o pravom cilju sefardske organizacije bio re■ervisan i više protiv nego za tu organizaciju mene su Bjerili o raison d’etre-u iste naročito time, što su mi predlo■ili, da baš Južna Srbija koju, sam ja predstavljao ima • a )više potreba za takovu jednu organizaciju, koja bi jedina B~ a la razumijevanja i mogućnosti, da oživi raš pokret ovdje, »ato smo, kad sam se ovamo vratio, svi mi cijonisti mislili, Pa je već osvanuo naš lijep dao i sa radošću smo čekali prvu Pojest i prva djela naše novo stvorene sefardske organizacije.
Nažalost čekali simo do danas uzalud. Nije mi namjera da time kritikujem nikoga, nego me samo bol od očajnog stanja našeg pokreta ovdje primorava, da kucam na vratima onih, koji mogu i koji su pozvani da poboljšaju ovo stanje. U Skoplfu, 15. augusta 1926.
Josef Behar.
Protužidovski izredi u Rumunjskoj
Cuzisti napadaju i zlostavljaju starce pred sinagogom. Prebijaju židovske putnike | bacaju Ih Iz vozova. Cernauti, 16. augusta. Pred nekoliko dana dodjoše u Radauc, oveći grad u Bukovtini, cuzisti iz Stare Rumunjske. Na ulicama vrijedjahu žiiđovska prolaznike. Nekolicina od njih došla su pred žfdovskft hram l govoreći da zbog neke svetkovine Lzvješena zastavu nema dovoljno svježih boja, baOiše se na dva starca, što su se nalazili 1 u koridoru hrama. Udarali su ih štapovima i, oborene, gazili nogama. Obadva starca (jednome je 73, a drugome 75 godina) ostadoše teško izranjani na -tlu. Iza toga izraniše, t® junadi li mladoga trgovačkog namještenika Sigmunda Schullera. lako se- izgred desioi usred grada i) u', po bijela' dana, nije policija lijsltupila u obranu napadnutih. * Bukarešt, 17. augusta. LBst »Ađaverul« javlja, da su na pruzi iz CerhauStia u Oalac ušlil u osobni vlak na stanici Adjud cuzisti ij da su isprebijali sve židovske putnike. Nekbllciinu pobacaše sva izranjane Ife vlaka, koji je već išao priličnom brzinom. Službeni personal 1 nije ni uznastojao da spriječi izgred 4 zločine.
NIJEMCI I ŽIDOVI UTJEČU NA POLITIKU AMERIKE PROTIV FRANCUSKE
piše pariški list »I,'Oeuvre«. Pariš, 17. augusta. Parflškl dnevnik »L’Oeuvre« govoreći] o otvorenom pismu Qeorg.es-a Clemenceau-a, predsjedniku Udruženih Državav po pitanju ratnih dugova i američke financija Ine politike piše, da su Židovi i Nijemci odgovorni! za sadašnju situaciju u Francusko; ii da je nepravedno kriviti samo predsjednika CooCidgea! za američku finanoi|alnu politiku protiv Francuske, jerl da ovu politiku ne vodi Coolidge nego »prljava njemačko židovska manjina«. , Ranije se nije moglo pomišljati, da hi list poput »L’Oeuvrea« mogao da piše ovalkove naivne sirtiješnosti. Sad je dao dokaza, da, u Parizu brzo stadoše da gube nerve >1 jasan pogled, pa se hvataju jeftine šablone, da sve natovare na led ja Židovima. Baš kao J »prijatelj« Francuz«, Ludenđorf.
RIJEŠENA AFERA U MAODEBURGU
Ubojica Schroder priznaje i detaje svoga čina. — Haasa nije nikada poznavao. Berlin, 17. augusta. (JTA) Iz Magdeburga stigli su ovamo brzojavni izvještaj?, da je provedena preslušanje ubojice Schrodera na sudu i u kućf, gdje se desilo umorsitvo. Onamo su dopremljeni i mnogi svjedoci, medju kojima je bila i zaručnica Schroderova Hildegard Q6tze. U zapisniku o preslušanju i izvt'du ističe se prtje svega, da Schroder ostaje kod svojega ranijega priznanja, da je on ubojica. Schroder je opisao sve pojedinosti čina i priznao da je mo-
tiv umorstva bio grabež. Nitko ga nije nagovorio, da počini zločin, a objedjenoga Haasa nije nikada poznavao a ni vidio. Očekuje se, da će doskora započeta! glavna rasprava protiv Schrodera. Time fe dakle riješena prljava juridička afera, kojom su zaslijepljen!! antisemitski poticajni činovnici i sudije badi'ti ružnu mrlju na njemačko sudstvo, koje je zaslugom berlinskih krugova u posljednji čas spasio svoju Čast.
Pruski ministar za unutrašnje poslove Severmg] uputio je povodom otkrića! magdeburške afere i demaskiranja krivaca pismo predsjedniku berlinske poSUcije, u kome izražava! svoje priznanje kriminalnom komesaru Busdorfu i ostalim poJScajnim činovnicima s vodjom krtim ina! ne policije i vlađMm savjetnikom dr. WeE(ssom na čelu, što su otkrili pravo stanje stvari u Magdeburgu. Prusko ministarstvo pravde objavilo je saopćenje, da je protiv istražnoga sudije Kdllinga, koji je glavni krilvac .lažne objede Židova Haasa, da je počinio umorstvo, povedena disciplinarna istraga i to na osnovu naredjenja minlilslfarstva pravde.
Bukurešt, 16. augusta (JTA), Novine »Cuvintul« javljaju, da će se u oktobru o. g. održati opet intemacijonalni antisemitski kongres Rumunijsko-antisemitsku stranku zastupat će veća delegacija.
OTKRIĆE SPOMENIKA HEINRICHU HEINEU U HAMBURGU
Sedamdeset godina nakon smrti Hdnricha Heinea otkriven je tom pjesniku spomenik u Hamburgu, gradu, u kojem je prdboravlk) lijep® dio j svoje mladosti i izdao gotovo sva svoja djela. Ovo je prvi l javni spomenik Heinrichu Heineu u Njemačkoj, koja nije nikada dolično slavila inače toliko obljubljenoga pjesnika. Prvi spomenik Heineu uopće podigla je austriljska carica Elizabeta u vrtu dvorca Ahileon ma Krtu. Kad je bivši car Vilim 11. postao vlasnikom dvorca, 'izbacio je statuu iz vrta. Ova će se statua smjestiti u .patiku Altoni.
ESPERANTO KONGRES I ŽIDOVI
U drugoj sedmici augusta zasjedalo je 18, svesvjetski kongres esperantista u Edinburgu, Kereni Hajesod spremio je ukusno opremljenu brošuru pod naslovom »NoVaj bornoj, Novaj vojof«, koja govori napose o radu Keren Hajesoda na tlu Keren Kajemeta u Nurisu. Brošura je popraćena slikama. Predao ju jc dt, Imanuel Olšvanger, koji je bio inicijator esperanto odjeljenja hebrejske univerzitetske biblioteke, 1a na kongresu zastupa esperantiste grada Jerusolima. On je na kongresi* održao referat o židovskim narodnim tipovima. Uz kongres održano je i govorničko natjecanje, za koje se prijavilo devet učesnika. Tema se zadala sat prije natjecanja, a morali su da govore slobodno, svaki po sedam minuta. Pobjedu je iznio dr. Olšvanger sjajnim govorom o putu u Palestinu. Kongj-es je prihvatio prijedlog profesora Olžvangera, da se naredni esperanto kongres održi u Jerusoldmu,
BROJ 34.
»ŽIDOV«
3
Nerazdruživi su Jelen i Schicht, znakovi pravoga Schichtovoga sapuna. Oni su pojam i jamstvo čistoće. Čuvaju rublje i ruke. Neprijatelji su muke i naprezanja. Pazite, da Vam ne podmetnu drugi sapun „dobar kao Schlchtov". Ostanite kod onoga. Jto se tokom 77 godina pokazalo kao