Borba, May 07, 1991, page 15
BANKE U HRVATSKOJ USKORO POČINJjU SA ISPLATOM DEVIZ-
NE ŠTEDNJE
Ce we, -6% GALM- алт вв вене me Ve? ка ам лет
JUGOSLRVIJA
larka na situ
. dinarskog pokrića
Popuštanje ventila na deviznom tržištu nije ugasilo crnu berzu, jer je izvesno da banke nemaju pokriće za veću navalu štediša 0. Loptica odgovornosti prebacuje
se na NBJ
'Poslovne banke u Hrvatskoj (i ne samo njoj) zaigrale su još jednu partiju šaha sa deviznim štedišama koji, premda se pridržavaju pravila igre, unaprijed vjeruju da će i ovoga puta ishod biti „mat“ u korist banaka. Već nekoliko dana devizne štediše koji su svoje uloge u stranoj valuti godinama deponirali u bankama uredno se predbilježavaju u bankama u Hrvatskoj koje su najavile liste čekanja za isplatu tzv. starih deviza. Suprotno očekivanjima, cijela ova operacija protiče bez nervoze i većih gužvi budući da građani, s popriličnom dozom rezerve i poučeni iskustvom, nisu previše uvjereni da će dobiti barem komadić svoje devizne ušteđevine. Ishod ove nove igre sa štedišama znat će se 8. maja kada bi u Hrvatskoj prvi sa liste predbilježbi trebali dobiti i prvu ratu deviznog uloga. Dakako, u ovoj republici se to odnosi na štediše Zagrebačke, Privredne, Komercijalne, Riječke i Varaždinske banke koje su uglavnom postupile po uputama SIV-a i Narodne banke Jugoslavije. „Jugobanka“ i „Ljubljanska banka” do daljnjega nemaju od svojih centrala upute što da rade sa „starim deviznim ulozima“.
Popuštanje zatvorenih ventila na deviznom tržištu, na žalost, nije upgasilo crnu berzu koja u Hrvatskoj i nadalje cvjeta. Tako je, primjerice, na tramvajskoj stanici u blizini zagrebačkog studentskog doma „Stjepan Radić“ svježe obnovljena ·obavijest da se u jednoj od soba stu-nase·lja kupuju i prodaju devize. Slična slika reprizirana je i u mnogim drugim dijclovima grada. Javna je tajna da telefonistice u viđenijim zagrebačkim firmama uspješno obavljaju amatersku funkciju dilera crne berze koja se odvija unutar kolektiva. Princip rada besprekorno funkcionira: svakodnevno se na telefonskim centralama brižljivo bilježi stanje ponude i potražnje za devizama da bi se pred kraj radnog vremena obavještavalo potencijalne kupce i prodavačice o
utvrđenom. kursu koji, iako u_
malim postocima, dnevno varira. Pored Trga Bana Jelačića, poznata adresa na kojoj se u Zagrebu uvijek, mogu naći devize je i „Promdei” banka čiji je vlasnik kontroverzni privatni bankar Ibrahim Dedić.
Sumnje i realno pokriće
Sudeći po tempu kojim radi crno tržište, čini se da njcgovi akteri i ne razmišljaju da bi uskoro moglo doći do zatvaranja. Odgovor na pitanje zašto je tako, nije jednoznačan. Kao prvo, otkako je 20. decembra privremeno zamrznuta devizna burza na štednim ulozima građana: je ostalo zabilježenih 10 milijardi dolarske protuvrijednosti od kojih je čak četiri petine otpadalo
na doviznu štednju. Ukoliko se s.
tim usporedi da ukupne devizne rezerve nakon svih pretumbaciJa danas približno iznose šest
||
PRVE ISPLATE DEVIZA POČINJU 8. MAJA: U redu pred bankar.skim šalterom
milijardi dolara vclika je enigma postoji li realno pokriće da svi građani dođu do svojih deviznih ušteđevina. Doduše, ove sumnje u razgovoru sa izvoznicima i bankarima demantirao je sam premijer Marković koji jc decidirano izjavio da će se građanima veoma brzo omogućiti da kupuju devize u bankama. Tom prilikom Marković je građanima poručio da ne trebaju brinuti za svoju deviznu štednju da se devizne rezerve mogu smanjiti čak za tri milijarde dolara, a da ne dođe u pitanje vanjska likvidnost zemlje. Nasuprot njegovom optimizmu guverner Narodne banke Hrvatske dr Ante Čičin-Šain je skeptičan. Na skupštini „Privredne banke“ Zagreb je rekao da pokretanje deviznog tržišta u principu pozdravlja, ali da na njega gleda s dosta skepse jer ne može sagledati izvore sredstava za sva obećanja koja je Javnosti dala savezna vlada.
Prvi čin — „stare“ devize
Kako na sve to gledaju poslovne banke? Potpredsjednik
· „Zagrebačke banke” Asim Čeha-
jič odmah nakon Markovićevog ekspozea u razgovoru za „Borbu“ je rekao da Je njegova banka pozitivno ocijenila razdvajanje nove Od tzv. stare devizne štednje i odmah dodao da ova financijska ustanova za svu deviznu štednju koja je uložena nakon 20. aprila garantira da će biti likvidna i za štediše u svako doba isplativa budući da će se dcponirati kod prvoklasnih inozemnih banaka, a ne kod NBJ. Što je, po. njemu, bitan zalog sigurnosti tog novca. Inače, ova banka je prva u Hrvatskoj kre-
nula u agresivnu marketinšku ofanzivu za pridobivanje povjerenja građana.
Međutim, i pored tog uvertirnog poteza (prvi čin bit će tek onda kada se „otvori“ devizni šalter za isplatu „starih deviza“) ostaje grč koji je i u saopćenju kojim se obratila javnosti ova banka indirektno priznala, a to je da ima oko 1,3 milijuna deviznih knjižica, te ako bi samo polovina njihovih vlasnika zatražila isplatu od 500 DEM to čini opterećenje za ovu banku od 325 milijuna njemačkih maraka koje bi morala isplatiti u roku od sedam dana. Očito je dakle da tu navalu štediša banka nebi podnijela.
Međutim, odmah nakon što su počele predbilježbe u „Zagrebačkoj banci” su decidirano tvrdili da neće biti ograničenja kako bi štediše doista uvidjelc da mogu do svojih deviza. Sve je to izrečeno s određenom dozom rezerve da isplata predbilježecnih deviznih uloga ovisi o Narodnoj banci Jugoslavije, a ne o „Zagrebačkoj banci“.
Dodamo li na kraju ovome da su prema raspoloživim podacima kontrole ekonomsko-finan-
·cijskog stanja banke u Hrvatskoj
(da ne spominjemo druge геpublike kod kojih je stanje još katastrofalnije) krajem 1989. godine iskazale potencijalne gubit-
ke u iznosu od približno 22,8
milijardi dinara, što znači da je udjel potencijalnih gubitaka iznosio oko četvrtine aktive, odnosno dvostruko više od ukupnih fondova i rezervnih banaka, onda sc s pravom može reći da je sudbina štednje i povjerenje u banke prilično neizvjesno.
· V. Đorđević
UTORAK, 7. MAJ 1991. GODINE 15 |
| OD VREDNOST "Tržište movca
1. Juče na tržištu novca tražnja je iznosila:
= na rokodydana”: „UVU. AVI IL OZ O. J O UN 0 miliona =папокоа О дапа „. 0. O JR LO O A, 180 miliona dinara = na rok od!:g0 dana = - ~. | 131 milion dinara
Ukupno: 206 miliona dinara
2. Ponuda na tržištu novca iznosila je 111 miliona dinara
3. Posredstvom tržišta novca zadovoljena je tražnja u iznosu od 111 miliona dinara
4. U direktnim kontaktima banaka zadovoljena je tražnja u iznosu od 33,3 miliona dinara
5. Ponderisana kamatna stopa na rok od 10 dana utvrđena je: =>najpodišnjemjnivVou = UBO O U 0 OU 65,31 odsto = опаппезеспотитуоне 5 O, DU O O JO | 4,36 odsto
~Р о ~ ee х Tržište hartija Na tržištu novca juče nije bilo ni ponude ni potražnje prenosivih hartija od vrednosti.
1. PRODAJA KLIRINŠKIH · POTRAŽIVANJA POSREDSTVOM TRŽIŠTA U KLIRINŠKIM DOLARIMA IZNOSI IZ:
SSSR ČEŠKOSLO- ALBANIJA
VAČKA PONUDA: 13.615.706 0 0 TRAŽNJA: 8.000.000 212.650 0 UGOVORENO: 0 0 0 STOPA DISKONTA: 0 0 0
Devizni 209.12.
1991. kursevi 1990. 28.02. 29.03. 30.04. 06.05. USD/DEM 1,44 „1,52 1,69 1,75 1,73 USD/CHF 1,27 1,31 1,44 1,47 1,46 USD/FRF 5,0 5,16 5,73 5,91 5,87
USD/ITL 1125,50 1133,50 1262,00 1292,50 1283,25: USD/ATS 10,6 10,68 12,04 12,32 12,21
GBP/USD 1,9 1,92 1,75 1,70 1,71 Kamatne
stope
USD
7 Чава 7,62 644 6,12 5,87 5,81
1 mesec 7,50 – 6,94 6,25 5,94 5,81
3 meseca 7,44 6,75 6,25 6,06 5,94
6 meseci 7,44 6,75 6,37 6,19 6,06 DEM
1 mesec 8,94 9,00 9,00 8,37 8,87 3 meseca 9,5 9,00 9,19 9,06 9,00 G meseci 944 9,00 9,25 9,19 - 912 СНЕ |
1 mesec 8,62 8,19 8,69 8,44 8,37
3 meseca 8,62 – 8,06 8,50 8,44 8,37 6 meseci 8,2 7,94 8,5 8,31 8,31 ZLATO 391,25 362,80 356,00 352,80 35440 SDR 1,41332 1,41937 1,34095 „1,32670 1,34449 DEVIZNO TRŽIŠTE /
Prodato 119 miliona dolara
Beograd, 6. maja (Tanjug) — Na današnjem međubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog tržišta Narodna banka Jugoslavije intervenisala je prodajom deviza u iznosu od 119 miliona dolara. Ukupan iznos deviza kupilo je 11 ovlašćenih banaka iz svih republika ı pokrajina, koje su ispunjavale propisane uslove prema odluci Saveznog izvršnog veća. Likvidna je bila još jedna banka, ali ona nije tražila devize, saopštava Sekretarijat SIV za informacije.
Devize je tražilo još deset banaka, ali one nisu ispunjavale propisane uslove, pa ih je Narodna banka Jugoslavije isključila sa deviz-
nog tržišta. Inače, do danas je ugovor sa Narodnom bankom Jugos-.
lavije, prema kome će menjačke poslove raditi za njen račun, što je jedan od uslova za pristup deviznom tržištu, potpisalo 20 banaka, od ukupno 45 banaka članica međubankarskog sastanka.
Sprečiti dalji rast dolara
Beograd, 6. maja (Tanjug — ekos) — Odmah nakon što su čuli da je američka stopa nezaposlenosti, tokom minulog meseca, opala na 6,6 odsto radne snage, umesto ranije procenjenih sedam procenata, poslenici na svetskim deviznim berzama podigli su vrednost dolara. Tako se „amerikanac“ sada razmcnjuje za približno 1,75 maraka, ili nekoliko pfeniga više nego sredinom protekle sedmice, kada je posle prethodnog oštrog rasta naglo pao. Eksperti smatraju da postoje objektivni uslovi za uzlet „zelene valute“ do granice od 1,80 maraka. Ukoliko taj nivo bude dostignut, centralne banke su spremne da direktnim tržišnim intervencijama spreče dalji rast dolara. |
Jedan broj stručnjaka u SAD misli kako je neočekivani pad aprilske stope nezaposlenosti „dosta dobar znak o izlasku američke privrede iz višemesečne recesije“. Oprezniji poznavaoci prilika smatraju, međutim, da je za konačan sud još rano. Valja sačekati i druge validne privredne pokazatelje, kao što je indeks vodećih ekonomskih indikatora, pa tek onda donositi konkretnije sudove, navode oni. To mišljenje zastupa i zvanični predstavnik Bele kuće Ficvoter, koji je ipak naglasio kako je pad stope nezaposlenosti „prvi požitivan znak izlaska američke privrede iz recesije“.