Židov

ŽIDOV

Novi politički uspjesi

Pro Palestina cdoor" u Njemačkoj. - Židovsko-bugarska prijateljska liga

Židovska migracija

Osnivanje njemačkog odbora »Pro Palestina« za unapredjenje židovske Palestine, ; u djelovanje članova njem. vlade i vodećih poli i* ič ara Njemačke. Berlin, 15. decembra UJA). D anas jdržala konstituirajuća skupština Njemačkog »P Palestina Odbora«. Odboru pripadaju vodeći politi tari svih stranaka i odlični zastupnici njemačkog Muševnog života. Do sada pristupili su odboru me, d)U Praski ministar predsjednik Otto Braun, pruski ministar prosvjete prof. dr. Decker, predgedmk mrlarnenta Paul Loebe, poslanik n. r. grof B e r list oHf. rabin Dr. Baeck, tajni konzistonjalm savietnik prof. dr. Sellin, Oskar W a s s e r m a ni, direktor njemačke banke, predsjednik Keren Hajesoda, državni sekretar dr. Puender, sekretar ureda za vanjske poslove dr. v. Schubert, državni sekretar dr. Weissmann, ministar n. r. dr. Dernburg, v. Richthofen, prof. dr. Albert Einstein, Thomas Mami, pruski oPu no ™ o £ emk c “ Reichsratu ministerijalni direktor dr. Bad„ hesenski onunomoćenik i ministerijalni savjetnik _ dr. i:dward. prelat prof.-dr. Kaas, predsjednik cijomstičke organizacije u Njemačkoj Kurt Blume dc d generalni konzul Eugen Landau, državni kancelar n. r. Herman Muller, glavni redaktor »Vossische /.eitung« dr. Feliks Pinner sreaaktor uagblatt« vladin tajni savjetnik prof. dr. W. bombart Eduard Bernstein, prof. dr. Franz Oppenhe mer. vladin nadsavjetnik dr. H. Simons direktor visoke škole za politiku, legacijoni savjetnik prof. dr. M. Sobernheim, prof. dr. Walter Schuckmg i mnogi drugi.

U saopćenju o osnutku kaže se: »Izgradnja domaje za židovski narod kako je predvidjena palestinski mmanđatom, djelo Je čovječnosti i kulture, te nailazi na s ‘™? at i 3e j Njemačke i djelotvornu saradnju njemačkih Zidova Odbor će nastojati, da uputi njemačku javnost u židovsku kolonizaciju, da gaji odnose izmedju Njemačke i Palestine, te da uopće proširi spoznaju, da je židovsko djelo izgradnje u Palestini vanredno sredstvo za gospodarski i k'dllumi razvitak orijenta. mogućnost, da se prošire veze njemačkoga gospodarstva, te konačno sredstvo za izmirenje naroda.« Govor zastupnika državnog kancelara. Na ko - i stituirajučoj sjednici odbora, kojoj je Predsjedavao opunomoćeni ministar n. r. grof Bernstorf, izja\ o ie državni sekretar dr. Puehđer, koji je zastupao državnog kancelara, da je dobio nalog, da izruči na bolje želje državnog kancelara i državne vlade. Fnđometnuo je, da nastojanja odbora »Pro Palestina« nailaze kod vlade na puno razumijevanje. Svečani banket. Govori grofa BerastorHa niinistra Beckera, Kurta i đra Baecka. Kod zakuske prigodom osnutka odbora »Pro Pa stina« u hotelu »Kaiserhof« prvi Je govorio predsjednik Cijonističke organizacije u Njemačkoj gosp. Kurt Blumenfeld. Nakon njega govorio grof Bernstorff, predsjednik odbora »Pro Paiest \ na«. Rekao je, da se on ne bavi po prvi ot palesbn skim pitanjem. Već godine 1918 dok N jemacka inš imala nrilike, da izravno djeluje na razvitak prilika u Palestini putem Turske, on je s turskim državnicima u smislu tional Home. Ako on danas kaop<Mstcar radi što kod ovih nastojanja, ne biva to samo^to & a i. je Njemačka svojim pristupom u Vijeće nar ° d ravno zainteresovana na ovom pdan !|; J e^ nthvat ’ što ne želi da sudjeluje kog kao političar već iz razloga čovječnosti i kubure Rabin dr. Baeck, predsjednik loze Bne Bnt, rekao je: Grof Bernstorff govorio je kao državnik koji se razlikuje od političara u toliko sto Bleda stvari u svijetlu generacija, a ne godina, star prosvjete B e c k e r izrazio je svoje divljenje jevr. narodu, koji hoće da maju oslanjajući se na tisuegodisnje 1 • . mu kao ministru pristupilo se s druge strane, da ostane po strani od ovih težnja, ah on toj želji nije udovoljio jer kao Nijemac ne vidi opreke izmedju velike židovske prošlosti te težnje Z a židovskom budućnosti i privrženosti prama Njemačkoj, ključno govorio je još g. Kurt Blumenfe .

Žldovsko-bugarska prijateljska liga. Kralj i nadbiskup na židovskom sastanku. Sofija, 22. decembra (JTA) ; Krugovi bugarskih intelektualaca trude se u taj čas oko stvaranja bugarsko-židovske prijateljske lige; Zadaćom te lige bilo bi gajenje prijateljstva i razumijevanje između Bugara i Židova. Poslanik bugarskog parlamenta Gregor Vasiljev objelodanio je u bugarskoj štampi niz članaka, u kojima je iznio nacrt ciljeva lige i tražio potporu javnosti za njihovo ostvaranje. Nedavno održan je u kući g. Alberta Pipana, rodjaka nadrabina Davida Pipana svečani sastanak, kojemu su prisustvovali osim židovskih odličnika kralj Boris, kneginja Eudoksija, nadalje Sofijski nadbiskup Stjepan, te zapovjednik sofijskog garnizona general Lazarov. »La Bulgarie«, koja je izvjestila o tom sastanku, ustanovila je, da između Ž'dova i Bugara postoje neražriješive ve/ze, te đfc Bupjaril vrlo cijene svoje židovske sugradjane.

UJEDINJENJE ŽIDOVSKOG EMIGRACIJONOG RADA NA ČITAVOM SVIJETU, Hias-Emigdirekt i ICA stvorit će zajednički odbor. Berlin, 20, decembra. (JTA) Kako saznajemo, vodili su posljednjih dana u Berlinu pregovore dr. James Bernstein a dr. Mir,on Krajnin. predsjednici sjedinjenih evropskih emigracrfonah društava Hias i Emigdirekt sa gosp. kujom Ounigre, generalnim ravnateljem J ew isb Colonization Association. Vijećalo se o ujedinjenju rada ovih društava na području židovske emigracije. Ima da se stvori zajednički odbor s direktorijom, koji ce se sastojati od zastupnika Emigdirekta, Hiasa i Ice, a koji ce vođiti I nadzirati čitavo židovsko iseljavanje. Rad ovog zajedničkog odbora proterat će se jednako na emigradjone kao i na imigracijone zemlje. Sjednite ujedinjenog odbora ima da bude Berlin.

VIJEĆANJE VELIKOG SAVJETA EMIGDIREKTA U BERLINU Izvještaj o radu. Berlin, 20. decembra. (JTA) Za centrai'.ni biro Emigdirekta izvijestio je g. dr. Dijour iscrpivo ,o vrlo proširenim i dijelom teškim pregovorima sa židovskim organizacijama i pojedl-nim faktorima u imigradjjonim zemljama, osobito u Južnoj Americi, te je potsjctdo na put gosp. Katza-Bertholdija u Juz. Ameriku. Pomalo se prediobiva židovska javnost u imdgracijomm zemljama za ideju konstruktivne židovske emigracije. Izvrtio je i o sistemu orgamrovamh iseljeničkih transporta, o akciji za pojeftinjenje putnica; i putovanja, o zaštitnoj mjeri proti izrabljivanju i lošem postupku sa strane parobrodarskih društava itd. Emigdirekt bdije nad tim, da ne dodje do okupljanja iseljenika na jednom mjestu, već da svagdje dodju onamo gdje ce njihov rad biti od koristi. Emigdirekt sudjelovao je kod' svm medjunarodnih emigracjjonih konlerenca. Veliki je rad izvršio Emigdirekt unutar odbora za evakuaciju bjegunaca. Novo se polje rada stvorilo zajedničkim pomoćnim odborom Ort-Use■ Emigdirekt. Pokušava se, da se emigracijom rad orgamzuje i u i Rusiji, te ima izgleda, da će to i uspjeti

ŽIDOVI PALESTINE POZDRAVLJAJU NOVU DJELATNOST I PROGRAM ŽIDOV. PRIPOMOĆNIH ORGANIZACIJA ZA EMIGRACIJU »HIAS-EMIGDIREKT«. Jerusolim. 20. decembra. (JTA) židovstvo Patine primilo je s velikim zadovoljstvom vijest, da ,e »Hias-Emigdirekt. poduzeo akciju, da židovske emigrante potpomogne uz potporu njihovih prekomorskih rod jaka kod naše ja rfn Parestini. Postoji ovdje pokret, koji ide za tim da J ostvari program .Hias-Emigdirekta. obzirom m Vd**** U Zemlji se s mnogo zadovoljstva konstatuje c»,e«ca, d ! Tjetoj rezoluciji izrazila želju, da Hias želju poljskih Žiđpva, da ise e žldova , U osigura potporu američkih jaka t tre . i SV oie se vrijeme javilo, da bi se iz roij * I čina žid. pučanstva, t. j. okruglo jedan mAjun duša, kad | emigracija ma i donekle bila omogućena.

1 GORNJA KUĆA ODOBRILA GARANTOVANJE ZAJMU ZA PALESTINU. London, 20. decembra. (JTA) Prijedlog o engleskoj garanciji zajma palestinskoj vladi, što ga je Donja Kuća pnmda već u .trećem čitanju, prihvatila je Kuća Lordova u prvom čitanju.

Dobri ljudi

Za Ameriku vele, da je zemlja neizmjernih mogućnosti. Ljudi, koji nikada i nigdje ne bi mogli da nadju čvrstog uporišta u životu, nailaze ga u Novome Svijetu. Kao da je onaj život bajka, san sanjara što se ostvario iz budžaka. Nije tako. Ima i tamo socijalne bijede čitavih slojeva življa. Malo je ljudskih umova u Americi, koji su mogli izmaknuti ispod pritiska korumptne moći američkoga javnog mnijenja, odnosno mnijenja, kojim upravlja vladajuca klasa Amerike, pa da iznesu na svijetlo tamne strane američkoga načina života. Sve kad se nitko ne bi našao tko bi to učinio, poučila bi nas Činjenica, da je američka filantropija sastavni dio američkog javnog života, te da institucije te filantropije služe da liječe nepravde društva, da nešto u danskoj kraljevini ne valja. Ali ovdje nas dalje ne zanimaju američke prilike. Spominjemo ih tek s razloga, sto su one polazne tačke sistema, koji se očituje i u širem djelokrugu nego je to onaj ljudskoga milosrdja. Taj širi obujam zahvaća i migraciju Jevreja. Jevrejska je migracija prilično stalna pojava. Ovdje nas ne zanimaju njeni razlozi već njeni putevi. Nekad su bili (osobito iza pogroma osamdesetih godina) najvažniji oni za Sjevernu Ameriku i Argentinu. Danas su odlučni oni za Kanadu, Brazihju, Palestinu i Krim. ....... .

Za kriinsko su naselje dobn ljudi iz Amerike i ostaloga svijeta nasmogli neobično mnogo i sredstva. Kako da se to protumači? Ima tome više razloga. Jedan je ovaj: Kod ljudi koji se boje odredjenoga stava spram bilo čega, više privlači ideja o kolonizaciji Jevreja na Krimu, nego ona u Palestini. Krim u njihovim očima nema nikakovog nacionalnog obilježja, on je za njih filantropkso djelo, pothvat, koji je diktovan motivima jevrejskog srca, onog poznatog milosrdja, što se u jevrejskim općinama uvriježio u formi davanja siromasima, što prolaze kraj općinskih kapija. Medjutim se pred kratko vrijeme desilo, da se jedan, koji ne shvaća motiva tih dobrih ljudi, ismijao iz sveg srca dobroj volji i punim džepovima njihovima. Bio je to Kalinjin, predsjednik ruskih sovjetskih republika. On nije ništa manje ustvrdio, već da se krimsko naseljavanje Jevreja ima da shvati kao nacionalni pothvat ruskih Jevreja. Nije od toga daleka pomisao na jevrejsku sovjetsku republiku u sklopu ostalih u Rusiji i t. d. Te riječi zvuče drugačije, nego one jevrejskih komunista u Rusiji. One su odraz apriorističnoga nacionalnoga spoznanja čovjeka, koji iako natrunjen doktrinarnim marksizmom, poima prirodno svoje i drugih naroda osebine. Naravski, on nišani i na Palestinu, koja da je »buržujska«. To zadnje je demagogija vodeće političke ličnosti, koja mora da na neki način zadovolji one ljude na koje se oslanja. Ne bi nikuda vodilo, da pred bilo kim peremo »buržujstvo« Palestine. Svakako, engleska Palestina (ako je engleska) mora da je u protimbi s ruskim Krimom. Ali jevrejska Palestina, kao jedina zemlja na svijetu na koju Jevrejl imadu moralno pravo, o koju je povezana tradicija i kultura jevrejskoga naroda, sigurno je različna I ako ne protivna ruskome Krimu. Krim je slučajnost, Palestina vječna težnja jevrejskoga naroda. Zbog Krima se Kalinjim smije dobrim ljudima u Jevrejstvu, što daju novaca za spas svojih duša. Zbog Palestine ispaštavaju pokoljenja, da ostvari cilj staroga naroda. A to je ono, što dobri ljudi nikako ne mogu da shvate. D. S.

VARŠAVSKA ŽIDOVSKA OPĆINA PODUPIRE PALESTINSKE ISELJENIKE

Var šava, 22. decembra (JTA). Varšavska židovska općina odredila je svojim budžetom 25.000 zlotija u svrhu podupiranja imigranata iz Poljske, koji borave u Palestini, a 50.000 zlotija za općenite emigracijone svrhe. Budžet za humanitarne svrhe Varšavske židovske općine iznosi 630.000 zlotija.

Terorista Ivan Hejas izabran u parlamcnat

Budapest, 20. XII. (JTA) Nakon vrlo žestoke izborne borbe izabran je poimati »zaštitnik rase« i antisemitski terorista Ivan Hejas u Kutszentminklosu u parlamenat. Protukandiđat bio je iz vladine stranke. »Zaštitnici rase« razvili su dio sada nečuvenu agitaciju, tako te je vlada bila prisiljena, da pošalje velike trupe i žandarmerije odje’ke u izborni kotar radi ugušenja terora.

Rabindranath Tagore ne može da posjeti Palestinu

Jerusolim, 20, decembra. (JTA) Indijski pje-rik-filozof Rabindranath Tagore, koji je nedavno boravio u Egiptu, pisao je odanle svojim prijateljima u Palestini, da je na svom žalost morao da napusti svoj plan. da posjeti Palestinu. Odvije dugo otsutan iz svoje domovine, te mora da se odrekne svake želje za posjetom drugih zemalja.

starina plaćena u gotovom petplata na „Židov- stoji r,pIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE 50. , ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. 3LASI SE RAČUNAJU PO ŠTALOM CIENIKU. - PLATIVO 1 UTUVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. jČUNA UPRAVE „ŽIDOV JE 33.831.

godina X.

ZAGREB, dne 24. decembra 1926. 19. tereta 5687,

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA« NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11

1