Borba, Apr 20, 1991, page 2

DNEVNIK

EKSPOZE РНЕО5ЕГ

KO SE PROTIVI PRIVATIZACIJI DRUŠTVENE SVOJINE

rijet

U posljednjem kvartal Vlasnička transformac

је Ко:

тата suprotno reformskom cilju

— Sve dosadašnje reforme u našoj zemlji kao i bivšem socijalističkom svijetu, propale su na "prtenju vlasništva. Postoji realna -opasn0OSt da i ova reforma doživi takvi; sudbinu. Zapravo, svi otpor! Tsformi, ma kako se oni ispoljavali, suštinski su skoncen-

Tirani u sve vidljivijem otporu Masničkoj transformaciji, odnosno privatizaciji. Svjesni presudnog značaja vlasničke tran= асје za provođenje reforme.mi smo i stvarali neophodni sistemski i zakonski ambijent za otpočinjanje tog procesa. Njegovoj realizaciji bile su podređene i makroekonomske politike. Zato su u julu prošle godine, kada je inflacija oborena, i izvršene promjene Zakona o društvenom kapitaiu kojima se proces privatizacije ubrzava. Stvoreni sistemski okviri i makroekonomski ambijent utjecali su da proces privatizacije postojećih poduzeća i otvaranje novih privatnih poduzeća naglo krene. Na pomolu je bio eruptivni raspad starog sistema i nastajanje nove privredne strukture. Tako je u

periodu tri ljetna mjeseca (jul, avgust i septembar) formirano skoro 14.000 privatnih preduzeća, odnosno 57% od broja poduzeća do tada formiranih. Sa tim trendom i uključivanjem sezonske komponente mi bismo na kraju prošle godine imali oko 65.000 novih privatnih poduzeća. Stvarno ih je bilo nešto preko 52.000 odnosno manje od očekivanog broja (oko 13.000). Do ovoga je došlo stoga što je u posljednjem kvartalu stvoren nepovoljan politički ambijent za radikalne promjene u domenu vlasništva 1 formiranja nove Pprivredne strukture. Dolazi do usporavanja, a u nekim republikama (Slovenija, Hrvatska i Crna Gora) i do potpunog zaustavljanja procesa vlasničke transformacije. Država loš vlasnik

Zaista, to je prihvatljivo rješenje — za one koji više vjeruju u efikasnost administrativnih direktiva nego u efikasnost tržišnih procesa. Razumije se, korije-

Mart je Dio najkritičniji

Neustavno djelovanje u republikama, pravna anarhija, razvlašćivanje legalnih institucija sistema i stvaranje paralelnih i kvazilegalnih institucija kulminiralo je u zadnjem kvartalu prošle godine i u ovoj godini brojnim političkim događajima, koji bi, da nisu bili spriječeni dijalogom ı na demokratski način, doveli do sukoba, pa i građanskog rata.

Najkritičniji period je svakako bio onaj sredinom marta ove godine kada smo bili pred uvođenjem izvanrednog stanja u zemlji, te usljed ostvaki predsjednika i nckih. članova suočeni sa blokadom rada Predsjedništva SFRJ, koje je u to vrijeme djelovalo prvenstveno u funkciji vrhovne komande oružanih snaga. S obzirom da se sve to dešavalo mimo Skupštine SFRJ, tih dana je.na nivou federacije jedino djelovalo Savezno izvršno vijeće, koje je danonoćnim i kontinuiranim radom, jedinstveno, uporno i dosljedno svojim reformskim opredjeljenjima tražilo izlaz iz nastale situacije mirnim i demokratskim putem. 1 pored najgrubljih i apsurdnih optužbi i insinuacija koje su tom prilikom lansirane na račun SIV-a i posebno njegovog predsjednika, ono je u tomc uspjelo i danas je valjda svakom dobronamjernom u zemlji, a i u svijetu, jasno da smo bili u pravu,

ni takve ideologije su u prepoznatljivim materijalnim interesima, i to ne samo birokracije koja želi da sačuva vlast, već i svih onih kojima je dosadašnji sistem omogućio da bez rada ili sa ma-

lo rada, a radi političkog mira, ·

primaju plaće. Pod plaštom zaštite društvenog vlasništva 1 50cijalne pravde na djelu je opasnost od novog etatizma u našoj zemlji, na djelu je pokušaj da se pretvaranjem društvenog u državno vlasništvo stvori nova ekonomska osnova totalitarne vlasti i onemogući prelazak u građansko društvo.

Savezno izvršno vijeće smatra

· da je prisutni trend podržavlje-

nja društvenog vlasništva vraćanje unatrag, vraćanje u državnu komandnu ekonomiju, koja se i kod nas i u drugim zemljama pokazala neefikasnom i prevaziđenom. Logika državnog vlasništva ne traži tržište, već birokratsku Koordinaciju. Državno vlasništvo omogućava da država, u uvjetima diktature većinske partije, poštavlja poslovod-

ne timove, odlučuje o raspodjeli · dohotka, upravlia poduzećima. ·

Privatizacija — interes ртетебе_

Modeli privatizacije za koje se zalaže SIV polaze od interesa

poduzeća i zaposlenih u njima, .

kao ı da novac od privatizacije prvenstveno ostaje u poduzeću. Istovremeno, SIV polazi od toga da je društveno vlasništvo korak naprijed ka tržišnoj privredi u odnosu na državno vlasništvo. Upravo iz tih prednosti su proizašli dodatni razlozi da razvijamo one modele privatizacije koji će iskoristiti prednosti koje

proces takozvane vlasničke demokracije. Mi zapravo nastojimo da vlasnikom · postojećeg vlasništva postane što veći broj zaposlenih i građana ove zemlje, a ne da ono postane vlasništvo jednog vlasnika — države ili malog broja ljudi koji imaju

novca da ga kupe. Zato smo i.

predložili da se privatizacija vrši uz popust i druge povoljnosti kako bi u procesu privatizacije do tog vlasništva mogli doći i oni zaposleni i građani koji imaju niske plaće. Primjedbe da savezni zakoni omogućuju rasprodaju su neopravdane, jer je klasičnih prodaja poduzeća bilo svega desetak u čitavoj zemlji,

Tenkovi u Beogradu

U ovoj situaciji posebno je delikatan položaj Jugoslavenske narodne armije. Ona je bila i jeste izložena raznim pritiscima, od onih da potpuno zancmar! svoju ustavnu ulogu i zadatke i bude pasivan promatrač procesa ! događaja koji se u nas zbivaju i uz ostalo pristane na vlastito raspadanje, do zahtjeva da svojom neposrednom, oružanom intervencijom, dakle silom, omogući! isključivo jednu opciju u razrješenju jugoslavcnske krize. 3 –

Međutim, činjenica je da je, bez obzira na neke krizne momente u kojima je moglo doći do takvog razvoja događaja, pa i pojedinih konkretnih poteza koji su bili kontraproduktivni (kao što je, na primjer, izlazak tenkova na ulice

Beograda o čemu Savezno izvršno vijeće nije bilo ni obaviješteno) u cjelini gle-

dano Jugoslavenska narodna armija uvažavajući realitet demokratskih procesa u zemlji ostala u okvirima svoje ustavne pozicije. Prema tome, ı u Jugoslavenskoj narodnoj armiji sve više sazrijeva uvjerenje da je uspješna realizacija reformi uvjet za opstanak Jugoslavije, pa prema tome i za nju.

smo imali u odnosu na druge socijalističke zemlje i koje će omogućiti, pored dobijanja dodatnog kapitala i povećanja efikasnosti upravljanja poduzećima, da poduzećima upravljaju njihovi vlasnici (pojedinci i institucije) koji su u njih uložili svoj kapital. Podržavljenje postojećeg vlasništva je suprotno cilju za koji se zalažemo. Naš cilj je da se kroz proces privatizacije razvija i

dok pretvaranje postojećih poduzeća u dioničarska društva izdavanjem internih dionica mi ne tretiramo kao klasičnu prodaju, već kao dokapitalizaciju. Dakle, u milionima zaposlenih mi vidimo snagu koja će odlučiti kako izvršiti vlasničku transfor-

- maciju, snoseći rizik i efekat te

transformacije, snagu i znanje koje ne može zamijeniti bilo koji državni organ. LIJE

Savezni izbori

Među onim ustavnim rješenjima o kojima se mora postići dogovor, jer su

okvir i pretpostavka za funkcioniranje sistema u prelaznom periodu, nalazi se i amandman o izborima za Savezno vijeće. Konstituiranjem višestranačkog Saveznog vijeća treba da se zaokruži proces konstituiranja višestranačkih skupština koji je u republikama već završen. Time se zaokružava započeti proces demokratizacije političkog sistema i osigurava da Skupština SFRJ u proce: su iznalaženja rješenja o novim odnosima o budućoj jugoslavenskoj zajednici dobije onu ulogu koja joj u sistemu i pripada. Iz tih razloga neophodno je izgraditi i takav izborni sistem koji će na optimalan način osigurati sudjelovanje svih građana, naroda i narodnosti u radu ovog najvišeg organa vlasti u federaciji. ; : : ; | 0

апдпе екопол

u nepovoljan politički ambijent za promjene u vla | ja u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori potpuno zaustavljena 8 Podržav

NIKA SAVEZNOG IZVRŠNOG

ије

sničkim odnosima i privrednoj strukturi 6

anje društvenog vlas-

~ ИЕ Netačne teze Nastojanje Saveznog izvršnog Vvijeća da otkloni raskorak između saveznog i republičkih pravno-političkih sistema pokušava se ocijeniti i kao nastojanje da se, radi očuvanja konzistentnosti „pravnog sistema zemlje i osiguranja njegoVOg funkcioniranja u prclaznom periodu, u stvari konzervira stanje utvrđeno još Ustavom iz 1974, pa čak i da se stvore preduvjeti za ponovnu centralizaciju funkcija na nivou federacije. To je, naravno, apsolutno netačno.

Tragična kosovska stvarnost

Kosovska stvarnost je tragična: totalna međunacionalna podvojenost, gotovo potpuna paraliza svih institucija sistema, nezaposlenost i dramatični socijalni problemi, hipoteka u međunarodnom ugledu Srbije i Jugoslavije. U tim uvjetima su na Kosovu ljud-·

ske slobode i prava Albanaca na najnižem nivou, a i uvjeti života Srba i Crnogoraca, koje su godinama potiskivali, još nisu poboljšani. Rclativan mir održava se djelovanjem represivnih organa, ali i političkim aktivnostima nekih opozicionih partija albanske alternative. Evidentno je da do sada poduzete mjere, kako one ranije u kojima je participirala. federacija, tako i sada kada su isključivo u republičkoj ingerenciji, nisu dale očekivane rezultate. Naprotiv, pod plaštom prividnog mira intenziviraju se ekstremna politička, antisrpska i separatistička opredjeljenja koja su sc izrazila i u protuustavnom proglašavanju „Kosova-republike“.

Često se odviše olako i paušalno' sav albanski narod na Kosovu kvalificira kao separatistički i na tome se! zasnivaju političke i neke drugci „protumjere“, što se iskazuje u uki-. danju sredstava javnog informiranja. na albanskom jeziku 1 пезгагтјегпо malom sudjelovanju Albanaca u Organima vlasti, u poslovodnim i dru-. gim organima na Kosovu. Istina, albanska narodnost je propustila priliku da se politički afirmira na višestranačkim izborima. Takva situacija je neodrživa i neće moći duže potra-

jati, pogotovu ako i dalje budu izos-

tajale osmišljene političke aktivnosti, kojima će se stvarati preduvjeti da se uspostave normalne funkcije одроvarajućih organa na Kosovu i dijalog svih demokratskih političkih opcija.

у

Četiri republike

za „zamrzavanje“

Postignut je dogovor Sa svim predsednicima republičkih vlada da do današnjeg zasedanja iznesu svoja mišljenja da li prihvataju naš predlog o zamrzavanju svih zakona i akata za koja je utvrđeno da narušavaju reformski kurs — rckao je premijer 'Marković, očigledno improvizujući ovu ocenu, neupisanu. u ekspoze. Do ovog časa četiri republike su prihvatile taj poziv, jedna jc poručila da takvih zakona nema a jedna još nije ništa odgovorila. Očekujemo i to u toku ove rasprave. А. _

Premijer Marković, na žalost, nije naveo ime ni jednc republike.

Opasna žarišta u Hrvatskoj

U nekim dijelovima Hrvatske, posebno onim u kojima pretežno žive građani srpske nacionalnosti, već duže vrijeme postoje opasna žarišta međunacionalnih sukoba. Na to najozbiljnije upozoravaju i nedavni tragični događaji na Plitvicama, koji su samo Jedan od mnogobrojnih ıncidenata. Posljedica jc to višc faktora i okolnosti. Ambicije stranke na vlasti da odmah ostvari svoj program, u čijem centru je stvaranje nacionalne države sa svim atributima suverene vlasti i s naglašenim nacionalnim obilježjima, izazvali su ncepovjerenje, Strah i otpor kod dijela stanovništva srpske nacionalnosti. To je otvorilo prostor za djelovanje ekstremnih srpskih nacionalista, ali poslužilo i kao podloga za osmišljavanje ideje o stvaranju jedinstvene nacionalne države srpskog naroda, što naravno podrazumijeva i prekrajanje međurepubličkih pranica. Legitimno i nesporno pravo naroda — u ovom slučaju srpskog — da se slobodno opredjeljuje o svim pitanjima svog života, iskorišteno je suprotno državno-pravnim. procedurama za neustavno stvaranje tzV. Srpske autonomne oblasti i donošcnje odluke o otcjepljenju.

'U takvim okolnostima, umjesto da se djeluje na smirivanjesstanja i

demokratsko razrješavanje sukoba,.

te gašenje žarišta krize, dolazi do izvlašćivanja. legalnih i legitimnih institucija sistema, u prvom redu Skupštine SFRJ. S druge strane, prisutna su brzopleta i neregularna rcagiranja onih institucija sistoma koje bi trebalo da budu faktor kohezije i razrešavanja krize. БН

r па ваге

x PROTE RAI PUSA raj PR: а RL:

io apo ee

„aga

Š + |

пољима; с пошла