Židov

Službena potvrda pravila Saveza Cijonista

(Brzojavna obavijest »Židovu«.) Pravila Saveza Cijonista u Kraljevini S.H.S. odobrena su i potpisana od strane inspektora Ministarstva Unutarnjih Dela. Rešenje o službenoj potvrdi pravila nosi brojku 28287 od 26 augusta 1926.

I .ako u našoj (zemlfj'i nije bilo načelnih irazkuga, da ( se otegne službena, p/otvrlđa pravila Saveza Cijonista, kao što se to čini lili činilo u nekim evroplsikim l zemljama), moglo se ,je dio službene (potvrde pira vila doći, lejc sada zbog korrip'ikov.anosti adbiinastkativne prirode. S pravne jsy Istrane djelovanje Saveza i bez izfričile službene potvrde sapii.h pravila po vladli bilo fundirano, ali su ham slučajevi, da je u nekim •mjestima bilo jer se vJalstima n ljesu moglli prikazali podaci o specijalnom rješenju vlade, koje bi se odnosilo na >rad i egzistenciju Saveza, Sad li® nestala i ta 'teškjoča. Kraj Isimpati ja, ikojima, se. po smatra naš pokret u vladinim krugovima rješenje o potvtrdi (pravila (zapravo je sftvar, koja se razumije sama po sebi. Rado upotrebljavamo ovu zgodu, (da se .spomenemo _ bistoriSkog gesta .blagopokojnoga, Vesniča, u prilog našejn pdkfretu i izjave isrilmpatija (jugoslavenskih političikih prvaka aa jevrejlstvo i cijonistički pokret, a deklaracije gosp. mini. Str a Ninćića dZrečene u razgovoru s predsjednikom Židovskoga Narodnoga Fonda, Igosjp, Ukiškitiom iu decembru prošle godine. i

NUMERUS CLAUSUS U MADJARSKOJ. Samo 190 židovskih' studenata primit će se ove godine na nuadjalsko visoke škole^ Madjarsko ministarstvo za prosvjetu odredilo je, da se u školsko* godini 1926,—27, primi na madjarske visoke škole Samo 190 Židova, Na vispkiu školu za arhitekturu može se upisati samo 5 Židova, a na odio za kemiju samo 1, Ilustraciju, kako djeluje zakon o numerus claususu, daju brojke o univerzitetu u Budimpešti, gdje je u školskoj godini 4913. —14., kad je tuđe studiralo 7513 studenata bilo 2598 Židova, koji su prema tome činili 31 posto svib studenata te smiverze. Nakon uvedenja numerus claususa. god. 1920, iznosio lje broj židovskih studenata god. 1921.—22., kad je bilo upisano 7140 studenata, samo 558, t. J. 8 postotaka.

STATISTIKA ŽIDOVA U BEČU, Dr. Goldhammer objavljuje u »Wiener Morgenzeitungu« svoje statističke studije o Židovima u Beču. U objavljenim po- (đacima navodi se, da je od god. 1911. do god. 1923. Beču napustilo 9450 Židova židovsku vjeru. Djece ispod 7 godina jneroa u statistici, pa se broj onih, što su u) toj epohi istupili iz (židovstva može da oijeni ina 12.000. Od tih su 48 posto prešli U katoličku crkvu, 25 posto k evangelicima, a ostatak se deklarirao beskoufesionalnim. U istom periodu prešlo je k Židovstvu 2239 osoba (od čega čine žene 75 posto!). U ov,om broju sadržani su mnogi, koji su ranije bili istupili iz židovstva,, pa su se opet povratili.

Iz Rumunjske

TRI »KRŠĆANSKE LIGE«. Bukurešt, 29, augusta (JTA). »Kršćanska liga«, kolju je .osnovao profesor Guza raspala se ui tri dijela. Jedan dio vodi prof. Cura. Taj dio okuplja .staru antisemitsku igardu; drugi dio čine radikalni studenti, kojima je na čelu übojica Želea Codreanu. Treći se dio na(zivl(je »Ligom umjerenih studenata« a vodi ga Tudore Popescu. »Adaverul« saiznaje, da će Guza zbog svojega prijateljskoiga stava prema vladi opet dobiti profesorsku stolicu za nacionalnu ekonomiju na sveučilištu u Jassy-u, s koje ga je maknula ranija vlada liberalne stranke. Prema informacijama dobro upućenoga »Ađaverula« imao bi i sin profesora Guze, Georg Guza dobiti docenturu na univerzitetu u Jassy.

POSLJEDICE KUZISTIČKE AGITACIJE. Učestala übijanja Židofvat Kao posljedica kuzističke agitacije sve se više množe slučajevi da se po rumunjskim selima übijaju nevini Židovi. Übijaju ih kuzističkom agitacijom zahvaćeni seljaci, kpji trguju sa Židovima, kako bi umakli vršenju; poslovnih obaveza. U selu Tinešti kraj gradića Leove u Besarabiji übijeni su na (Tvjerlski nalčin šezMesetgodišaji židovski Zakupnik Rubin Prokupec i njegova žena. Übili su ih sami seljani, Sedamnaestgodišnja kćerka Pr.okupecova teško je izranjena nožem. Prenesena je u bolnicu, gdje sad leži u teškoj groznici, pa buncajući viče imena. übojica i moli, da je poštede. Na temelju ovoga spominjanja imena uhićena su dva seljaka. Istragom je ustanovljeno, da su ,ova dvojica bila Prokupecu dužna nešto novaca.. Nakon übijstva opiačkali su stan 'i poderali obveznicu o svojem dugovanju. Unatoč posve sigurnim dokazima pušteni su na slobodu.

„Bet Am”

Telavivska javna predavanja Razne teme i publika „Zemlja sastanaVa* „ Bez zapadnjačke proporcije Kako da se odgoji palestinska publika (Od našega palestinskoga Iz v jest i te ISa.)

Jerusotim, 25. augusta 1926. Ponajprije me slučaj, a onda sve veći interes navede, da sam prošle nedjelje /proboravila tri večeri u Bet Am u Tel Avivu. Ova uredba, k,oja bd se, prevedena od riječi do riječi, zvala »Narodni Do/m«, nije ako je površno posmotriš ništa do ogradjenoga prostora* da se na njemu sastaju ljudi, mijiesto, gd(,e možeš da čuješ i vidiš veoma živi i šareni program kao u predavaoni u kojem velikom evropskom gradu. Ali ovdjje ne valja zamisliti dvoranu kao igradjevinu s nekim ili mnogim udobnostima i tehničkim uredbama, ka,o gradjevinu kakovih imade na stotine u oivilizovanim zemljama. Bet Am u Tel Avivu tek je golemi pješčani prostor, jedna od velijkJh, neiagrad/jenih parcelira onoga šjroilooga grada- Na' tom su prostoru jed'na do druge nanizane jednostavne dVvene klupe, kojima su noge zatjerane maljem u zemilju. Sav je prostor okružen sasvim jednostavnim drvenim plptom u kome je jedan otvor za ulaz. Sa druge je strane jedlnako priprosto i provizorno zbijena pozornica, sa koje duhom gladni Tel Aviv prima svake večeri dobro prodrmanu mjeru hrane. /Ova hrana nije /jednolična. • tU Bet Akn možeš u raznolikom nizu da čuješ predavanja ,o politici, dlnevnim pitanjima, znanstvenim i pseudoznanstvenim temama, možeš da čuješ koncerte, vidiš jaku Ijudeskaru gdje pregrizava gvoždje i raskida lance, vidiš ii čuješ mnogo Ma, štp bi Kju’disk o sj-ce zaželilo* Ulapniina je redovno veoma malena. Kod ptvorenja, proljetos, pala je dobra dosjetka. Ulazni na iznosi jedan i po pijastera, a to će reći: »Davar« šalem v’haci »Haarec« Čitav »Davar« i pola »Haareca« (»Davar« i »Haarec« su hebrejski dnevnici, koji izlaze u Tel Avivu. Novina u Palestini stoji jedan pijaster). Kajd preko taraba’ zalkrušiš pogledom po čitavom prostoru, ne će ti) oko vidjeti ništa do, velike /ogradfene ravnice s klupama i' podijem. Taj podij ne izgleda baš privlačiv ,i klupe ti na prvi pogled ved pričaju/, da ćeš se, nakon što na bjima prosjediš neko vrij e/me, motati 'valjano protegnuti, da budneš opet gibak. I jedan jedini pokušaj dokazuje da pogled ne vara. Ali je dovoljno čuti tuđe jedno predavanje ili jedan koncerat, pa da' se slika kao od čarobna udarca odjednom 'prbmijelni'. Golotinja i prJmdt/ivnoeli iSčezajvaiju pred sugestivnom slikom mase od četiri, pet ili šest tisuća ljudi, Sto su posjedali na klupe, stali u prplazima, prislonili se na tarabu, zaposjeli gotovo svako mjestance. Zaista sugeriše ova masa, što se nvUje skupila i stopjla u jednoga jeditog slušatelja i gledaoca). PrimitiVnost dobavia fOrmu, i šmiSao. Pod ovim modlrim nebom, u povjetarcu, što donosi ji 1 a cl š nedaleka mora, u tom gradu, kome bi rekao* sudeći po žir vetu na ulici, da ima pet puta više stanovnika* no što ih uistinu imade, čini se ovo sastajalište .ograđjeno i udešeno s nekoliko dasaka, razboritom ii podesnom uredbom, koja ima neku snagu i ljepotu. Ove hiljade,, što se skupljaju tuđe, doimlju se naročitim dojmom golemih skupština. A ovdje, gdje osim noćnoga neba ne odvraća pažnju od 1 predmeta nikakav istrop, zid ili ornamenat, taj se fenomen riječju i zvukom zbijene mase očituje dokraja. Po koji puta ušeta ,oko sa tribine golemom publikom, velikim anonimusom. Učepće ma svim priredbama, u (Palestini, (fe izvanredno veliko. Ta bila je nekoć klasična, zemlja velikih sastanaka i zboi-ova; znade to danas svatko u Zemlji. Ali ne pobudjuju interes samo prilike u /Zemlji ii političke teme nego upravo sve u čemu) je riječ. Prošle lsam nedjelje bila u Teli AviVuc U “tip večeri redom bila le u Bet 'Am ,svake l večeri rdirugačija priredba; ponaprije političko predavanje, druge večeri bio je koncerata treće predavanje ; o Bernardu Shawu. Prve je dvije večeri bilo veoma teško naći slobodbo mjesto, sa kojega bi 1 se moglo nešto da 'čuje i vidSl Treće; je, veće bilo sla>bije posjećeno, ali se ipak sakupilo nekoliko stotina ljudi. A u većini bijaše svake večeri ista. publika, frvo pitanje, što se nadaje, 'jest: t »Je H ovaj posjet iznimka ili pravilo«; , a drugo je: »Jesu li ove stotine i hiljade, što se ovdje 'stišću, zaista jedne ‘večeri 1 političke, druge muzikajne, a filozofske ili /literarne?« Pa kad čovjek kuša da odgovori na ova pitanja dolazi na važno i zanimljivo područje. Što 'se prvoga pitanja tiče, prirodno je, da kod dosadnoga govornika imade manje publike nego kod predavača, koji govori zanimljivo i ima, dobar renome. Ali publike Ima uvijek, to više što je ulaznina malena a kadšto je i uopće nema. Osim toga živi u Tel Avivu veliki procenat mladih Ijudq, kop su, prirodno, mnogo elastičniji i radoznali)! od starijih.

] Usto ima i u pro/sječnosti velika sklonost bavljenju sa j i svačim. Onaj mladac iz ješdve, što si čas prije nepojmi'.. strpljivošću razbijao glavu o, onom čuvenom jajetu, ko»izlegla kokoš na blagdan«, ima jednako mnogo interesa sva moguća područja. Odavle eto nara odgovora i ma dl' pitanje. ’ Prirodno je rijetko kad isti čovjek petkom uveče ori Uran politički, subotom muzički naobražen a u nedjelju slj, da se pozabavi socijalnim i fifozofičkim problemima Beri-,, Sha.wa. Ali uveče ide u ,Bet Am, gdje nešto može da pa s manje ili više odanosti ili kritike guta, sto se upr s , biio ' Ali je slučaj veliki faktor u programu Bet Ams, Polici skupštine imadu neku tendenou i liniju, nisu direktno bava« i traže naročito prosuđivanje. A što se tiče »sastkulturnih« priredaba vlada danas jošte neka kaotionost. D, dje li slučajboi u Palestinu koji muzičar, koji bešto vrijed i koji m,ože da se uživi i lima ukus istančan na klasicima u daja se baza za nekiu vrstu sirofoničkih koncerata. I puhd naj ulici iznenadit će oglas, da/će naredtuoga dana moći Idavlj štogod od iSchuberta i Beethowena. A onda i nije više vab kakova, lije izvedba, jer je toj pitanje tehnike i vremena. A je/sama po sebi lijepa i rad/oSna tenjdencijja* da-se izvode dob samo dobre 'stvari. Sudbina bi nam bila i više nego mildstin kad bi u Palestinu dolazili i ovdje [Uspijevali samo ljudi istančanim, savršenim ukusom i čistim umjetničkim inteoc jama. A takovošta i ne .biva. Ali nam se tuđe nadaju radić i mogućnosti kakove se jama čuo nigdje ue susreću. Čini a se sumnjivim, ima li igdje grada od kojih 40 .hiljada stanci ni'ka, od kojih bj ,se gotovo, svake večeri skupljalo po. neko liko hiljada na ,gdje 'se ne pije a često govori temama, za koje ne bi evropski ili američki velegrad da; iskupi ni četvrtinu procenta svojega, pučanstva). Ali ovu se 'naročitom pojavu, ne ‘treba samo da radujemo, nego u lja da ga o|ciijenim,o .po onome, što zapravo i jest, kao prc blemi i mogućnosti U Zemlji imademo danas publiku, od koje je većina da stič'na pa je U neku ruku željUa znanja ili barem razonodi Traži duševnu hranu i nije kao. masa ništa kritični! od svake druge. Ali u evropskim gradovima, koji dolaze u ob zir, stvorila se neka proporcija, koje u Palestini još nemj Ovu proporciju jamačno najbolje karakterizira činjenica, ii je na, jednpj strani maleni broj dobrih kazališta ili koncerta dvorana, a na drugoj golemo, ii sve vepe .mn(ošfvo| ,/jperttii bina i tingltangla. Danas vlada ovakav smjer a Evrope/ neka sude, kako ima da, se ocjenjuje ili pobija. U Paiesin nema ravnoteže u tom poglediu, jednostavno iz razloga, ii uopće gotovo ničega nema i što/ štošta tek nastaje. Moji bi se poduzeti kuriozan pokušaj, koiji bi eventualno uspii naročito jer bi (se mogaoi vršiti* a da se gotovo uopće ne I zamijetio. Mpgle bi se odmah ispočetka uvoditi druge pri like nego što danas vladaju u Evropi. Budući da publik prima gotovo sve, što jjojji se da je* mogla bi se sištematsi odabrati Vrijedna duhovna hrana višega nivoa i ta/ko priuči auditorij aa nju, te bi fc kasnije sam od 1 sebq traži kao Injemiu iznanu. Ne valja me krivo razumjeti. Ovdje niša; zavo/Štila na »kič«. Naprotiv, kič je od zgode dp zgode rei ma dobraj stvar, pa kad ga ne bi biloj, trebalo bi ga pronać AK on nije 'drugo bc začin pečenju, q bilo /bi (bez sumnje nei zgodno hraniti Se Umjesto mesom, paprom i paprikom. Radi • o proporciji. Reći će tkpgođ: »de gustibus noin est disp l tanđum«. Ali mi se ipak neprestano prapiremo o pitanjio ukusa i u krupnim će .konturama gotovo/ sva)ki znati, » ovdje mislim, kad velim »dobro« ili »/loše«, A jednako »' Ispravno govoriti, da je na ovom području gore jeftinije, bolje Skuplje* (Nije, U, (tom( pogledu,, Heže izvesti dof/ar k«® l nego 'loši i jedna revija stoji danas redOvno mnogo više nej ■izvedba ikojega klasičnoga djela. Aid. ipak je nekako neobična misao, da sc (čitavom jedno* gradu servira 'samo 'dobro, a za ostvaranje te misli potre!® je nekoliko oštrih Igla.va, razboritih duhova i snažnih znači 1 va. Treba sistema, i ukusa i Ue ismije Se /primati obzira 3 momentanil uspjeh. Ali (sve išto činimo u Palestini čudno ’ ponešto i traži ličnosti; a 'čini mi -se, da je; ovaj plan vrrl dan znoja plemenitih.

Gerda Arlos.orof I-G o 1 dbe r g-

GRADJEVNA DJELATNOST U TEL AVIVU U MJESECU JULU OVE GODINE. U juliui ove godine podijelio' je gradjevni ured u Tel Avivu gradjjevne dozvole za gradnje kuća, k,oje imadu zajedno 66 soba i 3 lokala a s površinom od 3104 četvornih jnetaja. Već tri mjeseca drži se gjradjevna djelatnost bez većih promjena na ovom nivou. (Ziko).

SOKOLOV U ŽIDOVSKIM KOLONIJAMA. i Jerusolim, 29. VIII. (P. C.) Sokolov je ovih dana posjetio nove kolonije u Judeji, ,od kojih neke nijcsu još bile egzistirale, kad ije zadnji puta bio u Palestini. 'U -Magdielu, Hercliji i Bne BVaku bio mu je priredjen naročito srdačan doček. Za posjeta u Rehobotu interesovap se naročito za kvucu »Darom« i konferirao s njezinim radnicima o prilikama rađa u Zemlji. Nakon svojega povratka u Jerusolim konferirao je Sokolov mnogo s članovima egzekutive i židovskim 'javnim radnicima.. U Tel Avivu predsjedao je konferenciji predstavnika, koje je sazvala palestinska Cijonistioka Egzekutiva u svrhu po-

savjetovanja o mjerama, kojima bi se mogle uvećati n mosti uposlivanja radnika. ' Osim toga gov.orio je Sokol«' javnoj skupštini u Bet Am (Narodnom Domu) u Tel A' 1 ' na kojoj se skupilo neko 4000 ljudi. U tom je govoru Soko govorio o teškoćama momentane situacije. Njegove d £ veoma su se dojmile mnogobrojnih slušalaca.

ŽIDOVI U ARGENTINI ZA ŽIDOVSKU KOLONIZACU 1 ' Buenos Air e s, 26. augusta (JTA). Hevra KadišBuenos Airesu odlučila je ma svojoj posljednjoj sjednici, dkolonizaoiju u Palestini dade 5000 peseta, a za kolom' zaci u Rusiji 500 peseta.

STVARANJE ŽIDOVSKE OPĆINE U BUENOS AKE SII Buenos Air e s, 27. augusta (JTA). U Buenos A porasao je u zadnje vrijeme znatno broj Židova, pai su n ct *"', poduzeti koraci, da se stvori židovska općina ma deri 0 ' skim osnovicama. Nacrt statuta već je sačinjen.

2

BROJ 36,

99 O I« HI U fSZaf; češijaonlca ae 12.

Najpovoljnije d najbrže ćete kupiti odnosno prodati nekretnine kroz iirrmi M. llić i P. Gašparnc Agencija, za promet nekretninama Zagreb, Zrinjevac 17, U. kat. (nad kavanom »Zagreb«)