Židov
ideju, za volju koje dtžim, da je vrijedno, da se jevrejski omladinac odrekne svih drugih, nazirem u onoj hebrejskoj radnoj Palestini. Ona zahtijeva od svojih fanatika: nepokolebiv cijonizam, isproban dokazima ustrajnosti, svladavanje hebrejskoga ne samo kao jezika, već i vaspitanje u njegovom duhu, te konačno, a ovdje je ideja iznad svega, pa time i mjerilo om' adi ris iva. spoznaju i čvrstu vjeru, da će Palestina samo onda moći da postane cijonska, ako će da se izgradi na socijalnim osnovama kao skup slobodnih, kulturnih i gospodarskih zajednica.
Jona Avai
VODEĆE LIČNOSTI SOVJETSKE RUSIJE VIJEĆAJU O MJERAMA ZA POBIJANJE ANTISEMITIZMA
Moskva, 5, decembra. (JTA) Pod 1 preds edništvom pučkog komesara Snudovića .održala se dne 3. decembra u dvorani' moskovskog konzervatorija javna diskusija o pojavi antisemitizma u zemljama sovjetske unije, te o mjerama da se ovaj ukloni. Na toj su diskusi i sudjelovale vodeće ličnosti sovjetske unije, mediju njima pučki komesar Smidović, Lana, te komesar iai narodno zdravlje Semaško, prof, Reissner, prof. Kolcov, prof, Ključnikov, prof. Sakulin, te organizator židovskog pokreta ra kolonizaciju, Bcagin. Svi su govornici ustanovili, da se antisemitizam u Rusiji Imade da smatra l ozbiljnom pojavom, te da se stoga pristupi mjerama, da se ovom pokretu stane na put Govornici su naglasili izvanrednu ulogu, koju je židovski narod imao u svjetskoj povijesti i upozorili na velike zasluge, što ih Židovi imadu po ruski narod. Bragin je zahtjevao, da se skine sa repertoara ruskih kazališta svi igrokazi s antisemitskim rugalicama. Nadalje je rekao: »Iza uzvika dplje sa Židovima« mogle bi doskora đa slijede kontrarevolucrj onarne i reakcionarnomonarhističke krilatice«. Prof. Ključnikov počeo je svoj govor time, d!a je naglasio, da ruski narod ne može da bude neprijatelj Židova. To da već dokazuje politika sov etske vlade u narodnosnom pitanju. Ako će ipak antisemitizam da postane ozbiljan, treba to u glavnom da se svede na to, što Židovi vrše utjecaj na različitim područjima javnoga života, kod utjecaj nije u srazmjeru s brojem jevr. življa. Ove su izjave Ključnikova izazvale živahne j roteste te je bio prisiljen, da prekine svjoj govor. U oduljim razlaganjima suprotstavio se Larin tvrdnjama Kljućnikovim oslonivši se na statistiku. Podsjetio je uz to, da je prof. Ključnikov bio član vlade proturevolucijonarn.og generala Kolčaka, pa se ;oš nije mogao da oslobodi svoga protužidovskoga stava.
KALINJIN O NACIONALNOM KARAKTERU ŽIDOVSKE KOLONIZACIJE
Moskva, 3. decembra. (JTA) M, I. Kalanjin, predsjednik sovjetske unije naglasio je u svom govoru na konferenciji • Ozet«-a, da u sovjetskoj uniji svakoj narodnosti mora da se nadje mjesta. Sovjetska država ne nalazi razloga, da bilo kojunarodnost uništi. Svim narodnostima treba da se da mogućnost, da razvija svo e stvaralačke snage. Oktobarska revolucija, koja je oslobodila čitavo, pa i židovsko pučanstvo, uništila ga je s druge strane, oduzevši mu mogućnost gospodarske egzistencije: zanat. Posve je naravno, da je židovsko pučanstvo kao kulturno, politički i socijalno disciplinovani elemenat tražilo, da u Sovjetskog uniji dodjc do izražaja kao narodi Antisemitizam temelji se u svim zemljama na gospodarskoj konVtn-enciji, a u sovjetskim zemljama na starim predrasudama. Čini mi se, da je kolonizacioni pokret, koji je zahvatio velike dlljclove židovske inteligencije i židovskoga pučanstva u prvome redu gospodarska nužda. Promotrimo li taj pokret s nacionalnoga gledišta, doći ćemo do zaključka, da je u njemu silna i ako nesvijesna težnja, da se sačuva narodnost. Ova (e pojava jedan od oblika narodnosnog samoodržanja. Taj nagon za održanjem samoga sebe ušćuvao se kod židovskih masa. Organizacija gospodarskih zajednica je na bolje sredstvo, da se židovski narod održi kao nacija. Vlada si je svijesna toga, da činjenica, što Židovi prelaze narodnom gospodarstvu, znam i jačanje židlovsk-e narodnosti, što ona ne i e da sprreči. Sovjetska unija mora da bude za židovske mase domovina u punom smislu riječi.
PROTIV PROTUŽIDOVSKIH HARANGA U SOLUNU
Berlin, 8. decembra. (JTA) Grčka vlada i generalni guverner Soluna oporne nuli su antisemitske hajkaše na razboritost i .javnim su proglasom pokušali da umire židovsko pučanstvo. Antisemitizam pojavio se iza izbora od 7. novembra kojom je prigodom pobijedila i židovska listina sa više kandidiata. Posljedica je toga bila, da se pojavno plakat, u kojem se Židove napalo na prostački način i obijedilo, da su glasovat za komuniste. U Solunu živi danas 60,000 do 70.000 Židlova, pa se pobojaše takovoga ispada kod' prvih izbora što se provode u Solunu ,otkako je pripao Grčkoj. Solunski grčki list »Nea Atthia« piše tom prilikom: Sjeme antisemitizma nije u Grčkoj nikad palo na plodno tlo, a ne će ga nikada ni naći«.
MARŠAL SEJMA, RATAJ - VIŠLICKOME
Var šava, 7. decembra. (JTA) Maršal Sejma, Rataj, pozvap je židovskoga zastupnika Vaclava Višlickoga, tc mu je predbacio njegovo pismo, upravljeno rumunjskome kralju, kojim je Višlicki vratio svoj rumunjski orden. Rataj je upozorio, da će to vjerojatno biti razlogom zapletajima, koji bi mogli da naškode poljsko-rumunjskim odnošajdma.
10. decembra. (Ziko) Izvoz narandža iz Palestine započe* je dne 15. novembra. Na dva broda odaslano je za Englesku 45.0(K) sanduka. Kakvoća im je ove godine vrlo dobra, a kvantitativno nadilazi ovogodišnja. berba prošlpgodišnju za nekoliko stotina hiljada sanduka. ~
Turistika u Palestini
Palestina je možda prva zemlja, koju su tečajem historije pohodili putnici. Njih možemo nazvati turistima, jer im znamenitosti zemlje bijahu ciljem putovanja. Kao turistička zemlja Palestina danas zaostaje za drugim zemljama, naroč.ito za Egiptom, koji se uz Italiju i Švicarsku može označiti klasičnom zemljom turistike. Da zemlja postane ciljem putnika, potrebna su dva preduslova. Prije svega mora zemlja sama da izazivlje i pobuđuje radoznalost, želju) za promatranjem i radost radi lijepoga. Riznice umjetnina u Italiji, prirodne krasote Švicarske i ostaci iz velike prošlosti Egipta bit će uvijek oni momenti, što dra že i potiču putnike, da upoznaju ove zemlje. Ali ipak ne zadovoljavaju niti obilje prirodnih, umjetn.čkih i historičkih znamenitosti, jer turisti koji općenito pripadaju imućnijim slojevima pa su vični nekom komforu, putuju samo u one zemlje, gdje im pružaju potrebitu udobnost tako, da ne moraju primitivno živjeti. Turisti zahtjevaju, da brod kojim putuju bude prvorazredan, a luka, gdje pristaju, uredna i sigurna. Oni traže svagdje čiste i pristojne hotele, prikladna i brza vozila, koja će ih bez poteškoća otpremiti iz jednoga mjesta u drugo. U zemljama visoko razvijenog prometa stranaca smatraju stoga zahtjeve turistike ne samo kao zadatke neposredno zainteresovanih preduzeća (hotela, brodova, željeznica, aula), već također kao zadatak države, koja primjerice u Egiptu izdašno, moralno i materijalno podupire turističku propagandu zainteresovanih krugova. U Japanu, koji se sve to više pretvara u zemlju živog prometa stranaca, sudjeluju u propagandi država, državne željeznice uz hotele i društvo za promet stranaca. Slične su prilike u Švicarskoj. Ako ispitamo s toga gledišta, da li je Palestina podesna za promet stranaca, onda možemo mirne duše izjaviti, da pruža turistima toliku množinu nezaboravnih utisaka i dragocjenih uspomena, da se može punim pravom mjeriti sa svakom drugom zemljom, gdje je turizam razvijen. Palestinska povijest ne poznaje premca ni u jednoj drugoj zemlji, a spomen.ke svih epoha prošlosti može puitnik još danas da vidi. Prirodne krasote zemlje još su s’abo poznate. Možemo ponovno da ustanovima radosno iznenadjenje i začudjenje turista, ako umjesto očekivane kamenite pustoši vide palestinsku prirodu, koja je tako puna raznoličnosti. Pogled s Karmela kod Hajfe budi uspomenu na jezero Kineret sječa nas na najljepša jezera Švicarske, a gdje bi se mogla naći paralela neprispodobivoj okolici Jerusolima? Ali osim historičkih uspomena i prirodnih krasota, posjeduje Palestina još nešto treće, posve jedinstveno i osebujno, a to je djelo obnavljanja zemlje, djelo izgradnje narodne domaje židovskog naroda. Ovo djelo mora živo zanimati i nežidova, ako uopće imade smis'a za historijski; razvitak. Prema tome postoje u Palestini svi pređuslovi za turističku zemlju prvog reda. Pitamo sada: Pruža li Palestina onu mjeru udobnosti i komforta, za koje turisti drže da ih moraju svagdje zahtjevati? Može li Palestina zadovoljiti putnike, koji su prije toga bili u Egiptu, a to je najčešći s’učaj, pa su tamo bili razmaženi u luksuznim hotebrna? Na ova‘pitanja možemo odgovoriti ovako; Palestina je kadra da turistu, koji .nije pretjeran u zahtjevima, pruži takve mogućnosti konačenja i putovanja, da će biti posve zadovoljan. Palestinski hoteli nisu luksuzni hoteli kakvih imade po Eg'ptu i na Rivijeri. Ali imade dosta hotela, pristojno uprav'jenih, čistih s dobrom opskrbom, koji mogu zadovoljiti opravdane zahtjeve. Palestinska željeznička mreža je ut dobrom stanju, samo što je treba još nrnširiti naročito u Galileji i provedenjem veze Jerusolima sa sjeverom. Automobili nadopunjuju želiozničku mrežu. Oni su se za nekoliko godina razvili u prometno sredstvo prvoga reda, čemu osobino nnp-oduhi dob r e cesto u zemlji. Gradnja kuke u Hajfi, koja treba da doskora započne, vanređno će olakšavati turistički promet. Ppips+fr-ska vlada, koia se sada bavi projektom državnog zajma za zemlju, mogla bi mnogo učiniti za razvitak turistike, a Eme bi samo povećala svoje prhode. Već smo govori'i o pomanjkanju luke i nepotpunosti željezničke mreže. Još valja napomenuti da nema n{ organi/aciie hotelijera, a još manje udruženja svih zainteresovanih krugova. Tko bi mogao stvoriti ovakvu ustanovu i financijalno omogućiti njenu propagandu, taj bi stekao neprolazne zasluge za procvat palestinske turistike. Samo ona zemMa može u svijetu biti priznata kao turistička zemlia. koja posjeduie uz objektivne pređuis'ove još i faktore, koii će objektivne nreduslove saopćiti interesentima širom svijeta. Upravo u tome se i sastoji pronaganda. koja se vrši u zemljama turistike, Egiptu i Švicarskoj, gdje se prometne ustanove mogm provoditi, jer ih vlada podupire financijalno.
Kao u mnogim drug'm slučajevima, tako je i u ovom turističkom pitanju Cijonistička Organizacija spoznala, da će ga morati sama riješiti, premda spada u kompetenciju države. Stoga je Cijon. Egzekutiva u zajednici s Keren Hajesodom i Keren Kajemetom osnovala: »Jevvish Information Buero for Tourists m Palestine«, čija je zadaća da stupi u dodir s turistima te da im savjetom i činom olakšava razgledavanje zemlje. Jer tko želi da ponese s puta trajne utiske, taj mora osim gledanja još da shvati i razvitak, čiji je očevidac u Palestini samo onaj, tko znade, kako je Etnek gledao prije šest go dina. tko poznaje motive, koji su doveli naseljenikc u zemlju zemljoradnji, tko poznaje sva zamršena pitanja naše kolonizacije samo taj će shvatiti naseobine Emeka. Inače će vidjeti samo nekoliko sela, kakvih ima dosta po svijetu. Ovaj je biro posljednje, loše sezone, bio u dodiru s 500 turista, medju kojima bijaše lijep broj uglednih nežidova. Ured će provoditi cjelokupnu propagandu palestinske turistike, dok ne uspije da se za provedbu te zadaće udruže svi interesenti u zemlji. Palestinska turiš.ika ima dvije zadaće: Za Palestinu je izvor prihoda, dok za obnovu židovske Palestine svaki turist, koji je zemlju ispravno razgledao, znači dobitak, što dolazi do izražaja, kad se vrati ui zemlju svog prebi van ja. D r.
Fritz L6wenstein.
SOKOLOV U NJEMAČKOJ
Prihodi Kcren Hajesoda u novembra 105.000 maraka. J eru* sol im, 8. decembra 1926. (PC) Objelodanjen je rezuitat posijeta Sokolova u Frankfurtu n. M„ K6ln:i i Essennu. U ovim je gradovima uplaćeno 75.000 maraka. Nijedna akcija nije d!o sada postigla tako zamašite uspjehe. Kod njemačkog je Keren Hajesoda naplaćeno u novembru 105.000 maraka. U oktobru su prihodi iznosili 77.000 maraka spram 55.000 maraka u oktobra prošle godine.
NOVA NASELJA U EMEKU
10. decembra, (Ziko) Dne 24. i 25. novembra razgledali su upravitelji tehničkog odjeljenja kolonizacionog departman.t Cijonističke palestinske Egzekutive zemljišta u okolici Nahalala, koja su odredjena za nova naselja, te su za ista točno odredili mjesta. Prema plamu utemeljit će se ovdje slijedeće kolonije: a) Mošav Tel dozu a po imenu Jozue Hamkina. zasada za 75 obitelji, na zemljištu od 7500 dunuma; b) Kvuce Pinsk i Saro na svaka sa 25 obitelji na 4500 dunuma u Dijeb a ti; c) Kvuca Hašaron sa 27 obitelji na 3700 dunuma; d) Kvuce Ahva i Djinda, sa 25 obitelji, te Kvuca Atid, sa 25 obitelji, na zemljištu Knefes, 4500 dunuma; e) Hašomer Hacair na 5000 dunuma na zemljištu Ab u Su s; f) 20000 dunuma u Varakanu i Tel Turu odredjeno je za koloniju za srednji stalež.
ŽIDOVU PONUDJEN SASTAV LETSKE VLADE
Riga, 13. decembra. (JTA) Nakon što su socijalni demokrati odbili da sastave letski kabinet, povjerio je predsjednik republike Čakste vodfi demokratskoga bloka narodnosnih manjina, rabinu dr, M. Nuro k u, da sastavi vladu. Nar. zastupnik rabin dr. Nurok preuzeo je mandat uz pri driaj, te se stavio u vezu s partijskim šefovima, koji doK./e n obzir. To lje prvi slučaj, da se je u bailtijskim državama povjerio sastav vlade jednome Židovu. Kako je poznato, rabin ,jc Nurok član Akcijonoga Komiteta cijon. organizacije.
KRŠĆANSKI ODBOR ZA PRIPOMOĆNI FOND ŽIDOVA
Na čelo mn stoje general Pershing i biskup Manniag. Newyork, 7, decembra. (JTA) U katedrali St. John Divine održana je danas velika skupština kršćana u cilju, da u savezu s kampanjom Joint Distribution Committee zainteresuju i kršćanstvo Sjedinjenih Država za djelo pripomoći Židovima u istočnoj Evropi. Govornici bili su generaldsimus Pershing, koji je za vrijeme rata zapovijeda,© američkom armijom, zatim biskup Manning i general Aryan, Govornici pozvali su kršćanski svijet, da židovskom narodu u Evropi priskoči u pomoć u njegovoj nevolji, te da doprinese sa svoje strane Jointovom drive-u od 25 milijuna dolara, pače, neka sa svoje strane stvore fond od 35 milijuna dolara.
VLADEK DOPUTOVAO U EVROPU
London, 7. decembra. (JTA) Dne 6. decembra stigao je ovamo Vladek, odlični židovsko-američki radnički vodja i urednik »Forward«-a, Sudjelovat će u nizu pregovora i preduzeća Hias-a i Emigdirekt-a u Londonu i Parizu, te će se iza toga uputiti na vijećanje središnjeg odbora »Emigdirekt«-a. Na tom Će se vijeću raspraviti važna emigracijona pitanja. Vladek )e član Board of Dkectors američkog Hias-a. Pristaša je ide : e dalekosežne saradnje svih organizacija u Americi i Evroipi, koje se skrbe oko židovske emigracije.
ZATVOR ZBOG »TATELEBEN«
Praha, 5. decembra. (JTA) Poznati je vodja Slovaka i zastupnik Hlinka bio osudjen na 8 dana zatvora, jer je u novinskom članku nazvao predsjednika Čehoslovačke republike dira. Masaryka »Tatelcben« Židova u republici. Druga je instancija potvrdila ovu presudu, isto tako i najviši sud. Uputio: je tek prvostepeni sud, da se odluči za uvjetnu osudu, š t o j e isti i aiSaio. * ' £ .
2
»ŽIDOV«
BROJ 52.
J5 JI g 1 0§ j q ig; f j-|_ Prvorazredna modna kuća za gospodu. Zagreb Beograd Vlas,ili kro ' ačkl flteller ZQ od ') ela StrOimays -on ul IO VuK« HaradŽUa 18 TUbljC PO UljCri.