Židov

Organizacioni referat

Referent, g, inž. Oto Rechnitzer: Gospod je i gospodo! Ove godine, što je iza nas, obilježen je rad u organizatornom pogledu u glavnom jačanjem saveza. Izvještaji o tom nalaze se u službenom glasilu »Židov« i ja ne ču da se na to oS vrčem, već alko budu gospoda tražila kakova obavještenja će im se dati nakon generalne debate. Ja ću se samo u kratko osvrnuti na to da prikazem ono, što bismo. trebali da uradimo u organizatornom pogledu na jačanju i uzdržavanju svoga saveza. Već je danas ovdje jednom pala riječ i to sa strane g. Rosenbliitha da se nama> u cijonizmu radi u prvom redu na stvaranju pozicija u Erec Jisraelu a u drugom redu na jačanju naših cdjonističkih organizacija. Radi se dakle o jednom, da se izrazim njegovim riječima »Wiederaulhau der Zionistischen Organisation«. To je glavno što hoće Egzekutiva j da dobije u jačanju cijonistiokih organizacija i o tom imate dosta u tajničkom i organizacijonom izvještaju. Ako hoću, sasvim kratko da kažem, da treba da radimo u ovoj godini na jačanju svoga saveza, onda mislim da to mogu kazati ovako: U ovoj godini smo prikupili mjesne organizacije, barem njihovu većinu, za novu godinu možemo kazati da nam treba ra- | clikalizovati naš oijonistički život u svakom pogledu, u poli- 1 tičko organizatornom i u kulturnom smjeru. Ako kažemo da treba radikalizovati taji naš cijonističlki život onda mislim da : treba uspostaviti onaj elan i one cijonističke iparole koje su kod nas oslabile kroz ovo nekoliko godina i ponovno naglasiti nacijonalni obnovni momenat u oijonističkom pokretu. U na- j šoj organizaciji a i u drugim velikim pokazalo se,, da su osim | toga momenta oslabile i one ideje, koje su rukovodile pokretom u pojedinim njegovim smjerovima, da su oslabile i potamnile i da ih valja postaviti opet na ono mjesto gdje su i prije bile. ljarska akcija u glavnom je bila organizatorno jačanje našega saveza. Ali treba dai se radi na jačanju saveza u idejnom i organizatornom pogledu. Naročito u nas pojavile su se u posljednje vrijeme tendencije, da svako naziva cijooizmom ono što njemu konvenira, i da svatko naglašuje u cijonizmu svoj cijonizam; a zapravo ima samo .jedan oiijonizam 0 kojem ne može biti debate i u kojem nema da se naglašava to i ono, Ovakovih debata više u našem cijonizmu ne smije bili. Dakako da ćemo mi gledati da opet dobijemo isti taj broj članova i još veći nego do ali ni;e cijonizam samo zbog broja. Cijonizam je projiciran na budućnost, ali i u sadašnjosti treba jasno kazati što on hoće i na takovom osnovu dobijati pristalice. Mi smo doživjeli u našoj organizaciji i taj apsurd da se u našim redovima govorilo često u anticijonističkoj ideologiji. Mogu to danas javno da konstatujem i to treba da prestane. Treba da se sa saveznih vrhova ne tek brani, nego da se izluči iz oLjonističkog života. Cijonizam naš treba da bude intenzivan u svakom pogledu. Dolazi zatim saradnja i s onima koji nijesu cijoniste, ali koje treba da privučemo. Ako izgradjujeroo svoju jaku cijonističku organizaciju onda je to drugi momenat nego što je ovaj saradnje. Ne može se u našu organizaciju uvlačili necijondsti ili anticijonisti i njima slični. Želimo čistoću cijonističkog pokreta, od bilo kakove netrpeljivosti nadjonalnog šovinizma, klasnog cijonizma i sličnog tome. Naš je cijonizam iz osnova nacijonalan, on treba da je u našoj samosvijesti, i nastao je u tom da hoćemo nešto da izvršimo svojom vlastitom snagom. I kad smo mi upućeni na našu vlastitu snagu, treba da jasno znamo, tko je s nama a tko je protiv nas, .odnosno da u našoj sredini ne bude onih, za koje izgleda da su s nama a stvarno su protivu nas. Ne može se priznati sve djonizmom, što ae naziva cijonizmom, jer cijonizam ima samo jedan kriterij o kojem nema t ne treba da bude debate. Ne može bili da je u našoj domovini poseban djonizam, ikoji je nama akomodiran. Ima jedan djomzam za sve. Može biti raznih shvaćanja u pr.ovodjenju djonistiČkih akdjjf i zahtjeva, što nam se stavljaju od strane djonističke egzekutive, ali to je samo razlika u shvačanju pojedinosti, a razlike u cijonizmu ne može biti. Treba da se znade što je cijonizam, treba da se to u agitaciji kaže jasno. Za to, da bismo pnvukli neke, koji su još izvan naših redova, ne smijemo da slabimo ideju, nego valja da kažemo; Neka dodju oni, koji su s nama, a one, koji nisu, mi ćemo privući na drugi način. Na osnovu ovih mojih riječi hoću da izvedem, da u svakom mjestu treba jedna radna grupa ( koja će visoko dignuti stijeg djonizma, onako kako je nekada bilo. Ja. sam uvjeren da će takova radna grupa u svakom mjestu moći da privuče sve one, koji hoće iskreno da rade za cijonizam, a one koji ne će, ja mislim da ih na drugi način, na način slabljenja svojih redova i svoga autoriteta ne smijemo privlačiti. Ne mislim Hm riječima, da treba borbe. Ali ako nam se borba makar 1 u organizaciji našoj nameće ne treba da je izbjegavamo. Mi je možemo prihvatiti i ja mislim da smo dosta jaki da ju izvojštimo sebi u korist. Mi ne tražimo sukoba, ali ako se nama sukobi nameću mi ne mora da ih odbacujemo. Mi treba da cijoniriramo naš javni židovski život. Riječ cijonizam ne čuje se u našem javnom životu onako, kako bi ona valjala da se čuje. Pogledajte židovski život na primjer u Njemačkoj. On se djooizuje u svakom smjeru, da se oživi ondje gdje je zamro. Cijonistička se ideja donosi svakome, a ne dešava se, da ona uzmiče pred drugim idejama, koje joj nisu adekvatne i 'koje su od nje manje vrijedne. Taj njemački djomzam je u tom velik, što se u svakoj prilici naglašava, suština njegove ideje. On se nalazi u svakoj grani društva, u svim udruženjima u svakoj prilici. Zato ondje ima razračunavanja. A dioći će dan da se razračunamo sa protivnicima. Toga se ne treba bojati. Ondje gdje se nešto naglašava tu mora doći do protivljenja. I onaj tko je naš odlučan protivnik, on će možda ostati i ne će pristupiti k nama u organizaciju. Ali će doći dirugi, koje će privući veličina naše ideje. U vezi s tim treba uspostaviti autoritet našega vodstva t disciplinu u Savezu. Već kroz 5—6 godina mi tog autoriteta i te discipline nemamo. Naprosto savezno vodstvo ne zna, boce li se provesti zahtjevi koje ono postavlja.

To treba da - prestane. U svakom mjestu neka se nadje grupa ljudi, koja će zagarantovati vodstvu da će se provesti ono što vodstvo traii ) i što traži njegov autoritet. Pa makar netko bio protiv vodstva f makar se ne slagao s njim, ipak treba da ga sluša. To mora u jednom savezu hiti, ako hoćemo da nam je savez savezom, U vezii sa tim mi treba da izgradimo svoj savez odozdo prema' gore. Treba da počnemo kod' svakog pojedinca, pa da najprije jasno .označimo kako se ulazi u mjesnu organizaciju, tko je sačinjava i nai koji način se skuplja i održava svoje članstvo. A ne može se to da desi, da netko izlazi iz članstva saveza ida bude cijonista van njega. Onda nam je savez i čitav savezni rad iluzoran, jer tim otkidamo i financijaina sredstva koja su savezu potrebna za rad i za život. Dosada su naše savezne financije izgledale vrlo. loše zbog toga, što se uz šekel übirao savezni doprinos, koji je jedva uplaćivala polovina šekelskih plaćalaca, dakle oko 2500—3000 saveznih članova. Odsada bi trebalo da bude drukčije; a) prema prijedlogu gosp. Davida Spitzera ili Radnog Odbora, koji računa sa 2500 plaćalaca kao i dosada, ali bi se zato uvelo da se savezni doprinos iplaća mjesečno u sumi od 3 do 30 dinara. Ovakav pogotovo minimalni doprinos mogao bi svatko da plati, a novac bi stizavao uz dobru organizaciju mjesečno. Dosad je počeo da stizava tek u maju ili junu a radna godina počinje stvarno u oktobru; b) bilo po prijedlogu beogradske MCO, koja hoće, da se ustanove 2 savezna prinosa ito za imućnije 35. din, aza sve ostale 5. din. Po t,ome prijedlogu koji uzimlje za osnovu računa 8.0C0. šekallim, ne bi se nitko mogao osloboditi plaćanja Saveznog doprinosa. U oba ova slučaja svi šekelisti čine članstvo saveza, odnosno mjesne organizacije. Prema tome će se Savez izgraditi na osnovi naprijed iznesene idejne podloge odozdo prema gore. Počeci su već učinjeni u ovoj godini, a Radni Odbor treba da to još više nastavi i proširi. Što se tiče mjesne organizacije mislim, da bi ona trebala biti tako organizovana kao što je organizovan Radni Odbor ia ne dolaze do kolizije tolike priredbe i akcije bilo kulturne bilo financijalne. Trebale bi da sastave program što će u koje vrijeme da izvrše pa da to i vrše. Mnoge akcije su podbacile upravo zato jer ih je bilo više najednom pa nijesu bile dobro priredjene. Nova akcija Ijarska akcija treba da ostane i nadalje u programu rada, ali u tom« smislu treba da položimo više vrijednosti na idejnu agitaciju. Treba da se naprosto učini ono, što je bilo projektovano i donekle izvedeno, u ovoj radnoj godini. Iz naših centara, Beograda, Zagreba, Sarajeva, Osijeka i Novoga Sada treba da su mi Sije ni ci koji su zato sposobni i voljni odu u pojedina mjesta i da tamo organizuju rad u mjesnim organizacijama. Ovakova se praksa afirmirala odašiljanjem delegacija iz Zagreba pa zato i jesu najbolje organizacije u Hrvatskoj i Slavoniji. Ne može se tražiti od zagrebačke organizacije da ide u Južnu Srbiju i da tamo povede akciju onako kako bi je mogla povesti gospoda iz Beograđa ) koja bi ujedno trebala preuzeti i akciju u Vojvodini. Kroz mjesec dana svaki može da zna kada će raspolagati sa jednom nedjeljom a 10 ljudi kroz četiri nedjelje može da posjeti mnogo mjesta. Nijesu to tako kompilikovane stvari kako izgleda. Dakako da u budgetu treba u tome pogledu mnogo dati za agitaciju. Ja bih rekao mnogo više nego je bilo ove godine. 'Takova se stavka rentira. Ako netko treba samo plaćeni vlak on će to zaračunati i za 50 dinara što stoji vožnja dobije se 1500 do 2 hiljade dinara za Savez ili ine institucije. Ja sam uvjeren da se uz ovaki rad ne bi desilo da u Skoplju kroz dvije godine nije bilo nijednog šekela gdje ima preko dvije hiljade Jevreja. Da se tamo dodje dva do tri puta na sezonu ja ne vjerujem da ti ljudi ne bi htjeli da daju za Keren Kajemet ili za Keren Hajesod. Ukratko naš cijonistički rad treba da se organi zuje iz Zagreba, i Beograda, Ja sam se iskreno radovao kada se je prošle godine rad razdijelio time što je Keren Hajesod! otišao u Beograd a Radni. Odbor ostao u Zagrebu. U tome sam vidio garancije, da ćemo neovisno .ali vezani idejom provoditi akciju i to idejnu akciju iz Zagreba a finansi'sku kao glavnu iz Beograda. U t,om pogledu želim da bude još bdije. Radite Vi gospodo u Beogradu a radit ćemo i mi u Zagrebu. Ja sam uvjeren da u tome slučaju uspjeh ne može izostati. U generalnoj debati gospoda će imati prilike da iznesu sv.oja gledišta na sve ovo pa ćemo na osnovu referata i debate odrediti smjernice rada u godini što je pred nama.

Financijski izvještaj

Referent g, P o 11 a k umoljava sve delegate i članove saveznoga vijeća da izvole saslušati pažljivo izvještaj o financijskom stanju, jer je taj izvještaj vrlo važan, iako sadržaje u samo suhoparne brojke. Kao što je poslanik egzekutive gosp. Rosenbitiith prije podne već bio naglasio, d,ošlo je vrijeme da se s idejnog cijonizma, prcdje na praktični. Iz brojaka bit će vidljivo ) kako je danas više nego ikada potrebno, da se zaista ipredje na praktični rad. Ja ću ovdje ukratko da nadovežem, na organizacioni referat, iz koga je bilo vidljivo da su dosadašnji sistemi novčanoga gospodarenja nepraktični i kako je na taj način nemoguće Savezu da udovolji pravovremeno svojim obavezama. Dok naši izdaci teku tako reći od prvoga dana nakon saveznog vijeća primici unilaze tek nakon provedene šekelske akcije, koja je kako jepoznato dosada uvijek dolazila kasno, pa se dogadja, da ona tik pred saveznim vijećem istom završava ili nije još niti tada posve završena. Šekeli iz Sarajeva npr. trijesu ni do zadnjeg časa bili poslani ni obračunatu i nijesmo prema tome mogli znati koliko ćemo odanle dobiti. Moramo da danas posve otvoreno govorimo o svom finansijskom stanju, kao što smo jutros otvoreno govorili o općoj jevrcjskoj situaciji. Novčana situacija saveza je ma kako nerado i teško to priznajemo nepovoljna, dobrim dijelom zbog sistema übiranja prinosa, koji će se morati promijeniti, ili prema poznatom vam predlogu, g. Davida Spitzera, ili prema drugom načinu, koji će vijeće imati da primi. U slučaju da se

ostane kod sistema,, koji danas vlada, nije nam moguće da udovoljavamo svojim obavezama, jer članovi ne izvršuju svoje obveze. Naš je budžet za ovu god l , izgradjen na bazi od 4000 šekela i 4000 onih, koji plaćaju doprinos, što bi sačinjavalo Din. 120.000, Uplaćeno je u ime doprinosa ukupno Din. 90350, što znači, da jedna četvrtina nije unišla. Iz ostalih stavaka budgeta vidi se, da se on nije mogao svagdje održati u okviru, koji je bio predvidjen. Vrlo .je važna stavka, koja je bila prekoračena, a to su izdaci za naše službeno glasilo »Židov«. Kada je sastavljen budget za godinu 5686 nije uzeto dovoljno u obzir stanje »Židova«, jer su svi dužnici za oglase kao i za pretplatu računati kao aktiva prema kartoteci, budući, da se računalo s time, da će svaki dužnik udovoljiti svojim obvezama. Naše službeno glasilo duguje Savezu Din. 56.000, što znači, da je ova stavka aktivna, gotovo ne bi bilo manjka. Bilansa »Židova« koja je objelodanjena, iskazuje manjak, koji odgovara iznosu koji duguje Savezu. Prošle je godine bilansa »Židova« iskazivala dug Savezu od Din. 24.000 a taj se ove godine popeo na Din. 56.000. To je nastalo, poradi toga, što su otpisana potraživanja protiv svih dužnika za oglase i za pretplatu, kada se vidjelo, da ne plaćaju. Nadalje prema budžetu, koji je bio sastavljen za »Židov«, bilo. je proračunato da će tisak stajati Din. 88.700 i to Din. 1.700 po broju, a papir Din. 15.000, u svemu dakle Din, 103.400. Medjutim su troškovi iznosili po broju oko Din. 2.800, o čemu predleže svi originalni dokumenti tiskare, gdje se list štampao. Za tisak izdano je ukupno Din. 171.000, pa u tome leži razlika izmedju onoga, što je bilo pr »računano, i onoga, što je utrošeno. Da nije bilo oglasa, koji su odbacili lijepu svotu od oko Din 90.000, bio bi gubitak još znatno veći. Savezna bilanca iskazuje u aktivima na 31. septembra gotovinu od Din. 10.190.32, namještaj, od kojega j« .ove godim otpisano Din. 7000, iungira još Din. 5.000, pa je to prava realm vrijednost. Vjerovnici saveza iznose Din. 31.000. Izdali smo nadalje u ovoj godini Din. 17.000 u ime najam nine, a u budžetu bilo je predvidjeno za ovu stavku 24.000 D Kako vidite, u ovoj smo stavci nešto prištedili. Upravni troš kovi iznosili su Din 17.290.32 prema budzetnom predvidjenor trošku odi Din.. 32.000. Troškovi reprezentacije iznose Dinar 53.000, ali želim istaći da ovaj iznos nije utrošen potpuno u t ime, već se iz stvarnih razloga morala s drugih računa pren jeti na ovaj potonji Din. 40.000. Za pomoć i subvencije bilo j predvidjeno Din. 12.000, a faktično je utrošeno Din. 16.399. 2 Palestinski Uredi bilo je predvidjeno Din. 27.000, koja je svoi imala biti doznačena sa strane Egzekutive u Londonu sa sv

Broj 43.

»ŽIDOV«

7

K i Mirišuća svilena kosa djeteta, koju tako rado milujemo i ljubimo. Očuvajte Vašem ljubimcu ovu svilenu kosu tako dugo, dok je moguće. Perite ju sa neškodljivim sredstvom. Bez traga škodljivih ili oštrih primjesa čisti Elida»Shampoo pomoću blagog specijalnog sapuna kosu i kožu glave lagano i temeljito. On stvara obilnu, jaku pjenu, koja sa svojih milijun mjehurića sve nepotrebno omota. Elida»Shampoo daje kosi prekrasan, zagasit sjaj, te čuva prekrasne naravne valove. Upotrebljavatje stoga uvijek od sode prost ELI DA SHAM P O O

jugoslav. d. d. Georg Scbicbr, Osiiek. Od:o »RLIDA«. Pošaljite mi besplatno izvorni omot Elida-Shampoona Ime:..* Naslov: Metni te molim ovaj odrezak u jedan omot, le ga naznačite Kat> tiskanicu