Borba, Jun 09, 1990, page 12

SKUPŠTINA SRBIJE USVOJILA PAKET ZAKONA O RASTEREĆENJU PRIVREDE

; ~ e 7 n " 2rZava već jeftina? Predviđeno smanjenje i „prebacivanje“ poreza i doprinosa, participacija, a Za-

htev da se deo oslobađanja oslvari na račun države — odbačen 0 Zatražena analiza mera SIV i da novi paket bude „otvoren“ e Niz delegatskih pitanja

Beograd. — Delegati sva tri veća Skupštinc Srbije usvojili su na jučerašnjim odvojenim sednicama paket zakona kojima sc obezbeđuje rasterećenje privredc u Srbiji. Ovim merama omopućava se da na računima privrede ostane milijardu i 500 miliona dinara koji bi inače kroz razne poreze i doprinose završili u fondovima društvenih delatnosti i budžetima društveno-političkih zajednica. Smanjenje poreza i doprinosa važiće retroaktivno od 1. januara ove podine a nove participacije u zdravstvu od 1. jula.

Značajniji efekti, kako je istaknuto u uvodnom izlaganju predstavnika republičke vlade, obezbediće se smanjivanjem kamata i troškova. Najveće koristi za privredu imaće, međutim, izmena načina finansiranja društvenih delatnosti budžeta uvođenjem participacije i prcbacivanjem „pojedinih poreza sa preduzeća na građane. Partici-

UC 12 5 BiS MR: OIPNE=r gi guru a BINI

Protest

Skupština Srbije odlučila je da uputi pismo Kongresu SAD povodom nedavnog boravka američkih kongresmena i diplomata na Kosovu, u kojem najodlučnije protestuje protiv ovakvog postupka zvaničnika iz SAD. U pismu se, pored ostalog, iznosi da je ova grupa doputovala i boravila na Kosovu bez ikakvih prethodnih najava kod nadležnih jugoslovenskih organa. Radi se o postupku koji predstavija kršenje suvereniteta naše države i grubo mešanje u njene unutrašnje poslove, Taj čin dovodi u pitanje i izjave najviših ličnosti SAD da one svesrdno podržavaju nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Jugoslavije.

Odgovornost

Radmila Bogdanovića?

Pitanje odgovornosti republičkog sekretara za unutrašnje poslo-

ve Radmila Bogdanovića zbog

formiranja paralelnih milicija na

Kosovu postavljeno je i na današnjoj sednici Veća opština od stra-

ne delegata dr Marka Jakšića.

Predsednik Veća Milorad Babović naglasio je da kratko usmeno izlaganje Jakšića ne predstavlja dovoljnu osnovu da se to uvrsti u dnevni red, a nedostaju i relevantni materijali. Batrić Jovanović podsetio je da je Radmilo Bogdanović putem javnih glasila objasnio o čemu se radi i dodao da se paralelizam na Kosovu ne pojavljuje zbog pro ORO Oinje izmene Ustava već zato što te izmene ni-

su dovoljne. Zaključeno je da se opširna informacija.

do iduće sedmice o tome pripremi

srp ILIC IuIuI ruzu a OD r=auGzz n: už•_IČAA_JA_J_AIAIALIC III(IČA(AIJAA•.•„ ZA_JALA|_J_ČA—•_AI_AI_AIAIAIA

pacija u zdravstvu je korigovana u tom smislu da je neće plaćati ni penzioneri sa najmanjim penzijama, a u obrazovanju studenti koji ponovo upisuju istu godinu studija i učenici umetničkih srednjih škola.

Jedna od mera je i povećanje poreza na promet. Reagujući na niz primedbi u vezi ove tačke dnevnog reda, republički sekretar za finansije Jovan Zebić objasnio je da nema razloga da proizvodi iz Srbije budu jeftiniji nego iz ostalih republika a poskupeće, naravno, za sumu povećanja poreza na promet,

Zahtev da se rasterećenje dohotka privrede ostvari manjim delom na račun društvenih delatnosti a većim na račun države, po oceni Republičkog izvršnog veća ne dolazi u obzir, jer ukupna izdvajanja za državu u Srbiji čine samo 5,8 odsto raspoređenog dohotka (bez sredstava za SUP samo 4,6 odsto). Čak ni potpuno eliminisanje tih troškova ne bi dovelo do proporcije od 60:40 u korist privrede u raspodeli dohotka.

S obzirom da se juče usvojen paket zakona o rasterećenju privrede odnosi samo na užu Srbiju, delegati su od RIV zahtevali donošenje celovitog proprama

koji bi bio jedinstven za celu Republiku. Takođe je zatraženo da na

jednoj od narednih sednica de- k

legati analiziraju dosadašnje efekte mera savezne vlade i da

Novi Ustav Srbije u decembru 1990.

Novi Ustav Srbije biće donet i proglašen, kako se planira u decembru 1990. godine. Naime, ·'kako je zaključilo Predsedništvo SR Srbije na sednici održanoj 5. juna o čemu su juče informisani delegati na osnovu predloga za donošenje novog Ustava i primedbi i sugestija koje su povodom ovog dokumenta izrečene, u raspravi sprovedenoj u organima, organizacijama i institucijama Republike, „mišljenja skupština SAP i rasprave u skupštinskim većima u julu će biti pripremljen Nacrt ustava. Javna rasprava o Nacrtu ustava trajala bi do kraja oktobra 1990. godine, a Predlog novog ustava trebao bi da bude gotov u novembru 1990. godine, i dostavljen na mišljenje skupštinama autonomnih pokrajina.

novi paket SIV bude „otvoren“ kako oni na koje se paket odnosi ne bi ponovo bili dovedeni pred svršen čin.

e Delegatska pitanja i ovoga puta zauzela su dobar deo sednice. Batrić Jovanović pokrenuo je inicijativu u Veću opština da se RIV zaduži da do oktobra 1992. godine organizuje prenos kostiju ratnika Srbije palih na tlu Makedonije u prvom balkanskom ratu, prvom svetskom ratu i ratnika Srbije i Crne Gore palih u drugom balkanskom ra1 obavi njihovu sahranu u Sr-

iji.

e Takođe, predložio je da Skupština Srbije pozove rukovodstva političkih stranaka da imenuju po jednog predstavnika oji bi u svojstvu posmatrača učestvovali na sednicama Skupštine s pravom učešća u raspravama. .

. 0 U moru delegatskih pitanja izdvajamo i ono Čedomira Rančića — zašto republički sekretar za unutrašnje poslove nije zabranio boravak na Kosovu Diogardiju i Lantošu kad je na to imao pravo.

e Cazim Adžemi interesovao se „ko je naredio masakr nad oko 4.000 albanskih vojnika u Baru pre 45 godina i da li je ko za to odgovarao?“

e U odgovoru na inicijativu vezanu za sahranu žrtava ustaških zločina, RIV je predložio delegatima Skupštine Srbije da pokrenu u Skupštini SFRJ donošenje odgovarajućeg, akta kojim bi se obezbedilo da mesta koja predstavljaju masovne grobnice žrtava ustaških zločina budu primerno i dostojanstveno obeležena. D. ŠVERKO S. POPOVIĆ

RADMILO BOGDANOVIĆ NA PROTESTNOM SKUPU GRADJANA PEĆI

Poverenje u rukovodstvo

Profest više hijada Pećanaca izazvan odlukom o formiranju Jednonacionalnih /edlnica milicije 0. Predsednik RIV dočekan zviždanjem i zahtevima oslavke, a ispra-

ćen gromkim ap/auzom

PEĆ. — Više hiljada Pećanaca se po drugi put za nedelju dana okupilo u hali sportova „Karagač” da protestuje zbog odlukc Pokrajinskog SUP-a o formiranju jednonacionalnih jcdinica milicije. Jučerašnjem · protestnom skupu prisustvovao je i republički sekretar za unutrašnje poslove Radmilo Bogdanović, čiji je dolazak propraćen zviždanjem i zahtevom za ostavku. Skupu su prisustvovali predstavnici društveno-političkih struktura opštine Peć i komandant Združenog odreda milicije na Kosovu Obrad Stevanović.

Više dđiskutanata je u ime Srba, Crnogoraca i Muslimana Peći izrazilo razočaranje i Opgorčenje zbog formiranja čisto albanskih jednica milicije. Rečeno je da ove jednice predstavljaju produženu ruku alternative i balističkog pokreta na Kosovu. Srpskom i crnogorskom narodu na Kosovu i Metohiji se više ne

O PRIMORCIMA 1 POMORCIMA: Đorđe Pantović

Murter. — Adriatic club Yugoslavia, skraćeno ACY ušao je u jedan, za naše uslove potpuno nov posao, izgradnjom niza marina duž jadranske obale. Ideja je postojala i ranije, ali je tek poslednjih par godina ljudima, pre svega onima kojima je turizam i usluga „u krvi“ došlo do mozga da devize leže tu nadohvat ruke

može raditi iza leđa. Za veoma kratko vreme. Srbi i Crnogorci su bili izloženi dvema velikim provokacijama koje su verovatno, povezane, rečeno je na skupu. Prvo su američki kongresmeni u Prištini sa kosovskom scparatističkom alternativom proslavljali neku pobedu sa uzdipgnuta dva prsta, a vrlo brzo posle toga na Kosovu i Metohiji došlo je do formiranja alternativne milicije,

Obraćajući se prisutnima Radmilo Bogdanović je pored ostalog istakao: „Odluka Pokrajinskog SUP-a o formiranju posebnih jednonacionalnih jedinica milicije je nevažeća, jer odluku o tome može da donese samo Republički SUP i republičko Izvršno veće, a ne Pokrajinski SUP i pokrajinsko Izvršno veće, Zato, mi na predstojećoj sednici republičkog i pokrajinskog Izvršnog veća nećemo dozvoliti da te jedinice i dalje ostanu, pa ma-

kar po cenu da tih 400 milicionera ostane bez posla. Republički SUP će nastojati da preuzme sve poslove koje sada vrše te pokrajinske jedinice milicije — rekao je Bogdanović, i nastavio: „Molim vas da budete mirni i spokojni. Ovih dana Republički SUP je na Kosovu formirao oklopno-mehanizovanu brigadu. Nikada se više na Kosovu i Metohiji neće ponoviti demonstracije iz januara i februara. Mi ćemo ubuduće ići tehnikom na one koji budu hteli da ruše ustavni poredak Srbije i Jugoslavije. Republičko Izvršno veće i Socijalistička republika Srbija će se svim sredstvima odupreti naletima kosovske alternative i zaštititi sve Srbe, Crnogorce i Muslimane na Kosovu — podvukao je na kraju Radmilo Bogdanović, što je propraćeno gromkim aplauzom nekoliko hiljada prisutnih. (Tanjug)

SAOPŠTENJE SAVETA ZA ZA. ŠTITU USTAVNOG PORETKA SR SRBIJE

Nema nikakvog paralelnog rada

Beograd, — Nisu formirane nove stanice milicije, niti nove posebne jedinice pokrajinskog sekretarijata za unutrašnje poslove na Kosovu, kako je to prikazano u nekim sredstvima informisanja. To se ističe u saopštenju Saveta za zaštitu ustavnog poretka SR Srbije sa sednice koja je održana prekjuče.

U svim mestima u pokrajini organi Republičkog SUP-a Srbije u svemu obavljaju svoje funkcije u skladu sa odlukom Predsedništva SR Srbije, naglašava se u saopštenju. To podrazumeva da pripadnici Republičkog SUP-a neposredno rade u svim stanicama milicije

Prema tome, nema nikakvog paralelnog rada po tim pitanjima. Samo u delu poslova koji nisu preuzeti, a koji su uglavnom poslovi asistencije u oblasti dela funkcija javne bezbednosti, u skladu sa zakonom, angažovan je jedan manji broj radnika milicije pokrajinskog SUP-a, i to samo oni radnici koji nisu preuzeti u posebne jedinice milicije

NOVI POSAO ACY — JADRANSKA NAUTIČKA AKADEMIJA

_ Uhvati jadranski vetar

O0 prošle godine kroz fečajeve koje drži čuveni {talijanski jedriličar Ćino Riči već je

već sada se možemo pohvaliti da je kroz tečajeve prošlo oko 400 polaznika. Sasvim zadovoljavajuće za prvu godinu uz podatak da je skoro 30 odsto polaznika bilo ženskog pola. ACY-jevi instruktori, za sada devetorica, su pod neposrednom „komandom“ jednog od najpoznatijih jedriličara sveta Italijana Ćina Ričija koji je bio kormilar italijanske posade („Azzurre“) na Amerika kupu

i da ih, naravno uz uloženo, ve- '83

oma brzo mogu povratiti i — zaraditi, Sledeći korak bila je nabavka brodova koji se daju u „čarter“ (iznajmljivanje), a sada je osnovana i Nautička akademija. U Jezerima, marini na Murteru, o toj akademiji i drugome govorio nam je Đorđe Pantović, zaljubljenik jedrenja i šef marketing službe ACY.

— Jadranska nautička akademija počela je sa radom prošle podine, upoznaje nas Pantović, i

| ,

— Adriatic Nautical Academy kako se zvanično zove škola jedrenja, obuhvata tri stupnja obuke, početni, gde se stiču osnovna znanja i osećaj za kormilo i vetar na manjim jedrilicama, pa preko dva druga tečaja (napredni i „skiper“), do najslo-

Virus jedrenja

Pomenusmo krstarenje Kornatima. Sve ono što smo znali, čuli i gledali nije mi izbliza onom doživljaju koji se stiče na brodu koji je potpuno u vašim rukama. Instruktori jedrenja, svakom su dali priliku da uživa, ali i da „radi“ na brodu, I uči. Kristalno bistro more, uvale, hridi, ostrvca i ostrva. Sve je to ava u OOU doživljava-

a, su' nabacanih im) ja koje se iskristališu tek ao <. peva vreme. I onda shvati-

e da vas je virus jedrenja zarobio. I počinjete da se preračunavate kako sakupiti novac i upisati kurs, a mašta vas već vodi za kormilo broda koji bi unaj-

ženijeg (regata) koji je predvi- mili

đen već za takmičarsko jedrenje na velikom krstašu.

Svi tečajevi, objašnjava Pantović, traju po 14 dana, osim po-

ie Pir i NUI: Ja i kra Di ILIR 3

slednjeg koji se završava za 7 dana. Cena je u proseku oko 7.000

i 4 prošlo oko 400 polaznika & Zasad je u marinama malo Jugoslovena, ali mnogi · Stranci u njima oslavjaju brodove da prezime

dinara. To je ono što se može ispričati o Jadranskoj akademiji. Ostalo smo doživeli na jednonedeljnom krstarenju Kornatskim arhipelagom. A to je zaista fantastično iskustvo, doživljaj, atrakcija i, zašto i to ne reći, opasna zaraza. Ko jednom oseti „zujanje vetra u ušima“ postaje rob ovog prelepog sporta. Ali — i

skupog: — Ža sada je zaista teško reg-

rutovati veći broj ljudi za jedre-.|.

nje kaže Pantović. Ali, naš osnovni cilj je da od Jugoslavije, koja je sada primorska zemlja, znači delimično koristi blagodeti primorja, zemlja, ako shvatate u čemu je razlika. ; Shvatili smo, ali za takav kvalitativan skok potrebno je zaista mnogo vremena. Za sada, marine su otvorene i okrenute strancima, koji sve veći broj svojih brodova i ostavljaju na ušao: venskoj strani Jadrana. | S. STOJANOVIĆ

·bije

ostane pomorska

POČELI RAZGOVORI SRPSKE VLASTI ı OPOZICIJE

Stranke dobile — Sto

Svakog sledećeg

varaće se o svim bilnijim pre „prvo“ — ustav ili izbori 0 Razumevanje 24 strana

Beograd. — Ulazeći juče u podne u Republičko izvršno veće, na zakazani razgovor sa predsednikom Skupštine SR SrZoranom ·„Sokolovićem, predstavnici opozicionih partija ove republike verovatno nisu ni sanjali da će četiri časa kasnije iz zdanja u Nemanjinoj izaći nasmejani. Zakazivanje „okruglog stola“ za svaki sledeći utorak, obećanje o dogovaranju oko svih bitnijih predizbornih pitanja i podrška u nameravanom izbornom mitingovanju 13. juna, razlozi su ovog, neočekivanog, opozicionarskog zadovoljstva posle prve runde pregovora sa sprskim vlastima.

U, ovoj put za novinare (sve vreme su strpljivo čekali „ispred vrata“) zatvorenom, „žutom salonu“ RIV-a, dogovoreno je i da prvi „okrugli sto“, sa temom „Zakon o strankama“, bude održan već 12. juna. Ubrzo zatim, 25. juna, srpske partije trebalo bi da budu obradovane i samim Zakonom o strankama, nastalim kao rezultat ovog „stonog“ dogovora.

Dragoljub Mićunović, predsednik Demokratske stranke, „saopštio nam je posle razgovora i da će se kao sledeća tema za okruglim stolom pojaviti Zakon o informisanju (dogovor oko „podele“ medijskog prostora), a zatim će uslediti pregovori oko podele „prostora i finansija“ me.đu svim srpskim partijama.

Jedino što je i dalje ostalo „neusklađeno“, rekao nam je Mićunović (što su potvrdili i

utorka za „okruglim stolom“, predstavnici Vlasti i J0g0 dizbornim pitanjima & „Jedino neusuglašeno šta Je čki trinaestojunski miting

Vuk Drašković, vođa SPO-a i Veljko Guberina, predsednik 'NRS-a), je pitanje samih izbora.

Vlassti su ostale dosledne svom poznatom stavu da pre izbora mora biti donet novi srpski Ustav (izbori bi po tom „scenar!-

„ju“ usledili za devet-deset meseci), a opozicija je insistirala da se najpre raspišu izbori za Ustavotvornu Skupštinu pa da se tek tada, u vešestranačkom Parlamentu, izglasa nov Ustav.

U svakom slučaju, kaže Mićunović, ni povodom Ovog, „neSsuglasja“ pregovaračke strane se nisu „posvađale“ već je odlučeno

da ovo izborno-ustavno pitanje ·

ostane otvoreno. 3

Sa predstavnicima republičkog vrha posle sastanka nismo uspeli da razgovaramo (Sokolović je otišao na sastanak sa Mi-

loševićem i Radmilovićem), dok IZA

su prestavnici opozicije, izlazeći iz RIV-a, predstavicima štampe nudili već pomenute „samozadovoljne“ osmehe praćene pregrštom komplimenata o doma-

subota-nedelja 9-10. jun 1990.

opozicije d0g0-

ćinima razgovora. Veljko Guberina je istakao

ij “ razgovora „prijatnu atmosferu ra 1 sbremrtost vlasti' da odmah, zajedno sa opozicijom, pristupi

razmatranju „svih pitanja“, a Vuk Drašković je izjavio da je najvažnije to što je nađen zajednički cilj — „Srbija i njena nepri-

(Po)grešni Vuletić

Čitav sat stajao je juče ispred RIV-a Predrag Vuletić, predsednik Liberalne strake iz Valjeva, da bi na kraju shvatio da nema niakve šanse da uše na sastanak i prilično nezadovoljan, optužujući „gospodina Sokolovića“ i „republičku oligarhiju“, otišao. U međuvremenu je čak, preko službe obezbeđenja bio poslao pismo Sokoloviću sa zahtevom da prisustvuje dogovoru (umesto njega „unutra“ je sve vreme bio bivši šef Liberala Aleksandar Stefanović), ali je bio

odbijen. Da bude još gore,

u „žuti salon“, saznali smo kasnije, Vu-

letić nije ušao „zahvaljujući“ Vuku Draškoviću. Izgleda da je Sokolović opozicionarima pročitao samo prezime „Vuletić ,a kako se ono „poklapa“ sa prezimenom jednog, od Draškovićevih protivnika iz samog SPO-a, on je tražio da se „dotični“ ne pusti unutra.

aaeeĆ

TNFORMATIKA

BIAM — ZAGREB 11. — 16. JUN

AUTOMATIZACIJA MAŠINA opel

PROCESA

OBRADA POSLOVNIH PODATAKA

.ı RAČUNARSKI INTEGRISANA PROIZVODNJA

INFORMATIKA | BEOGRAD JEVRE.JSKA 24 45 011/638-565 184 177

'kosnovenost“.

strana

NEDELJNA BORBA. 1

Učesnici U jučerašnjim ; Pregovorim vlasti i opozicije učestvova|j ha od strane vlasti, Zoran Sokoj"' vić, predsednik Skupštine, |)" šan Mihajlović, podpresdenik, RIV-a i profesor Ratko Mari vić, član Ustavne komisije Sybj, je, a od strane opozicije, Vi. Drašković iz SPO-a, Veljko G berina i Milenko Radić iz, Pb -a, Drapolju? Mićunović, Slob. dan Hnić i Durđe Ninković . Demokratske stranke, Velimi: Cvetić i i iz Socijaj. demokratske i Aleksandar sh, fanović iz Liberalne stranke

upštine, nov-

e Stranački lideri istakli su i da je Sokolović sa „velikim razu. mevanjem“ govorio O trinačesto. junskom mitingu, da je napome. nuo da „niko neće osporiti strankama građansko pravo d, izraze svoj protest na javnom mestu“ i da je „dužnost državnih organa da taj miting obezbede",

Dobar deo predstavnika opo. zicije ostao je u RIV-u i posle 1 časova, radi pravljenja zajednič. kog saopštenja za javnost, a no. vinarima, negde u to vreme nij „promakao“ ni dolazak Peta Žebeljana, republičkog ministra za informisanje. Žebeljan sc uputio u „Žuti salon“.

I. RADOVANOVIĆ

„BEPHMK" Y KHJM)KAPAMA:

Beorpan. — Jlyro M GpMNUbHMD HajaBJbMBaHM TpehM TOM TDMIIOTHje y BpeMeHy 3ma JIloGpwme Tiocha, poOMaH „BepHMK“ Haj3aji je y

'|KıbyOKapaMa. y TO CMO CE M JIHUHO

ynepuuu aanpyjyhy y HajBa*Hiljb nyHKTope BHMIT3-a y ueTBpTaK Bt ue M meTaK yjyTpo. „BepHuMK“ ji ynaKoBaH y OHy Beh O3HaTy OpeMy npeTxoHa Ba pOoMaHa: “TpeurmnaK” M „OrnajiHaMK“. Pagjih. Ka je jeJMHO y TOME IITO HajHOIIIje neJo Ma B8aMajIO TIa MCTO CTDHHuIa 'KaO 0068 npćčrxo)iHa.

. „BepHMK” ce pasMecruo Ha 00. crpaHH MajiOrnpojiajHa IeHa paBH0D 900 niHapa!

B. MPBOIII

KO JE UPETLJAO OPŠTINU? U beogradskoj opštini „Stari grad' ne malo su se iznenadili kada sl u našem listu (juče) pročitali di su ponudili pregovorc srpskoj opoziciji. Takvu informaciju, ki ko smo i objavili, naš saradnik dobio je od „krugova bliskih lu: mokratskoj partiji“, ali jc u 50. menutoj beogradskoj opštini III je proverio. ; Cela priča je, saznali smo dana od čelnih ljudi Skupštine opšli' ne Stari grad, potpuno izmišljt' na: niko iz opštine nije 2?VdU predstavnike stranaka, pa M Demokratske, na razgovor II II svoje, a kamo li u tuđe ime, 00. nosno u ime republičkog ruko vodstva — kako ispada iz teksti u „Borbi“.

NIŽE CENE U MAJU: Beogra. — Cene proizvođača u industriji u maju su bile 0,3 odsto niže net go u aprilu, saopštio je Savezni zavod za statistiku. SLOVA Pad cena zabeležen je u | grana delatnosti. U sedam su 0 tale na nivou iz prethodnog TE seca, dok je pet grana u mil povećalo cene. . Tokom maja najviše su P" rasle cene proizvođača obojelii metala i 27,9 procenata, ra obojeni metali sa 7,7 grafiči delatnosti sa 2,5, mašinogradn! sa 2,2 i proizvođači nemetaln sirovina sa cenama višim 74 odsto nego u aprilu.

Otišao je rerano” tiho i bolno naš suprug, otac, tast i deka .

Dobrosav

kapetan unutrašnjč

k iva 40 kome se navršava 000, dana bola i tuge 09.06.199 god.

ruga Anđa,

Njegovi: sup ino, i

id Vodka M; ajb sa

unuka Maj i

· mnogobrojnom rodbino7! prijateljima iz Mosta y