Židov

da naglasim sasvim ispunili .preuzetu obvezu prema KKL. Uspjeh oivaj nije se pokazao samo u brojčanom napretku, što vti&e, tu smo mogli uz nešto bolje razumijevanje naših M. C. O. i nešto jače potpore sa strane pojedinih sumašljenka postići zna/tno bolji rezultat i namaknuti potpuno propisani kontingent. Naš je uspjeh u prvome redu u izgradnji našega sabiri noga aparata. Od posljednjega našega Vijeća dio danas,— u gotovo 10 mjeseci uspjelo nam je, da postojeća povjereništvo! reorganiziramo i da u 20 mjesta stvorimo nove stanice za sabirni rad, da povećamo broj naših saradnfka. U našoj statistici nailazimo na mnoga mjesta, koja do sad osmo, naši: ili koja već davno misu figurirala u njoj. Tu ćemo morati nastavi! svojim nastojanjem, sve dok ne budemo i u zadnjem, najmanjem mjestu imali svoga povjerenika. Jer u tome i jest zadatak; da zahvatimo svakoga Židova, da se ne obraćamo vazda santo istome, malenom krugu. Samo ćemo onda moći da potpunoma ispurt'mo svoju dužnost prema KKL, ako uspl. jemo da prodromo s idejom Kerena u širolke slojeve. Taj problem predobivanja ljudi za KKL jest problem organizovanja rada, u prvom redu organizovanja u velikim gradovima. Priznajemo, da nam to do danas nije uspjelo. Istina, naši veliki gradovi! naročito Zagreb, Beograd, Novisad i Sarajevo pokazuju lijep napredak i stalno rastu prihodi iz tih mjesta. Ali ipak. Sve nas to ne može zadovoljiti. Moramo uočiti dinje niče onako kakove uistinu jesu, a one nam jasno kažu, da smo u tora pogledu još na početku našega rada, a da svi ti uspjesi nisu toliko posljedica sistematskoga rada već vfSe slučaja. Važni će biti stoga zadatak, da u novoj godini privedemo ovaj problem povoljnom rješenju, jer o tome zavisi, po našem mišljenju, sav uspjeh sabirnoga rada u nas. Jedan, pogled na statistiku dostaje, da vas uvjeri o tome. Da su velika mjesta namaknula svoj kontingent, Jugoslavija bi ispunila svoju obvezu prema KKL. Treba da se posavjetujemo o osnutku kotarskih sekretarijata, koji bi mogli organizovatj rad u velikim mjestima. I na još nešta treba da polažemo vrijednost, a to je tačnost. Naši povjerenici ne obračunavaju akcije odmah nakon njihova svršetka. Mjesecima leži novac kod njih; za ilustraciju hoću da spomenem tek, da smo do danas a conto zavn šetka sabirne godine dobili doznačeno dinara 30.000 š da Ima još uvijek mjesta, koja nam još nisu obračunata sve akcije, tako da bi konačni rezultat sabirne godine biio znatno veći a važnije je još, da mi taj novac nismo mogla predoznaćlt} u Erec, gdje ge tako nužno treba svaka funta. Ne možemo dosta naglasiti, da KKL ima uslijed velikih kupnja zemljišta u prošloj godini da udovolji znatnim novčanim obvezama. U god., 5687. treba otplatiti svotu od 125.000 eg. funti. K tome pridolaze radovi za sanaciju i priprava zemljišta, koji su vrlo nužni i koji se ne ( mogu dalje odgađjati. Računa se, da će trebati za te radove 80.000 egiip. funti. Na to treba da misli dnevno svaki povjerenik, to treba) da imademo vazda na umri i ta SilnEenica treba da dikltSrai veličinu našega naprezanja u radu za KKL. Od svega rada htio bih da istaknem ioš slijedeće. Ove smo godine prvfi puta rtailšTi na jači odziv naših bogoštovnih općina, koje su pretežnim dijelom stavile u svoj budžet subvenciju za KKL. Spominjemo ovo, jer je ta činjenica radosna pojava u nas, a časna po naše općine, koje je direktorij Keren Kajemeta stavio kao prUmjer svim drugim općinama svijeta. Mi se nadamo, da će u jubilarno® godM i ostale općine doprinijeti svoj obol zemljišnome fondu i da ne će biti nijedne općine, koja se ne bi odazvala našem) pozivu, Alt treba da idemo još jedan korak dalje. U našoj zemlji 'amade velik broj židovskih institucija i društava i naša' akcija treba da

se proteže i na njih. Već sad .imade pojedinih, naročito dobrotvornih ii socijalnih institucija, ikoje su’ davale godišnje doprOnos; mi bismo morali uspjeti u tome, da svako društvo daje godišnji doprfftios za KKL. Konačno bismo htjeli da spomenemo još jedno sabirno sredstvo: škrarbicu, kojom se postiglo ove godine gotovo 4 puta toliko, nego u prošloj godini. Mi smo naročito odabrali ovu granu sabirnoga rada, jer njome možemo najlakše dokazarti, koHkc bi se dalo za KKL postići, kad bi se naši sumišljenicl tek nešto više zadubili u zadatak KKL, kad bi bili si vi jesni, od kolike je vrijednosti malen doprinos, što se od njih traži. Naša lozinka, da svaki odras® Ž’dov i Židovka tjedno daju 2 dinara. sigurno čedan iznos, koji li pored sve ekonomske krize može svaki doprinijeti i da u svakoj kući bude smještena škrabica KKL, ni izdaleka nije ostvarena. Ne ču ovdje da iznesem brojke j da spominjem pojedina mjesta. Zadovoljavam se time, da naglasim, da hi se prihodom iz škrabica, kad bi se svaikil 'držao naše parole, moglo više namaknuti? no što nam je uspjelo sabrati; u cijeloj godini iz svih sabirnih grana. Bit će potrebno, da se naročito za rad oko 'škrabica stavi povjerenicima ma raspolaganje veći broj dobrovoljnih saradnčka, pa da se škrabice prazne harem svaka'dva mjeseca. Mč smo ove godine dobili od škrabica dinara 162.000, a kraj toga nisu škrabice pražnjene prosječno ni dva pulta godišnje, umjesto šest 'puta. To su činjenice, u koje treba da se malo 1 ozh'ljnifie zamislimo; II svako mjesto i svaki pojedinac znalt će sam, koliko lje od svoje jdužnosti izvršio u tom pogledu. Reda radi još napominjemo, da smo u, ovoj godini? smjestili 2300 novilh škrabica, čiji će se prihod pokazati zapravo itek u narednoj godini Izniloi sam vam ovdje nekoliko pozitivnih rezultata, kej« smo postigli u oval godini’ fi spomenuo sam negativne momente odnosno propuste .povjerenika i mjesnih organizacija; mnogi će da pita, a zair je uprava sa svoje strane;sve -ispunila i nije li i ona mnogošlta propustila? Sigurno, irtii iskreno priznajemo, da, na mnoge stvari nismo jednostavno stigli i da se u srazmjerno kratkom roku nije moglo sve dovršiti. Još će godinu, dvije trajati, da nećemo moći stupiti pred vas s uvjerenjem, da smo sve uraidflli, štojse od nas moglo očekivati. Pogotovo žalimo, Sto nijesmo mogli dosta raditi na polju propagande. Nismo uvijek Imali prikladni materijal. Najbolji smo uspjeh positigli propagandom u Vojvodini, ' pa je Vojvodina ove godine došla na drugo mjesto. Nadamo se, da ćemo u narednoj godini i na tome području postići bolji uspjeh. • I još nekoliko riječi prije završetka. Stupili smo u jubilarnu godinu KKL-a. 18. teveta bit će 25 godina otkako je osnovan KKL. 25 godina nije veliki vremenski odsjek u isitoriji jednoga naroda, ali ovih 25 godina rada KKL-a označuju i karakterišu jednu novu epohu u životu židovskoga naroda. U srazmjerno kratko vrijeme stv,orili smo u Erecu začetke grandioznog djela. Osnovane su mnoge kolonije, izgradiuje se Nova Palestina, izgradjuje se na zemljištu KKL-a, koji je do danas priveo u vlasništvo židovskoga naroda 200.000 dunuma. Nije to mnogo j omjerimo li to s potrebama naroda, nije to mnogo, kad tim kompleks,om treba da što više udovaljavamo zahtjevima od stotinu hiljada mladih Židova i Židovki, što nestrpljivo čekaju čas, kad će da budu naseljeni na zemljištu KKL-a. Ah direktorij KKL-a ne raspolaže s dovoljno zemljišta. U godini 5685, kupio je KKL velike komplekse u Emeku, a već u prošloj godini nije mogao uslijed velikih obaveza da kupi novo zemljište. Već sam uvodno da KKL treba u ovoj

godini za namircnje svojih obveza 200.000 egipt. hinti, §to znači, da moramo podvostručiti naša naprezanja, hoćemo da Narodni Fond kupi u ovoj godini barem 50.000 dunuma. To je čedan cilj, minimum onoga, što je bezuvjetno nužno. T e šk 0 nas sc doimlje a i stvarno je loše, što KKL nije mogao u ovoj godini kupiti oveće komplekse zemljišta i stvoriti nova naselja, što mora stajati skrštendh ruku i što ne može u najodlučnijem času, da izvrši sv.oj zadatak, da nacijonalnoj kolonizaciji stavi u svako doba na raspolaganje potrebno zemljiš. te. Hoćemo li, dai naš rad napreduje, hoćemo li da s toliko žrtava započeto djelo privedemo sretno kraju i mora da smo svijesni, da se u dosadašnjem tempu ne može dalje. Kolonin. čija mora da se razvije po stalnom planu i ne smije da bude zavisna o slučajevima. Mi moramo znati što trebamo i što možemo. Što trebamo, o tome smo si na čistu, to svaki od nas zna, Nema toga kompleksa slobodnog zemljišta, nema te mogućnosti za kupovanje zcmlpšta koje bismo smjeli da propustimo. Svaki pedalj palestinske zemlje treba da dodje u vlast ni štv-o židovskoga naroda, jer samo u našim rukama, samo onda moći ćemo da postanemo odlučujući faktor u zemlji, bude li sve zemljište naše. Time Vam ne velim ništa novoga. A ipak držim, da se ne može nikad suviše da naglasi ova istina, koja je toliko jednostavna > toliko jasna i lako shvatljiva, a koja unatoč tome još nije postala našom duševnom svojinom, jer bi inače drugačiji bio rezultat našega rada. Nije nam dovoljno doprlo u svijest što možemo da uradimo. Iz spoznaje o važnosti rada KKL-a, čija je istorija podjednako i istorija razvitka i napretka cijonističkog pokreta, treba da povučemo nužnu konzekvenciju i da stavimo KKL-u na raspolaganje najnužnija sredstva, da uzmogne ostvariti bar čedan sv.oj program. Naročito treba- ova godina, u kojoj slavi KKL svoj 25-godišnji jubilej, da potakne židovstvo cijeloga svijeta, da više no ikad učini sve kako bi našem zemljišnom fondu privelo veliki prihod, koji će mu omogućiti, da kupi što više zemlje. Jubilej Keren Kajemeta u dvostrukoj mjeri obvezuje jugoslavensko židovstvo na intenzivan rad za namicanje sredstava za Narodni Fond, jer za nas je jubilarna godina spojena još s jednom za nas veoma važnom i radosnom činjenicom t. j.: s osnutkom naše ha lučke kol.onije. Nakon mnogih poteškoća pitanje je zemljišta sretno riješeno i KKL dao je 1000 dunuma zemljišta za prvu jugoslavensku koloniju u Palestini, povezavši nas tako neraskidivom vezom s Erec Jdsraelom. Ova činjenica treba da bude snažnim podstrckom za jugoslavensko židovstvo, da se u jubilarnoj godini dostojno oduži KKL-u, Više no ikad treba da pojačamo naša nastajanja, intenzitet našega htijenja, da manifestiramo svoju zahvalnost prema direktoriju KKL-a time, da u .ovoj godini podvostručimo doprinos za KKL. i da uzmognemo na narednom Saveznom Vijeću, kad bude uprava Narodnog Fonda pred Vas stupila da Vam polaže računa o svome radu, kazati: jugoslavensko židovstvo ispunilo je svoju dužnost prema Keren Kajemet Leisraelu. (Pljesak i odobravanje).

Gosp. Pol lak izvještava u ime veritikacijone komisije. Plenum je na prijedlog komisije vcrifikovao mandate: Beograd' 15, Zagreb 12, Osijek 3, Vukovar, Karlovac, Požega po 2, Senta, Virovitica, Vinkovci, Koprivnica, Brod n. S., Bijeljina, Bjelovar, Niš, Banja Luka i Čakovec po 1.

Direktorij Keren Kajemet L e j i s r a e 1 a u Jerusolimu priposlao je Vijeću .ovaj dopis: Mnogo poštovana gospodo sumišljenici! S osjećajem naročite radosti pozdravlja Direktorij Glavnoga Ureda Keren Kajemeta godišnju konferenciju jugoslavenskih cijonista. Vaša konferencija održaje se početkom jubilarne godine Keren Kajemeta, koji će narednih nedjelja proslaviti 25-godišnjicu dana, kad je peti oijonistićki kongres osnovao Židovski Narodni Fond, U tim danima radosnoga sjećanja susrećemo se, eto, sa zadovoljstvom s cdjonističkom organizacijom, koja je Keren Kajcmelu uvijek bila toliko vjerna kao jugoslavenska i koje je rad za Keren Kajemet upravo u zadnje vrijeme toliko uznapredovao, To nam daje nade, da će jugoslavenski cijoniste biti potpunoma svijesni dužnosti, koje im donosi jubilarna godina Keren Kajemeta. U čemu je ova dužnost? Kad eto povodom jubilarne godine tražimo od svih cijonista da udvostruče svoj trud, da namaknu dvostruki kontingenat, ne činimo to zbog toga što osjetismo podesan čas za propagandu f nego zbog osjećaja goleme odgovornosti. Dvadeset i pet godina rada naučilo nas je, šta znači Keren Kajemet, šta znači nacionalna svojina zemljišta u Palestini, Tko nije znao, mogao je da nauči promatrajući dogadjaje u posljednjim godinama: da zdrav razvitak narodne domaje u prvome redu ovisi o zdravom razvitku židovske zemljišne politike u Zemlji. Shvatala se privatna svojina zemljišta kako mu drago ) jedno je stalno: sretno rješenje zadaće, što nam je stavljena u Erec Jisraclu uvjetovano je time, da što je više moguće zemlje prevedemo iz privatnoga vlasništva i privatne spekulacije u zajedničku svojinu čitavoga naroda. Gospodarske krize i zapinjanja imigracije moći će da se prebrode i uklone, očuva ii se zemljište od 1 sebičnjačke jagme. Politička budućnost Erec Jisraela bit će osigurana, bude li se zemljište sačuvalo odi slučajnosti konjunkture. Djelo Keren Kajemeta obavljeno u 25 godina nije dakako maleno. 200.000 dunuma svojina je Židovskoga Narodnoga Fonda. Ah što je tih 200.000 dunuma u srazmjeru s mogućnostima u Zemlji i s potrebama naše situacije? Dvadeset godina trebali smo da 200,000 dun. sv, tla u Eerec Jisraclu osigurano za sva vremena žiđovskomc narodu. Više odi pola toga kupljeno je u posljednjih pet godina. Ne treba, da budemo nezadovoljni s ovim rezultatom. Ali je ovo uza sve to tempo, koji nas zabrinjuje, kad pomišljamo na budućnost. I tempo pjosljednjfh pet

godina bio je pretrom. Minimum onoga, što se s gledišta mogućnosti i potreba apsolutno vaba dia učini jest kupnja od 100.000 đumuma u svakoj godini. Ne treba da to detaljnije argumentišemo. Svatko, u koga je bistro oko, vidi suvislost, svaki znade koliko je opravdao i vanjskim razlozima diktovan ovaj naš zahtjev. Zato Vam velimo, cijoniste Jugoslavije i što govorimo i svim cijonistima u svijetu; Udvostručite Vai š trud, pomognite nam, da u jubilarnoj godini uzmognemo da kupimo u najmanju ruku daljih 100,000 dunuma, da u toj godini organizaciju Keren Kajemeta tako- izradimo, te bi nam svake godine omogućila ovakav rezultat. Prošla godina donijela je dva simptomatična pojava, što jasno izriču usku povezanost Keren Kajemeta s cijonizmom u Jugoslaviji. Naš predsjednik, gospodin M. M. Usiškin bio je u Vašoj sredini pa se sam mogao da uvjeri da u Vas ima životnoga duha ustrajne saradnje. Ima tek nekoliko nedjelja što je osnovano prvo naselje jugoslavenskih haluca. Raduje nas lakat ovoga živoga svjedočanstva tijesne veze Keren Kajeraeta i cijonista u 'kraljevini l Srba, Hrvata i Slovenaca; a mi ćemo da budemo još zadov.oljniji, kad ovo prvo, maleno naselje, što je upravo stvoreno, dobije mnoge nasljednike. Pozdravljamo Vašu konferenciju i želimo Vašoj organizaciji potpuni uspjeh. S cijonskim pozdravom i odličnim poštovanjem Keren Kajemeth Lejisrael Ltđ. Julius Berger v. r. Woisteio v. r.

Konferencija cijonističkih žena iz Jugoslavije

U nedjelju dne 17. o . mj. poslije podne održana je u Vijećnici Izraelitske Bogoštovne Općine konferencija cijonistiokih žena u Kraljevim SHS. Konferenciju je otvorila gospojica Mirjam Weiller iz Zagreba. Ponajprije je u kratkom govoru razložila potrebu stvaranja organizacije cijon. žena u Kraljevini SHS, koja bi sltupila u Svjetsku Organizaciju Cijonističkih Žena, Iza toga je hebrejskim govorom pozdravila prisutnoga člana Egzekutive gosp. Feliksa Rosenbliitha i delegata Glavnoga Ureda Kerten Hajesoda g. prof. Pazi-Ooldmanna. Nakon što je izabrana predsjednicom konferencije gospodja Vera Stetin, održali su veoma uvjerljive govore gg. dr. Ale-

ksandat Licht, Feliks Rcsenbluth l prof. Pazi-Goldmann. Gosp. Rosenbliith, koji je ranije saradjivao u Svjetskoj Organizaciji Gijanističkih žena informirao je konferenciju o potrebama, zbog kojih je stvorena Svjetska Organizacija Gijonističkih Žena i o zadacima ove organizacije. Konferencija je nakon detaljnije diskusije u kojoj su učestvovale delegatkinje iz razmlih mjesta odlučila* da se osnuje organizacija Gijonističkih žena u Kraljevini SHS i izabrala posebni odbor, koji) će taj osnutak pripraviti. Izvještaj i zaključke konferencije donijet ćemo u slijedećem broju »Židova«.

Iz Židorvskdg omladinskog kola u Zagrebu. U nedelju, dne 10. o. mj. održalo lje žid. omlad, kolo svoje redovito sijelo. Predsjednik g. Julije Griinwaid veli kod otvorenja, da je odbor zaključio übuduće na program sijela staviti tjedne izvještaje, kako hi svi članovi mogli upoznati novosti, koje se dešavaju u žid. i cionističkom svijetu. Zatim naglašuje društvenu uredbu prema kojoj si imadu sivi savezni članovi govoriti medjusobno »Ti«, pa preporuča da i mi ne budemo iznimka u toj društvenoj uredbi H. dr. Cvi Rothmuller u svojem jednosatnom predavanaju opisuje postanak izraelskog naroda. Opisuje dosadašnje biblijsko godište, koje vrlo često dolazi do protuslovnih navoda, te gledište moderne nauke. Iznaša niz dogadjaja od Ahrahama dp proroka. Članovi koji su u lijepom broju posjetit sijelo saslušali su (pažljivo predavanje. U diskusiji h. Moše Schvreiger vraća se na neke momente, pa ih upotpunjuje aa tumačenjem religije. H. Zlatan Albahary izvješćuje o zamisli, po kojoj bi se u kolu imala osnovati diletantska sekcija, pa izgleda da će naskoro početi rad na tom polju. Zatim h. Hans Kor iča n čita nekoliko odlomaka o žid. gradiću Hebnu. Dr. Rothmuller upozorio je prisutne na Savezno Vijeća S. C. na kojem treba da prisustvuje Sto veći brpj čHanova f ■ zatim predsjednik zaključuje sastanak.

U nedjelju dne 24. o. mj. b&t će u Židovskoj DjaSkoj Menzi, Palmottćevaj 16, redoviti sastanak, koji počfjije tačno u 2 i po sata. Govorit će haver Joel Rosenberger o Vijeću Saveza Cijonista u Kraljevini SHS. Tjedni referat održait će h. Slavko Deut s c h.

»ŽIDOV«

Broj 43