Židov

Savezno Vijeće Saveza Cijonista za godinu 5687. (17., 18. i 19. oktobra u Zagrebu)

Dolazak člana Egzekutive iz Londona gosp. Feliksa Rosenbliitha. Egzekutiva Svjetske Cijonističke Organizacije javila je definitivno Radnome Odboru Saveza Cijonista, odazivajući se na njegov poziv, da će je na Saveznom Vijeću zastupati njen član gosp. Feliks R o s e n b 1 ii t h, šef odjelenja za organizaciju i propagandu i nekadašnji predsjednik Cijonističke Organizacije u Njemačkoj. Dolazak gosp. Rosenbliitha, kome mnogi važni poslovi u Egzekutivi oteščavaju svaki odlazak iz Londona, mora da se iz više razloga smatra izričajem važnosti, koju i Egzekutiva podaje ovogodišnjom Saveznom Vijeću i radu u Jugoslaviji. Iskazuje nam se čast delegiranjem tako ugledne ličnosti, a nas usto još raduje, što nam dolazi upravo g. Rosenbliith, jer on, naročito nakon svoga svojevremenoga boravka u našoj sredini, i lično prati s vanredno mnogo interesa rad i prilike kod nas. Cijonisti Jugoslavije treba da dostojno dočekaju izaslanika i člana Egzekutiva prije svega što većim učešćem na Saveznom Vijeću.

Poptist na željeznici. Generalna Direkcija Državnih Željeznica odobrila je za učesnike Saveznoga Vijeća 50 postotaka popusta za putovanje na vlakovima državnih željeznica. Detaljniju obavijest o tome donosimo na drugom mjestu.

Priredbe. U vezi sa Saveznim Vijećem održat će se nekoliko priredaba u čast delegata Vijeća i izaslanika Egzekutive. U nedjelju, dne 17. oktobra uveče bit će s i n agogalni konce ratu sinagozi u Strosmajerovoj ulici." U ponedjeljak dne 18. oktobra uveče bit će velika gimnastička akademija odličnih gimnastičara žid. gombalačkog i šport, društva »Makabi«. Iz Londona je najavljen najnoviji film Keren Hajesoda o izgradnji Palestine. Pored ovih priredaba održat će se svečani k o m e r s.

Saopćenje odbora za ukonačivanje. Umoljavamo sve vanjske učesnike na Saveznom Vijeću, koji žele da im se rezervira soba, da pravovremeno jave na adresu; Savez Cijonista, odbor za ukonačivanje: 1. broj soba, odnosno broj kreveta u sobi; 2. da li u hotelu ili privatni stan; 3. za koje trajanje; 4. dan i vrijeme dolaska. Upozoravamo vanjske učesnike Saveznog Vijeća, da će dan prije zasijedanja Saveznoga Vijeća kao i na prvi dan Saveznoga Vijeća na stanici vršiti službu odbornici za ukonačivanje, koji će imati naročite modro-bijele značke i davati interesentima sve upute. Sam odbor za ukonačivanje uredovat će u prostorijama »M a k a b i-a*, Palmotićeva ul. 22, dvorište.

NOVA ARAPSKA KOLONIJA U PALESTINI. J eru solim, 26. septembra. (JTA) Pod auspicijama. Muslimanskoga Vrhovnoga Vijeća imala bi se doskora da osnuje arapska kolonija na zemljištu muslimanskoga Vakufa kod Rubina u blizini Jaie. Kolonija će imati 32.500 dimuma i u njoj će se urediti prva arapska poljoprivredna škola u Palestini. NACIONALISTIČKI ARAPIN IMENOVAN DRŽAVNIM ČINOVNIKOM U PALESTINI. J eru solim, 27. septembra. (JTA) Bivši sekretar arapske palestinske nacionalističke Egzekutive Sakatim imenovan je referentom kod prosvjetnoga .odjeljenja palestinske vlade.

EMIGRACIJA MADJARSKIH ŽIDOVA U PALESTINU. »Wiener Morgenzeitungu« javljaju iz Budimpešte, da izvještaj madžarske vlade o emigraciji prvi puta službeno notira židovsku emigraciju iz Madjarske u Palestinu. U izvještaju se ističe, da četiri mađarska profesora sada preda ju na sveučilištu u- Jerusolimu i da je u Palestini uposleno nekoliko inženjera iz Madjarske. Spominje se, da je po nekoliko grupa madjarskih Židova koji su se iselili u Palestinu, stvorilo ondje svoje kolonije, koje se dobro razvijaju.

UMORSTVO AMERIČKOGA GRADJANINA ŽIDOVA ROSENTHALA U MEKSIKU. ' Istup američke vlade. Meksički razbojnici pred kratko su vrijeme übili Židova Jacoba Rosenthala, bogatoga veleindustrijalca. Uhvatili su ga, da od njegove porodice ucjenom izmame oveću svotu novca. Kad ih je policija progonila übili su Rosenthala u bijegu. Rosenthal bio je američki državljanin, a došao je u Meksiko kao turista. Vlada Udruženih Država zatražila je strogo kažnjavanje krivaca, jer će inače da prekine diplomatske odnošaje. Meksikanske vlasti uspjele su da uhvate trojicu od onih bandita, koji su učestvovali u übijstvu. Jaki odred policije vodio

je u svrhu istrage ,ovu trojicu na mjesto,, gdje se desilo übijstvo. Na putu napala je jaka čet{L razbojnika policiju, da oslobodi svo e uhvaćene drugove. Razvilo se žestoko kreševo, u kojem je übijeno trideset bandita. Trinaestorica, kojai imadu veza sa übijstvom Rosenthala, uhvaćena su i odmah übijena.

Berešit . . .

Prigodom oboravanja granica jugoslavenskoga naselja napisao Jichak Goldstein. 10. augusta. Prošlo je pet dana ispunjenih radom i odmorom. Ljudi su ojačali pa sve lakše svladavaju poslove. Danas treba dovažati kamenje, koje će služiti kao podnožje barakama. Od nekadašnje arapske Džede ostalo je nekoliko napola srušenih zgrada. Sagrađene su od primitivno isklesanog kamenja, koje se već jedva jedno drugoga drži. Kad se snažno upreš o zid, srušit ćeš ga. Židovi raznose ‘o kamenje u svoje svrhe. Vlada pravilo, da se smije uzimati samo ono kamenje, koje leži na zemlji srušeno od vjetra. Ali u Džedi među ovim napuštenim, uiskim kućercima vjetar pokazuje veoma razornu St] agu. Pa i današnji povjetarac imao je toliko snage, da sruši nekoliko starih zidova i da ih rastavi u stolnu kamena. Ovo smo kamenje prevezli na naše da bude podnožje barakama, koje ćemo da postavimo.

-11. augusta. Nađosmo u susjedstvu djevojku, k°ia će nam za slijedeće dane voditi kućanstvo. DoSa da smo iskorištavali Judino gostoprimstvo. O urednom kućanstvu još ne može biti govora. Baraka "■ ioš uvijek usamljena mjeri tri i po metra u kvadratu, pa nam slutži za spavaonicu, smočnicu i a sada će biti i kuhinja u njoj instalirana.

— Upoznajem se s kućanicom na cesti. Naoko slabašno djevojče, blijeda lica, tankih ruku, nježnih crta. Meni siže do vrata. »Kako ću ja kroz ovo trnje?« prepada se djevojče videći divlji korov, kroz koji treba proći. »Imade puteljak, pokazat ću vam ga«, umirujem je ja. »Ali to je tako daleko od ceste!« zabrinjuje se mala. »Prokosit ćemo vam prečac kroz trnje«, razvedravam ja. »A kako, ću kupovati stvari u Džedi?« »Mi ćemo ih donositi, kad se onuda po vodu vozimo«. Otključam baraku. Curče hoće da se onesvijesti. Ja pustim neka radi, što je volja, pa stanem iznašati suvišne stvari iz barake: krampe, motike, lopate, čekiće, kose, vreće, držala, sjekiru, kolomaz i t. d., i t. d. Konačno iznesem i dva kreveta. Sada je bilo više zraka u baraci, a osim zraka još nekoliko lonaca, rajndlika, zdjela, tanjira i sličnih stvari, pa raznoga jela u sanducima i vrećama. »Oruđe ne će više natrag u baraku. Morali smo ga zaključati u njoj, jer preko dana obično nema nikoga od nas ovdje«, izvinjavam se ja. »Evo ovdje leži posuđe, tu vam je novi stroj za kuhanje, a ovdje su razna jela, što je prijatelj kupio. Učinite, kako hoćete«, reknem i hoću da pobjegnem. Zanimao sam se dosada za koješta, ali nikada za ove ženske, poslove. »U kojoj posudi je vaša havera kuhala mlijeko?« zaustavi me mala kućanica. Sad si se blamirao! pomislim u sebi, pa stanem prevrtati po sudu. »Odmah ču je naći«, mumljam nestrpljivoj djevojci, a zapravo se i ne sjećam, da li je naša havera kuhala mlijeko u loncu ili u rajndlici, a kamo Ii da znadem, u kojem loncu odnosno rajndlici. Sramota je, da to priznadem curčetu, pa još očajnije prevr-

ćem. U to mi sine iskra: havera na Karmelu često se tužila, da joj je mlijeko zagorjelo, jer je na dnu rajndlike odbijena ostaklina! Nađem rajndliku s odbijenom ostaklinom, pa je pružim djevojčetu. »Evo posude za mlijeko«, i brže pođem k vratima. »Molim vas, trebat ćui za ručak nudlbret, a ovdje ga ne vidim«. Stanem se vrtjeti, ali uzalud ni ja ga ne vidim! »Mi izgleda nijesmo ni imali nudlbret na Karmelu«, tumačim ja. Pa na čemu je vaša havera mijesila tijesto i rezala rezance?« pritisne me mala. »Čini mi se, na stolu« zbunim, se ja. »Pa stol je prljav!« uzrujava se sitno curče. »Ona ga je sigurno oprala prije toga«, zapletem se ja. »Pa onda je ostao sav brašnav!« navaljuje mala. »Pa to se može oprati poslije toga«, branim se ja zadnjim silama. »Ali šta to pričate? Bez nudlbreta se ne može biti!« odsječe stvorenjče. »Imate pravo«, predadem se ja. »Sad se i ja sjetih, da smo imali nudlbret. I našao sam ga. Pakujuči stvari prijatelj je zakovao njime jedan od sanduka! »Eto vidite«, počnem se ja oporavljati, »naći ćete ovdje skoro sve što trebate. Samo što je to još malo u neredu«. »Ali šta ću vam kuhati?« tuži se curče. »Kuhajte što znate, glavno je da smo siti«. »Ali vi ne ćete jesti moja jela«, jadikuje mala. Meni se vrati srčanost: »Ima stvari, što jedemo, a ima, što ne jedemo. Svaki će vam reći, što voli, a što ne voli. Ja voljm krumpir, a ne volim rižu s mlijekom. Ako ima, pravite ono što svi vole, ako nema, pravite ono što imade, pa makar i rižu s mlijekom. Ako nešto trebate, recite. Kupit ćemo, napravit ćemo. Isprva će vam biti teško, kasnije lakše. Moramo biti strpljivi mi, a i vi. Ovako se ko-

BROJ 40.

»2IDOV«

3

% AC 'A y '/A ■y> Blagodat i okrepa Svako pranje sa Elida=Shampoo= nom je novo, ugodno iznenadjenie. Svježinom i mirisom okrepljeni živ= ci glave, daju dobro raspoloženje i pojačanu radnu snagu. Elida-Shampoo ne čisti samo kosu već i kožu glave. Sprječava nastajanje peruti i oslobadja nas time jednog neugodnog zla. Kosa postaje meka i gipka, te se lahko češlja. Upotrebljavajte stoga uvijek ELI DA SHAM P O O

Jugoslav. d. d. Georg Sdiidit, Osijek. Odio »ELIDA«. ‘Pošaljite mi besplatno izvorni omot Eiida'Shampoona Ime: Naslov; - : Mctnite molim ovaj odrezak u jedan omot, te ga naznačite kao tiskanicu.