Borba, Feb 28, 1992, page 9

|р “= а Ба Бе МЕ

· Џзагјахепа педе уозЕ

DOKUMEMTI OSNOVNI PRIN

Dokument „Osnovni principi za novo ustavno uređenje Bosne i Hercegovine“ poslužio je, nezvanično smo saznali, kao osnova za pregovore lidera tri vladajuće bosanskohercegovačke nacionalne stranke (SDS, HDZ i SDA) u Lisabonu. Nezvanično saznajemo da je on osnova i za dalje pregovore (koji su juče nastavljeni), kao i to da je prva glava (A) već usaglašena. Dokument objavljujemo ti celini.

А) Мехемћето5! 1. Bosna i Hercegovina bi, nakon nezavisnosti, bila nezavisna država, sastavljena od tri konstituenta (jedinice), koja se zovu...

2. Bosna i Hercegovina ostaje u svojim postojećim granicama a ni federalna vlada, niti vlade konstituenata (jedinica) neće ohrabriti niti podržavati zahtjeve da se bilo koji dio njene teritorije priključi susjednim državama. 3. Tri naroda, Muslimani, Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih nacija svoja suverena prava realiziraće kroz Republiku BiH i njene konstituente (jedinice).

B) Opšti principi

1. Bosna i Hercegovina i njeni konstituenti (jedinice) biće uređene u skladu sa slijedećim ustavnim principima, onako kako su oni shvaćeni i kako se primjenjuju u demokratskim državama Zapadne Evrope i kako je utvrđeno u Nacrtu konvencije koja je u raspravi na konferenciji: a) najviši standardi kao što je naznačeno u Nacrtu konvencije privatnog vlasništva, tržišne ekonomije i slobodnog poduzetništva; b) opšte i jednako pravo glasa, slobodni izbori i tajno glasanje; c) sloboda za političke i sindikalne aktivnosti;

'd) sekularni državni sistem uz pune religijske slobode i razdvajanje crkve ı države, podjela vlasti (razgraničenje) između sektora u vladi, vladavina zakona i demokratskog i izvršnog sistema kontrole i zaštite ustavnosti i zakonitosti;

e) međunarodna kontrola i jurisdikcija za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

С) Skupštine 1 мада Возне ! Некебомте

1. Skupština BiH bila bi sastavljena od Vijeća građana koje bi bilo direktno birano ı Vijeća konstituenata (jedinica) u Коjem bi svaki od tri konstituenta (jedinice) imao jednak broj predstavnika.

CIPI ZA NOVO USTAVNO UREĐENJE BiH

2. Skupština i vlada Bosne i Hercegovine imale bi kompetencije zakonodavne i administrativne prirode u sljedećim oblastima: armija, centralna banka, ekonomski odnosi uključujući transport, energetiku, naftovode, i vodoprivredu, gdje bilo koje od ovih ili drugih pitanja dotiče više od jednog konstituenta. Odluke koje se tiču zastave, grba, obrazovanja, religije, odluke koje se tiču odnosa sa susjednim državama kao i oružane snage BiH spadaju u nadležnost vijeća konstituenata (jedinica) u kome se odluke donose sa tri četvrtine glasova.

3. Sastav uprave, pravosuđa i oružanih snaga BiH treba da bude u proporciji sa nacionalnim sastavom stanovništva BiH.

4. U cilju rješavanja ustavnih pitanja (nadležnosti) između autoriteta BiH i autoriteta konstituenata (jedinica) djelovao bi poseban Ustavni sud koji bi u periodu, ne kraćem od pet godina mogao u svom sastavu imati i pristustvo elemenata izvan BiH i susjednih država.

D} Momnstituenti (ес тке)

1. Unutar BiH tri konstituenta (jedinice) treba da budu ustanovljene, a njihove teritorije treba definisati u „E“ odjeljku.

STOJI IZA LISSBONSKOG DOGOVORA TROJICE BOSANSKOHERCEGOVAČKIH LIDERA

ee

nokratije u

Lideri sve tri nacionalne stranke nepokolebljivo ostaju na ranijim pozicijama. Razlike nisu smanjene budući da se načela unitarne države

2. Skupština i vlada konstituenata (jedinica) imaju pravo da u okviru zakonodavno-pravnog sistema Bosne i Hercegovine normativno i administrativno uređuju odnose koji se tiču konstituenta (jedinice), posebno, administrativna i civilna uprava konstituenta (jedinice), eksproprijacija imovine za javnu upravu, „myregistracija zemlje (gruntovnica), vatrogasna služba, privredna komora, supervizija trgovačkih organizacija, štedionice i kreditne institucije, supervizija dobrotvornih društava, socijalna i zdravstvena zaštita, konzervacija istorijskog, kulturnog i umjetničkog blaga, kulturne institucije kao što su biblioteke, instituti i muzeji, korištenje zemljišta, briga o okolini, stanovanju, pijacama, putevima, hitne službe, rudarstvo, lov i ribolov, prirodni resursi, vodovodi, naftovodi, lokalni transport unutar konstituenta (jedinice) turizam, poljoprivreda, zaštita šuma, socijalno staranje, vodoprivreda, škole, policija, trgovina, bezbjednost javnih priredbi, higijena, sport, rekreacija i drugo.

3. Javna uprava, policija, lokalno pravosuđe, kao i nacionalna garda konstituenta (jedinice) treba da bude proporcionalan nacionalnom sastavu stanovništva konstituenta (jediniсе). 4. Član nacionalne zajednice koja je u manjini u određenom

osansic

PETAK, 28. FEBRUAR 1992 боре 9

konstituentu (jedinici) uživaće zaštitu sličnu onoj iz člana 2. (3.) Nacrta konvencije.

5. Postojala bi potpuna sloboda kretanja iz jednog dijela konstituenta (jedinice u drugi deo istog konstituenta) — (jedinica).

E} Definicijca Ккопо епа (јесте)

1. Teritorija konstituenta (jedinice) biće definirana na osnovu popisa stanovništva (1971, 1981. ili 1991.) i na osnovu sistema postojećih opština, uz manje korekcije (podešavanje) ukoliko se to može jasno pravdati da komune u kojima je jedna nacija u većini budu grupisane zajedno u odgovarajući konstituent (jedi-

nicu). Država može imati neko-

liko odvojenih dijelova. Ukoliko u nekom posebnom području iskrsnu teškoće definisanja tražiće se pomoć Arbitražne komisije. Sarajevo će biti glavni grad jednog Копзшцепа i glavni grad Bosne ı Hercegovine.

2) Prelezne odredbe

1. Ustavni zakon da modificira Ustav s ciljem da se ovi principi predlože Skupštini, što Dpriје. (SDA) копгедега те države (SDS) i federalne države (HDZ) ne mogu, osim nekim čudom, dovesti u međusobni sklad, kaže profesor Gajo Se-

kulić

Hoteći da opiše izdanke sadašnjih prilika u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini, naš sagovornik Gajo Sekulić, profesor sarajevskog univerziteta, član UJDI-ja i priznata „hladna glava“ u Бозапзкоћегсероуаској uzavrelosti — navodi svoje uverenje da je Jugoslavija ipak (bila) moguća, ali nije (bila) dovoljno poželjna.

Sekulić svoju tezu potkrepljuje tvrdnjom da su bile moguće i Jugoslavija i demokratija. Što ta mogućnost nije ostvarena možemo zahvaliti, uopšte uzev, nedo„voljnoj političkoj zrelosti. Pobedila je, na žalost, lažna suprotnost: ili Jugoslavija ili demokratija. Projekat borbe za demokra-

„tiju lažno je i bez dovoljno doka-

~. > па . Р :za eliminisao svaki mogući pro-

jekt nove demokratske Jugoslavije kao države, kaže Sekulić. Rezultat je sledeći: više nemamo ni Jugoslavije, ni demokratije.

Megativna jugoslavizacija

Najsvežija potvrda o tome kakva je logika čvrsto zasela u „mišljenje i delovanje“ trojice bosanskohercegovačkih - lidera čije su stranke na vlasti, došla je iz Lisabona. Tamo su se, kao što je poznato, sastali Izetbegović, Karadžić i Lasić i u Sarajevo doneli, kažu, dogovor. Deklarativno uzev, rezultati lisabonskih razgovora kao da pokazuju izvestan napredak u dogovaranju o budućem državnom ustrojstvu BiH. Bilo je i međusobnih koncesija. Naivnog posmatrača, ka-

že Gajo Sekulić, može čak oduševiti postignuta saglasnost o Bosni i Hercegovini kao samostalnoj, suverenoj i nepodeljenoj. Međutim, odmah po dolasku u Sarajevo dogodila se rašomonska interpretacija u Lisabonu postignutog akteri dogovora su veoma različito tumačili međusobne koncesije.

Ključna tačka ovog dogovora tiče se pitanja političke reorganizacije BiH. O tome nema jedinstvenog stava. Tako gospodin Izetbegović prvenstveno insistira na nezavisnoj i suverenoj BiH, uz vrlo širok, i neodređen, projekt unutrašnje organizacije BiH koji se, po njegovom mišljenju, ne može svesti na isključivo etničku reorganizaciju. Gospodin Karadžić pitanje unutrašnje političke reorganizacije ВН projektuje polazeći od dva principa: konfederalnog. i etničkog. Predstavnik HDZ Miro Lasić takođe uvažava etnički princip, ali je sklon budućem federalnom ustrojstvu BiH, kaže naš sagovornik. .

Gajo Sekulić zaključuje da lideri tri nacionalne stranke i dalje ostaju, nepokolebljivo, na ranijim pozicijama. Razlike nisu smanjene budući da se načela unitarne države (SDA), konfederalne države (SDS) i federalne države (HDZ) ne mogu, osim nekim čudom, dovesti u međusobni sklad.

Razlike će delovati još dramatičnije posle referenduma, kaže Sekulić, „budući da lisabonski dogovor nije promenio različite stavove stranaka o njemu“.

NEVOLJNO ĆU IZAĆI NA REFERENDUM: Dr Gajo Sekulić

Sagovorniku „Borbe“ nije jasno da li su se lideri tri nacionalne stranke uopšte ozbiljno i odgovorno opredelili u odgovoru na vrlo važno pitanje: da li je celovita BiH potrebna?

— Sekulić misli da bez celovite, integralne, jedinstvene i suverene BiH ne može uoptše biti stvoren osnovni preduslov za prestanak rata u Jugoslaviji i sklapanje ugovora o miru između bivših ju-republika. Zatim doslovno formuliše:

— Btničko načelo političke reorganizacije BiH samo je politički izraz stravične zavisnosti dve stranke (SDS i HDZ) od oficijelnih politika Beograda i Za-

greba, s jedne strane, ! јо5 педо- .

voljno snažno artikulisanog političkog kursa SDA ka istovremenom zalaganju za nezavisnu i suverenu BiH, te za demokratsku proceduru uspostavljanja

ЗА

„Sekulić podrazumeva?

novih odnosa između bivših ju-republika, s druge.

Referendum je iznuđen

„U Bosni i Hercegovini se događa ono što se dogodilo sa Jugoslavijom. Proces negativne juposlavizacije predstavlja danas u BiH glavnu tendenciju i glavnu opasnost“. Šta pod tim profesor

1 — _ Secesionističku logiku stvaranja etničkih država (Slovenija, Hrvatska, Makedonija) koja će se, najverovatnije dovrŠIti na čitavom prostoru jugoslovenskih zemalja. Ova logika ostvarena je ratom, odnosno ekstremnim nacionalizmima, koji prvenstveno oštećuju prava i slobode vlastite nacije, naročito onih njenih djelova koji se na određenim teritorijama nalaze u manjinskom položaju, kaže Sekulić i skreće pažnju i na banalnu, ali očiglednu činjenicu, koju secesionisti „previđaju“ naime, stvaranje nezavisne države Hrvatske, ili moguće stvaranje velike Srbije, ostavlja povelike delove ovih naroda u manjinskom položaju u drugim područjima zemlje. — Ti dijelovi naroda jesu žrtveni jarci pred-politički shvaćene demokratije kao tiranije

većine, tvrdi Sekulić ı upozora-.·

va: ako bosanski partijski, nacionalni vlastodršci nastave sa praksom lažnog dogovaranja razbiće BiH u paramparčad. Predstojeći referendum u BiH, sva je prilika, dodatno će učvrstiti međustranačke razlike,

budući da ni „lisabonski dogovor“ nije ni za dlaku promenio poznate stranačke razlike o njegovom smislu.

Referendum u BiH, kao i svi do sada održani, nema nikakog smisla. Ovaj naš je iznuđen faktičkim okolnostima. Naime, kontekst košmara i retrogradnih tendnecija u razrešavanju jugoslovenske krize, izbacio je u prvi plan borbu za ustavno-pravne forme dobijanja legitimacija novih vlasti u nekadašnjim jugorepublikama. Dakle, faktičke okolnosti guraju političke aktere u BiH da se zalažu za referendum, jer je on jedan od načina, sa stanovišta međunarodnog, prava, kojim se stiču preduslovi za priznavanje suverenosti još jednoj bivšoj jugoslovenskoj republici“.

— Razumijem, kaže Gajo Sekulić zagovornike referenduma pri čemu, sam svjestan svih slabosti i referendumskog pitanja i svega onoga šiQ 52 njime (ne)može postići, budući da је referend zultat i

ти озпом гел međunarodno патешише 5есеsionističke logike pred kojom smo sada nemoćni. Sa takvom logikom nikada se nisam slagao. Ne slažem se ni sada. Ali, mora se uvažiti užasan i haotičan kontekst u BiH i u Jugoslaviji koji se, tako se htjelo, može nadv!adati jedino dovršenjem secesionističkih procesa u nekadašnjim jugoslovenskim „republikama. Zbog toga ću, nevoljko, na referendum izaći.

Raško KOVAČEVIĆ