Borba, Jan 20, 1989, page 8
NEVNIK
VET
BORBA 20. januar 1989.
Strana
BEBE:aurNRI i uu uILAIAAIAIA AG ru III i muu„„mriaurujiu sri IrmurauIGni i SI muku IIIa zana „ Piru IA ALLE O Simi AIOIET& IR: Ču uan ginyI iuniEiiiiGGI umu II GIGIIIEBEiPizImuuA IIa II QUI Ču u umu nI muzu u III rIHII III GG SISE ri m uma tragovi
U očekivanju profita
Karlovački kolektiv vlasnik 70 odsto od ukupno 800 hiljada kanadskih dolara ovanju za godinu dana kada se
8 kanadskog dolara 6 Prvi di-
osnivačkog kapitala e Preciznije odredbe o posl firma uhoda 0 Trenutna vrednost jedne akcije 0,
OSNOVANO PRVO DIONIČARS NE“ I PRIVATNE FIRME „SELE
oničari biće radnici ovog poduzeća
Novoosnovano mješovito podu- M.
zeće „Jugoturbina-selekt” kojeg je
zajedničkim ulaganjem 800 hiljada · kanadskih dolara nedavno osno- * vao taj karlovački kolektiv i pri- i
vatna firma „Selekt ofis ekvipment“ iz Toronta, zbog same činjenice što je to (prema saznanjima upućenih u Karlovcu) prvo podu-
zeće takve vrste u Jugoslaviji, izaz- P.
valo je pažnju javnosti. Poduzeće je izazvalo pažnju ne toliko što je u njega, na osnovi Zakona o poduzećima a i Zakona o stranim ulaganjima, uložen dio stranog kapitala, pa je i to novost, nego zbog toga što će ono poslovati kao dioničarsko (akcionarsko društvo). Telefon budućeg direktora toga poduzeća dipl. inž. strojarstva Ivana Šarenca, sada direktora „Jugoturbininog” računskog centra, gotovo neprekidno zvoni, a najčešće je pitanje — kako postati dioničar? Svima zainteresiranima odgovara: „Morat ćete pričekati oko godinu dana”. Za sada je to dioničarsko poduzeće zatvorenog tipa sa svega dva dioničara, naše i kanadske firme. Osnivači, naime, procjenjuju da će toliko vremena trebati da se poduzeće uhoda, od-
aaa
k
AKCIONARI I SAMOUPRAVIJAČI: Radnici »Jugoturbine«
nosno, da definira svoju poslovnu politiku, što je jednostavnije s manje dioničara. Nakon godinu dana vidjet će se koliko će se dionica još izdati i kolika će biti njihova vrijednost. Sve ovisi o tome kako će poduzeću krenuti, koliko će mu trebati razvojnog investicionog kapitala. Sadašnji početni ulog od 800 hiljada kanadskih dolara podijeljen je na milion dionica što znači da je
OMAN
___
SRNO
i i
ŠŠ.
trenutna vrijednost jedne dionice 0,8 kanadskih dolara. S njima u omjeru 70 prema 30, jer je takav omjer početnog uloženog kapitala, raspolažu naša i kanadska firma. Vrijednost dionice u dinarima ovisna je o tečaju dinara prema kanadskom dolaru. Kad se sve uhoda, odnosno kad se vidi koliko će poduzeću trebati novog kapitala, izdavat će se nove dionice. Kolika će biti njihova vrijednost (ma-
KO DRUŠTVO KARLOVAČKE „JUGOTURBIKT OFIS EKVIPMENT“ IZ TORONTA
nja ili veća) od početne, ovisit će o tome koliko će uspješno poduzeće poslovati, odnosno kakav će profit ostvarivati. Za sada se zna da će prvi dioničari toga poduzeća biti njegovi radnici. Po osnovi rada na njih će se iz stimulativnih razloga prenijeti dio akcija, s tim što ih ne mogu prenijeti u lično vlasništvo ako napuste poduzeće. Na osnovi dionica oni će dijeliti dividende
i (profit) s kojim će raspolagati kao
s privatnim vlasništvom. Vanjski dioničari, kad za to dođe vrijeme, moći će kupiti najmanje hiljadu dionica. Dioničari će, razumije se, sa svojim dividendama raspolagati prema vlastitom nahođeriju. Moći će ih reinvestirati u uvećavanje dionica ili ih vući na privatne račune. Desi li se da poduzeće propadne dioničarima nitko ne vraća vrijednost uloženu u njih nego je to
* njihov rizik.
Treba napomenuti da vlasniš-
j tvo od najmanje 100 hiljada dioni: ca obezbjeđuje pravo jednog glasa
u skupštini koja će upravljati poduzećem. Od najjačih dioničara skupština će izabrati upravni odbor koji će biti neka vrsta radničkog savjeta. Kako je „Jugoturbina“ za sada najjači dioničar sa 700 hiljada dionica jer je uložila 70 odsto kapitala, to će njen utjecaj u skupštini i u upravnom odboru biti najdominantniji. To ujedno znači da će poslovna politika toga kolektiva, uz poštivanje tržišnih zakonitosti, usmjeravati rad novoosnovanog poduzeća.
M. PRIBIĆ
NAUČNI SKUP „REFORMA I PITANJA EKONOMSKE REDEFINICIJE SOCIJALIZMA“
Ustav kaska za reformom
Ivan Maksimović: Amandmanima su dobijene ograničene osnove za privrednu reformu (pa bi je neko mogao proglasiti i neustavnom) ali je ostao nesvojinski koncept svojine & Dragutin Marsenić: Iznevereno verovanje u prednosti društvene svojine 0 Pavle Vasić: Nije samo društvena svojina kriva za izostanak rezultata 0 Davor Savin: Tržište kapitala je naša nova fantazmagorija
(Beoprad, 19. januara) — Dr Ivan Maksimović profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, ne veruje u domete ustavnih amandmana; prof. Ljubica Teslić-Nadlački iz Instituta za međunarodne ekonomske odnose u Novom Sadu ne veruje u volju ekonomske politike da se suoči sa problemom finansijske nediscipline; dr Davor Savin savetnik u Skupštini SFRJ nc verujc u mogućnost skoro, uspostav-
ljanja tržišnog kapitala, a dr Draputin Marsenić, profesor Ekonomskog fakulteta u Bcogradu ne ve-
ruje — u socijalizam.
U ovim sličnim tonovima pre-
ovlađujuće skepse protekao je današnji rad naučnog skupa „Privredna reforma i otvorena pitanja ekonomske definicije socijalizma“ u Institutu za društvene nauke u Beogradu. Skupu, koji bi trebalo da se nastavi sutra, prisustvuje dvadesetak ekonomista uglavnom iz Srbije. Pozvani predstavnici Hrvatske se nisu pojavili, iz Slovenije, koliko smo uspeli da utvrdimo, niko nije ni pozvan, a pozivu se nije odazvao ni dr Borisav Jović. Ne važe „ni teorija ni praksa“
Najviše reči bilo je o društvenoj svojini. O toj večitoj temi, prof Ivan Maksimović danas je rekao, između ostalog, da su ustavnim amandmanima dobijene ograničene osnove za njenu reformu, ali da je nesvojinski koncept svojine Os-
tao prisutniji od stvarnog prihvatanja tržišta. Dodao je da se amandirani Ustav i privredna reforma ne slažu, jer je ova druga, izričito se zalažući za svojinski koncept društvene svojine, otišla dalje, pa bi „neko reformu mogao proglasiti i neustavnom“. Konačno, tvrdi Maksimović, uvođenjem drugih oblika svojine ne rešavaju se problemi društvene svojine, a „socijalizam pada ili uspeva upravo na tom pitanju.”
Ponukan Maksimovićevim izlaganjem i, kako reče, „sopstvenim razočarenjem u društvenu svojinu, marksističku koncepciju i socijalizam“, Dragutin Marsenić odustao je od svoje teme o proširenoj reprodukciji i rekao:
— Mnogo toga što znamo i kao praksu i kao teorijsko viđenje socijalizma — ne važi. Naviknuti smo da bi prednost socijalizma trebalo da bude što je zasnovan na društvenoj svojini, da sc upravo na tome uspostavlja njegova superiornost nad sistemom kojeg želi da zameni. Sad se vidi da je, u stvari, inferioran sistemu zasnovanom na privatnoj svojini. Mislili smo da će se u soćijalizmu kontrolisati svaka potrošnja, da će se vladati akumulacijom koja će biti usmerena u glavne pravce razvoja, da će se amortizadija držati pod kontrolom, da će društvena svojina obezbediti prednost društvenim interesima nad privatnim i grupnim. U svim tim pogledima smo iznevereni. Zaostajemo za Istokom i Zapadom
Marsenić je zaključio da pitanje društvene svojine ostaje teorijski otvoreno i da je neizvesno može li se ikad za nju naći rešenje. Ono što se predlaže u okviru privredne reforme (preduzeće, dobit, cena upotrebne vrednosti kapitala) nije teorijski model društvene svojine, nego je to, u stvari, model čije je ishodište privatna svojina.
Ističući da „valjda zbog godina“ još veruje u socijalizam, dr Pavle Vasić, naučni savetnik u Institutu za društvena istraživanja, potvrdio je da sistem, ovako kako je koncipiran, ne daje rezultate, ali da to nije pre svega krivica društvene svojine. Naime, stvoren je sistem zaokruženih, ncefikasnih monopola koji su pažljivo izdiferencirani da jedan drugom ne smetaju pri čemu je društvena svojina postala osnov za pokrivanje njenih troškova. Zato smo i počeli da „štitimo“ ovaj oblik svojine, isključujući sve ostale. Međutim, rekao je Vasić, u privrednoj reformi postoje osnove za objektivizaciju privrednog sistema u pravcu prepuštanja privredi da sama reguliše svoju strukturu.
Za prof. Ljubomira Madžara, društvena svojina je prirodan ambijent za planiranje, a privatna za tržište. „Neću reći da tržište nije moguće u društvenoj svojini, ali su pomenuti parovi koherentniji“. Kao prednosti novog Zakona o planiranju naveo je da federacija dobija veću moć — jer su njeni planovi obavezni i za republike.
Govoreći o mogućnosti stablizovanja naše valute, prof. Ljubica Teslić Nadlački rekla je da koncept privredne reforme pokazuje da je bolje nego dosad shvaćeno da ovo nije problem isključivo kreditno-monetarne politike, odnosno da je prihvaćeno da finansijska disciplina izaziva ogromne posledice po ulogu dinara u međunarodnom prometu. Međutim, „još smo daleko od rešavanja ovog problema“, — Tržište kapitala je naša nova fantazmagorija ocenio je dr Davor Savin, pitajući se gde su nam institucionalne pretpostavke za tako sofisticirano tržište. Nemamo finansijske viškove, pa samim tim ni nešto što bi smo prometali na tom tržištu. Zatim, „šta će bilo kome tržište kapitala, kad svake godine kroz primarnu emisiju dobije koliko mu treba”? Što je možda najbitnije, nismo pravna država, (oko 45 odsto angažovanih bankarskih kredita se uopšte ne vraćaju, nego se pretvaraju u „revolving“ kredite). Naveo je još da dramatično zaostajemo čak i za centralističkim sistemima u rastu društvenog proizvoda, da je stopa nezaposlenosti u Jugoslaviji danas veća nego u Velikoj Britaniji i SAD u vreme najgore krize tridesetih godina, i zaključio da je tržište kapitala jedna od poslednjih stvari koje će biti realizovane u okviru reforme — mada je, razume se, neophodno.
R. NINČIĆ
IZDAVAČKI SAVET „BORBE“
Ugled veći pomoć manja
Za finansiraje „Borbe“ moraju da se osiguraju stabilna sredstva 0 U 1988. list je učvrstio svoju jugoslovensku orijentaciju 0 Uslov daljeg razvoja: i sedmo
izdanje ·
(Beograd, 19. januara) — Da bi „Borba” mogla i dalje uspešno da ostvaruje svoju urediivačku politiku potrebna joj je materijalna podrška i garancija da će se poštovati dogovor o njenom finansiranju. Umanjenje ovogodišnjih dotacija iz saveznog budžeta, kako su danas upozorili članovi Izdavačkog saveta lista, dovodi „Borbu“ u nezavidnu situaciju koja može imati štetne političke posledice. Zbog toga je dogovoreno da se pripremi posebna rasprava u Saveznoj konferenciji SSRN, osnivaču lista, i Saveznoj skupštini kako bi se našlo najpovoljnije rešenje i omogućila realizacija ambicioznih uredjivačkih planova u ovoj godini, Tokom prošle godine „Borba” je učvrstila kurs jugoslovenski orijentisane dnevne novine kojoj je rastao ugled, jednoglasna je ocena članova Izdavačkog saveta. U vreme sve vidljivije podeljenosti informativnog prostora bez nje bi bilo teško pratiti i razumeti šta se u zemlji dogadja. Kvalitet i uticaj lista nije pratio odgovorajući porast tiraža, pa je to jedan od najprečih zadataka koji stoje pred uredjivačkim i novinarskim ti·
mom „Borbe“.
Jedan od važnih uslova za dalji razvoj lista jeste da se „Borba“ štampa i nedeljom i na povećanom broju stranica, a „Nedeljna „Borba“ još više ojača u revijalnom i informativnom delu. Perspektiva lista je i u kadrovskom jačanju i podmladjivanju i dobro osmišljenim poslovnim akcijama.
Uredjivačkoj politici „Borbe“ stižu podrške sa svih strana, ali samo na rečima — istaklo je više učesnika u raspravi. — Sada je mnogo važnije da ih prati i finansijska pomoć.
— Kada je to već list o kome se govori da bi ga trebalo izmisliti da ga nema, napomenuo je Svetozar Oro, izražavajući srž današnje rasprave — onda je zaista neshvatljivo da društvo ne čini sve što je neophodno da bi list mogao još uspešnije da objektivno informiše o jugoslovenskoj zbilji. I zato se mora osigurati da oni koji ga izdaju imaju sigurnu garanciju da mogu da plate njegovo štampanje, a svojim novinarima obezbede standard bar približan onome koji imaju zaposleni u drugim novinskim kućama.
. M.M.
Serija protestnih zborova u „Prvoj petoletki“
Zaštititi radnički standard
(Trstenik, 19. januara) — Serija protestnih zborovanja zahvatila je ovih dana i trsteničku industriju hadraulike i pneumatike „Prva petoletka“, najveću organizaciju u ovom delu Republike, koja zapoš• ljava oko 16.000 radnika. Najpre je svoje zahteve izreklo preko hiljadu radnika OOUR „Hidraulika“, a njima su se pridružili radnici „Namenske proizvodnje“. Oni su samoinicijativno formirali tzv. odbor za zaštitu radničkog standarda, koje je rukovodstvu saopštio da hidrauličari traže povećanje ličnih dohodaka za 150 odsto, smanjenje broja administrativnih radnika, promenu sistema vrednova-
nja rada i smenu magistra Ljubinka Đurovića, generalnog direktora. Radnici su pored ovoga, zahtevali da savezni organi razmotre njihove predloge da se u kalendar republičkih praznika uvedu i 1. decembar, dan stvaranja Jugoslavije, 7. januar, pravoslavni Božić i 14. januar, početak Nove godine po starom kalendaru.
Predsedništvo sindikalne organizacije „Prve petoletke“, po rečima njenog predsednika MilovanaMarića, već je razmotrilo radničke zahteve, ocenivši dasu neki osno-
· vani a drugi neprihvatljivi.
M.MILIŠIĆ
PPT BRRTGS CEV; PRE dyJSPnayWNEpYK FARIC ES iRNr=rauCsau PRIJAJU MiEE= amr TREE NP rsRr 1 1Ea
Jovan Lakićević razrešen dužnosti
Predsedništvo CK SKJ razrešilo je Jovana Lakićevića dužnosti rukovodioca Sektora za informativno—DPropagandnu delatnost CK SKJ.
Kako „Borba“ saznaje, o zahtevu Jovana Lakićevića, koji je pre razmatranja objavljen u delu javnih glasila — Predsedništvo na po-
slednjoj sednici praktično nije raspravljalo. Način na koji je o ostavci obaveštena javnost, pre rasprave u Predsedništvu, ocenjen je, međutim, kao neuobičajen i neprihvatljiv, pa je, osnovnoj organizaciji SK preporučeno, da na osnovu činjenica, o svemu zauzme svoj stav.
IIC Hi: Seki VrJr a: Bei Jan i O rLuZT SIZ SNRGR:) ZENU Inu OAIGOKE Stern ayr zivu iu rain Iiniii Ni SIZ ZDRAVSTVA SRBIJE PLAĆA POSLEDNJU
OPERACIJU
Đorđe Martinović ide u London
(Beograd, 19. januara) — Đorđe Martinović treba 20. januara da otputuje na operativno lečenje kod dr Pitera Haulija u London saznajemo u SIZ zdravstvene zaštite Srbije. Martinovića će pratiti i jedan jugoslovenski lekar, Sve troškove putovanja, lečenja i boravka u Londonu, finansiraće RSIZ zdravstva.
Martinović je pre nekoliko meseci obnovio zahtev da bude upućen na lečenje u London. Pošto je redovnim postupkom pribavljeno mišljenje lekarskog konzilijuma i stručnih komisija, prijeni na londonsku kliniku zakazan je preko jugoslovenske ambasade u Velikoj Britaniji.
ŠTA SE DOGAĐALO IZA ZATVORENIH VRATA PLENUMA CK
PURP
Jaruzelski
nudio ostavku!
Poslednja sednica CK poljske partije ocenjuje se kao jedna od najdramatičnijih u 40— godišnjoj istoriji. — Dokument o pluralizmu još nije objavljen.
ci kraj Lođa
(Od stalnog dopisnika „Borbe“)
(Varšava, 19. januara) — Burna sednica Centralnog komiteta poljske partije, naročito njen zatvoreni deo koji je trajao gotovo celu pretprošlu noć, već je dobila epitet jedne od najdramatičnijih u 40-godišnjoj istoriji PURP. — Toliko dramatična da je, u usijanoj i naelektrisanoj atmosferi, sam general Vojćeh Jaruzelski, u jednom trenutku, ponudio ostavku i na funkciju prvog sekretara partije i predsednika Državnog saveta!
Zvanična agencija PAP danas je malo odškrinula vrata iz kojih se vodila žestoka i nezapamćena bitka između pristalica i protivnika reformi, posebno oko predloga Politbiroa da se ozvaniči politički i sindikalni pluralizam i, samim tim, otvori proces ponovne legalizacije „Solidarnosti“. Evo kako PAP predstavlja taj zatvoreni deo sednice CK:
— Diskusije članova CK u toku otvorenog dela sednice bile su za rukovodstvo partije jasan signal da linija koju ono predlaže izaziva mnogo sumnji, pitanja i ozbiljnih bojazni, motivisanih, između ostalog, lošim iskustvima iz perioda 1980-1981. bilo je, takođe, primedbi da je politika partije nerazumljiva, pogrešna, a neretko i u suprot-
nosti očekivanjima i pogledima članova partije.
Pitanje poverenja
U noćnoj diskusiji nekoliko puta je uzimao reč Vojčeh Jaruzelski. Jasno predstavljajući intencije kojima su se rukovodili, rukovode i rukovodiće se Politbiro i Sekretarijat CK, on je postavio pitanje poverenja. Vojćeh Jaruzelski istovremeno je izrazio spremnost da podnese ostavku na funkciju prvog sekretara, kao i predsednika Državnog saveta. Po ovlašćenju nekoliko članova Politbiroa, među kojima su bili premijer Rakovski i generali Kiščak i Sivicki, on je takođe izrazio i njihovu spremnost da podnesu ostavke na partijske i državne funkcije.
Došlo je zatim do duže rasprave izražavajući razumevanje za intencije koje su navele prvog sekretara da zatraži izjašnjavanje o poverenju, članovi Centralnog komiteta pružili su podršku sadašnjem rukovodstvu, razlikujući se jedino u mišljenjima da li je to neophodno potvrditi i glasanjem ili su dovoljne odgovarajuće dopune teksta zaključaka.
Vojćeh Jaruzelski je zamolio da se glasa. Glasanjem je rukovodio najstariji član Centralnog komite· ta — prof. Henrik Jablonjski (za to
— Štrajk u tekstilnoj fabri-
PITANJE POVERENJA: General Jaruzelyj
vreme rukovodstvo partije napustilo je pjenumsku dvoranu). Uz četiri uzdržana glasa, Centralni komitet je izglasao poverenje celom rukovodstvu partije pod vođstvom Vojćeha Jaruzelskog.
Zaključci desetog plenuma, uz nevelike promene, prihvaćeni su jednoglasno. Međutim, dokument koji izražava stavove o političkom i sindikalnom pluralizmu, posle duge diskusije i amandmana, usvojen je sa 143 glasa ga”, 32 «> „protiv“ i 14 „uzdržanih“.
Nova „panorama“
Zaključci o reformi partije već su objavljeni, a dokument o pluralizmu, kako je najavljeno, biće tek sutra. Pojavili su se i prvi komentari. Poznati publicista Rišard Vojna, u vladinom organu „Žečpospolita“, piše da je deseti plenum „otvorio put ka novoj političkoj panorami Poljske. On, međutim, dodaje da to „ipak ne treba identifikovati sa novim odnosom snaga on ostaje bez promena“.
Novost je, kaže Vojna, u tome što je rukovodstvo partije „uzeo za polaznu tačku objektivno postojeću situaciju u zemlji i otvorilo proces koji vodi priznavanju pluralizma subjekata nacionalnog sporazumevanja, kako na političkoj, tako i na sindikalnoj platformi, uključujući i „Solidarnost“... Poljska
je, veli, na putu da reči zam“ da novu formu i ržaj. ! dok se u Centralnom komj tu partije vodila ogorčena bitka, E politički i sindikalni pluraliza, tekstilnoj fabrici u Pabjenica, A kraj Lođa, izbio je štrajk koj traje. Glavni zahtev štrajkal i povećanje plata sa 25,000 ON Zahteva se takođe i lepaliyac, „Solidarnosti“ i smena nekih WU vodilaca u preduzeću. Direktor ponudio povišice od 16.000 MON ali štrajkački komitet to nije hvatio. Pt
Vladin predstavnik za štam "1 Ježi Urban izjavio je tim pOvodon da „vlada nije strana u sporu oko visine plata u preduzećima, Praj. uzeća su samostalna i mogu plaća. ti koliko hoće i koliko mogu, Vla. da se odrekla svoje ranije moguć. nosti za priznavanje poreski olakšica ili dotacija...“
Danas je počelo i dvodnevn, zasedanje rukovodstva zvaničnih sindikata, koje — ·posle ošt konflikta sa vladom i odluke CK PURP da ozvaniči sindikalnj plu. ralizam — takođe može biti veg. ma burno. Da konflikt nije izgla. đen jasno se videlo i na sednici CK PURP, gde je došlo do veoma oi. tre i direktne polemike izmoeđi premijera Rakovskopg i šefa sindi. kata Mjodoviča,
Nikola BURZAN
"S0cijalj, nOvi saq,
ČETIRI NEMIRNA:DANA U GLAVNOM ČEHOSLOVAČKOM GRADU
Vruća praška zima
Posle trodnevnih okršaja, upotrebe palica,
nisu intervenisale. — Društveno-političke organizacije i organi v vanje demonstranata
(Od dopisnika Tanjuga)
(Prag, 19. januara) — Četvrtog dana (sinoć) ovonedeljnih demonstracija u Pragu, koje su počele kada su čehoslovačke opozicione grupe pokušale da održe zabranjenu komemoraciju povodom 20, godišnjice protestnog samospaljivanja praškog studenta Jana Palaha, demonstranti su, neočekivano, pošteđeni palica, vodenih mlazeva, dimnih bombi i suzavaca.
Puštajući ih da na centralnom
se, očekivali nove događaje i neizvesnosti. Bilo je tu nekoliko hiljada Pražana, a ko će znati koliko ih je došlo samo iz radoznalosti, ali bučnih demonstranata nije bilo mnogo. Metež u centru
Tako su na tom mestu počinjale demonstracije i prethodna tri dana, ali su se drukčije završavale. U nedelju u rano popodne, za kada
delu glavnog trga Vaclavske na- je bila sazvana komemoracija za
mjesti u horu izvikuju politički neprijatne zahteve i da skandiraju
koju organizatori nisu dobili dozvolu vlasti, nije se dugo čekalo ni
imena pojedinih političara izraža- na zaplet ni rasplet na toj pozornivanjem simpatija ili nezadovolj- Ci neočekivano upornih aktera na stva, milicionari su samo tražili, i obe strane.
od demonstranata i od radoznalaca na pločnicima, da ne silaze na kolovoz. Povremeno su ponekog i legitimisali. a Demonstranti, većinom mladi ljudi, u sredu su se okupili u prvi sumrak na popločanom šetalištu
niže od spomenika svetom Vacla- !
vu, gde su i u avgustu i oktobru prošle godine, kao i proteklih dana, počinjali svi takvi skupovi, za koje čehoslovačke vlasti — ili onaj ko diriguje domaćem propagandom — optužuju opozicionu grupu „Povelja 77“ i sve ostale disidente, a podjednako i subverzivne centre na Zapadu i pojedine tamošnje radio-stanice.
Neveliko šetalište niže od spomenika, između dva kolovoza, već se popunilo. Ljudi su se tiskali i na pločnicima, levo i desno, a i niže, na uglovima poprečnih ulica i, na-
Vaclavskih namjesti. Svi su, videlo
Kada se poveća grupa, u manjem komešanju sa pripadnicima narodnih milicija — jedinica poput civilne zaštite u nekim zemljama, sa pločnika premestila na šetalište podno spomenika, odozgo, sa poprečnog bulevara ispod Narodnog muzeja, čvrstim korakom je brzo prilazio žutomaslinasti kordon pripadnika specijalno opremljene jediniće javne bezbednosti, Oni su energično potisnuli skup podno spomenika. Veća grupa demonstranata opet se okuplja i peva čehoslovačku himnu. Demonstranti skandiraju: „Slobodu, slobodu”, a pripadnici bezbednosti
I MIRNI PROTEST ZNAČI NE MIR: Demonstranti i policija na Vaclavskim namjestima u Pragu
vodenih šmrkova i suzavaca, u sredu uveče snage bezbednosti ! lasti podržali primenu sile i traže kažnja·
BRE ea O Ernie iS IKO NIODe pan OR RO Inmiz Ape re OWKZ raPinANAEK I= Ponovo intervenisala policija
U Pragu su sinoć ponovo izbile demonstracije, koje su počele pt
pet dana. Demonstranti, većinom mladi ljudi, okupili su se na
šetalištu
nedaleko od spomenika češkom srednjevekovnom knezu Vaclavu, % vikujući zahteve i parole neprihvatljive za čehoslovačke vlasti, 3
okolnih ulica ih je mirno posmatralo nekoliko hiljada građana. ranijih dana, osim juče, demonstrante je, energičnom akcijom, ra la policija koristeći vodene topove.
Kaoi stera
u———_—_JI_—_ Z.: zuuuuuuuu__ZAZIA_ZA.Z„_ AJe_II_AMJĆ[«]7 =—*
prelaze u novu fazu svog posla, punom snagom i veštinom.
Ubrzo im u pomoć sitžu moćni vodeni topovi na vozilima. U okolnim ulicama pripadnici bezbednosti puštaju suzavac. Brišući oči,
ljudi kroz kašalj ogorčeno psuju i beže...
Kritike iz Beča
Sve se to u ponedeljak uveče na Vaclavskim namjestima i okolnim ulicama ponovilo, samo je intervencija protiv demonstranata bila još energičnija. U nedelju i ponedeljak je pritvoreno 105 građana, među kojima i poznati disidentski intelektualac, pisac Vaclav Havel, jedan od najaktivnijih prvaka „Povelje 77“.
to u sredu protiv demonstranata nije primenjena sila, to nikako ne znači da se Prag na takve
„U poslednje vreme neki događaji stvaraju uti' j spram njih, na središnjem pojasu Jja pretvorena u Judnicu“. ju utisak da je naša zem KONSTANTIN KARAMANLIS, bivši predsednik Grčke
događaje počeo navikavati ! daa ih prećutno pcihvatiti kao ME primereno pluralizmu mišljee, interesa, za koji se čehosloVii politika reformi deklarisnln a protiv, četvrtog dana praški kaj mira — i posle oštrih kritika
„su Čehošlovačkoj zbog ObTAT.
sa demonstrantima uputile pol ay ne zapadne zemlje na za rav|jtsastanku KEBS u Beču — 0bj iBe na su u Pragu saopštenja dru M“ no-političkih organizacija iOBor' vlasti s oštrim osudama ija stracija kao antisocijalistički
tidržavnih izgreda.
U svim saopštenjima 5 se u Pragu obezbedi re OJ ip svima se podržava eneTE os tervencija organa DC dbori Fe protiv demonstranata. O ranu i deralne skupštine 28 aušali in bezbednost, pošto su Hoti formaciju ministra unutri la slova ČSSR Františeka jna 2 koja u štampi nije oba žnjav" saopštili su da očekuju igatom | nje provokatora, OTBAM inicij emira“. inicijatora n e BOS ANA
ži di OT U