Borba, Jul 17, 1992, page 5
пе
NEDALEKO OD BRČKOG
Razmena
u
petom pokušaju
U prigradskom naselju Grbavici kod Brčkog razmenjeno 40 srpskih zarobljenika iz „kolone smrti“ koja je 15. maja napadnuta u Tuzli za 50 zarobljenih hrvat-
skih vojnika
Bijeljina — Posle četiri neuspela pokušaja juče su konačno razmenjeni povređeni zarobljenici iz poznate „kolone smrti“ koja je 15. maja napadnuta u
Skojevskoj ulici u Tuzli.
Razmena je izvršena u prigradskom naselju Grbavica kod Brčkog. Ukupno je razmenjeno 40 zarobljenih (29 povređenih i jedan mrtav vojnik i deset civila) za ukupno 50 zarobljenih hrvatskih vojnika. Ovi zarobljenici su živeli u krajnjoj neizvesnosti tako da niko od njihovih porodica nije znao šta je sa njima do juče. Od povređenih vojnika 27 su bili rezervisti iz okoli-
ne Tuzle, a još dvojica su Miodrag Vukmirica iz Beograđa i Branislav Nedić iz Subotice, koji je juče iz Bijeljine prevežen na VMA u Beograd. Ostali vojnici se oporavljaju od povreda i pretrpljenog šoka u ambulanti bijeljinskog. garnizona. Razmenjen je i rezervista Radovan Modraković iz Požarnice kod Tuzle koji je podlegao povredama, ali ne zna se kada. On je već prevežen u rodno mesto gde će biti sahranjen. Rezervni vojnici su se prvo le-
čili u tuzlanskoj bolnici, a zatim su strpani u Okružni zatvor gde su preživljavali teške dane: Većina je bila u bolnici dvadesetak dana a sve ostalo vreme u zatvoru. Svi imaju vaške i smršali su zbog slabe ishrane, ali nisu fizički maltretirani. Tu i tamo bilo je provokacija, naročito van zatvora. Miodrag Vukmirica, redovni
vojnik došao je u Tuzlu na odsluženje u septembru i kaže:
— Ranjen sam u koloni i spa-
ljena mi je šaka. Osećam se sada dobro, presrećan sam, nisu me tukli. U bolnici je bilo bolje nego u zatvoru. Jedva čekam da dođem kući.
Vojislav Mihajlović iz Krtove: — Ranjen sam pet sati ležao
pod kamionom, a zatim su me iz Crvenog krsta prevezli u bolnicu gde sam bio 26 dana.
Zoran Vukojević iz Krtove: — Nama su stalno govorili da
naši neće da nas prime za razmenu. Bilo je strašno ova dva meseca.
Danko Mihajlović iz Sižja: — Nisu nas tukli, ali su preti-
li. Do sada su nas vozili kamio-
nom četiri puta na razmenu i uvek smo išli prema Kalesiji. Kada smo bili na razmeni u Memićima kod Kalesije, zapucalo je sa svih strana. Ostaviše nas u kamionu i ne daju da izađemo, a oni se skloniše. Srećom, kamion nije pogodila ni jedna granata, a padale su oko nas.·Gledali smo smrti u oči. Ne znam da li je naša srpska vojska znala da smo mi u kamionu.
Mladenko Lazić iz Vozuća kod Zavidovića:
— Ja sam bio pozadi u koloni. Zapucalo je strašno sa svih strana. Jednog teritorijalca sam
Razmenjeni
Razmenjeni su vojnici: Pero Gavrilović, Blagoje Ljubojević, Radan Stevanović, Nenad Dragić, Radovan Modraković (podlegao), Goran Ilić, Zoran Todorović, Ljubo Tešić, Milo Simić, Marko Kojić, Mladenko Lazić, Jovan Pejić, Zoran Vukojević, Vidak Tripunović, Vojislav Mihajlović, Radovan Živković, Cvijan Babunović, Blagoje Lazarević, Mirko Lukić, Ozrenko Todorović, Sinanović, Danko Mihajlović, Miladin Ćosić, Radovan Krstić, Sava Milošević, Vlada Nikić, Miodrag Vukmirica, Branislav Nedić i Predrag Gajić.
Razmenjeni civili: Milovan Bičanin, Ranko Vukosavljević, Srpko Mandić, Drago Konclić, Rado Simić, Pera Blagojević, Vitomir Jovanović, Mikan Milinković i Branislav Kulišić.
„skinuo“. Onda sam pobegao u prodavnicu „Šipad“ gde su me ranjenog odvezli u bolnicu.
Ozrenko Todorović iz Krtove:
— Kada je zapucalo, sklonio sam se pod kamion, a kada se on zapalio ušao sam u haustor jedne zgrade u Skojevskoj ulici. Tu su me razoružali teritorijalci, a pomoć mi je pružio dr Besim Hajdarević. Puno mu hvala. U bolnici kod dr Hajdarevića bilo nam je dobro, kao i da nismo Ovo Što smo. Ali u zatvoru, pa i kasnije, nalazili smo se u pravom paklu.
Vidosav Tripunović iz Orena povređen je u obe ruke. Kaže da se ne seća kako je došao u bolnicu, te da mu je najteže bilo kada se vraćao sa neuspešnih razme-
na. N. SMILJIĆ
OPERR(CIJA „KORIDOR“ ULRZI U ZRVURŠNICU
Bosanski Brod u
srpskim rukama
Bosanski Brod. — Operacija zvana „koridor“ ulazi u završnicu. U rukama Prvog krajiškog korpusa srpske vojske BiH, kako sinoć javlja dopisnik Tanjuga, pozivajući se na srpske izvore, nalazi se i Bosanski Brod koji je bio više meseci pod kontrolom regularne vojske republike Hrvatske.
Krajišnici su, kako se tvrdi, razbili hrvatske snage koje su pretrpele ogromne pubitke i beže preko reke Save glavom bez obzira. Tako je u ovom delu bosanske Posavine izvan srpske kontrole još samo jedno neprijateljsko uporište — Bijelo brdo.
(Tanjug)
_DNEVNIK ____
FRANCUSKA ŠTAMPA (UGLAVNOM) PREČUTKUJE PANIĆEV DOLAZAK U
PARIZ
PETAK 17 JUL 1992. GODINE 5
Neizvesnost prvog koraka
Budući da novoj Jugoslaviji predstoji mukotrpna znavanja, sama činjenica da će naš premijer biti biti znak izvesne promene zvanične francuske p
(Specijalno za „Borbu“)
Pariz. — Centralna tema o kojoj se govori u francuskim medijima danas je, nema sumnje, 50-godišnjica jednog tužnog dogovora. Naime, 16. i 17. jula 1942. francuska policija je uhvatila 12.884 Jevreja (među kojima je bilo 4.051 dete) i smestila ih u koncentracioni logor, da bi ih kasnije isporučila nacistima. Neki od odgovornih za ovaj zločin protiv čovečanstva još su u Životu a javnost traži da im se sudi. Miteran je u tracidionalnom razgovoru sa novinarima 14. jula odbio da se meša u uslove suda sa obrazloženjem „Višijevska Francuska je odgovorna“, ali i „Republika je učinila ono što je mogla. Po svemu sudeći, mnogim Francuzima je neugodno da podsećaju na tolike strane francuske istorije na ovo „francusko-nemačko“ saučesništvo u zločinima protiv Jevreja.
U duhu Mastrihta je, da zarad budućnosti, Evrope ako ne zaboravi onda svakako stavi u drugi plan ove neprijatne činjenice. Neočekivana vest
Stoga je, kako stoji u naslovima novina, Miteran pritisnut duhovima Višija i Mastrihta. Ali ne samo on, nego i čitava francuska politička klasa.
U takvim okolnostima, a s obzirom i na činjenicu da je dan ranije centralna tema bila tradicionalni Miteranov razgovor sa novinarima koji su 14. jula prenosili prvi, drugi i treći kanal francuske TV, sasvim je neočekivano primljena vest koju je u
sredu saopštila Jelisejska palata o poseti Francuskoj prvog predsednika vlade SR Jugoslavije Milana Panića. Nju su istog dana prenele bez ikakvog komentara radio i TV stanice, koje su udarno mesto posvetile kako izveštaJima o ratnim sukobima u BiH, posebno o ·opsednutom Goraždu i bombardovanju izbegličkog logora u Bosanskom Brodu. Vodeći dnevnici „Figaro“, i „Mond“ ne spominju ni jednu reč o ovoj poseti.
„Liberasion“ posvećuje čitavu stranu događajima u eks Jugoslaviji. Naširoko se objašnjava zašto lideri muslimanske zajednice odbijaju evropsku ideju o kantonizaciji Bosne i obaveštava o odluci nemačke vlade da aktivno učestvuje u kontroli sprovođenja embarga protiv SR Jugoslavije. O poseti Milana Panića ni reči.
Posebno je indikativan tekst u „Kotidijen d' Pari“ koji izveštava o pregovorima predsavnika srpske, muslimanske ii hrvatske zajednice pod okriljem Karingtonove konferencije o Jugoslaviji, navodno se proriče njen skori neuspešni kraj, što neizbežno otvara put inicijativi francuskog predsednika Miterana o sazivanju nove konferencije o Jugoslaviji, nalik onoj koja je nedavno održana o Kambodđdži. Upravo u kontekstu takvih razmišljanja ovaj list prenosi vest da će u petak u Jelisejsku palatu Milana Panića primiti Fransoa Miteran. Mliiteran o krivcima
Očigledno je da ova poseta predstavlja veliko iznenađenje,
procedura međunarodnog priprimljen u Jelisejskoj palati može olitike
pa se otuda svi ozbiljni politički analitičari javno uzdržavaju od preuranjenih zaključaka. Nezvanično neki od njih je dovode u vezu sa Miteranovom odlukom saopštenom prilikom susreta sa novinarima 14. jula da će Francuska preduzeti odlučne korake na što skorijem sazivanju konferencije o Jugoslaviji. Kolika se važnost pridaje ovoj spoljno-političkoj inicijativi, kojom se očito želi parirati povećanom američkom angažovanju, vidi se iz izjave francuskog minsitra spoljnih poslova Rolana Dime da je njeno prihvatanje na sastanku „Sedmorice velikih“ u Minhenu prošle nedelje „veliki uspeh francuske diplomatije“.
Ostaje da se vidi, u ovakvim okolnostima, koliko se uspešnim može oceniti ovaj prvi korak na međunarodnoj sceni Milana Panića u svojstvu zvaničnog predsednika vlade SR Jugoslavije. Kada se imaju na umu nalazi Badenterove komisije i činjenica da novoj državi predstoji mukotrpna procedura međunarodnih priznavanja, sama okolnost da će njen tako visoki predstavnik biti primljen u Jelisejskoj palati, može biti znak izvesne promene zvanične francuske politike. Povode za takvo tumačenje dao je i sam Miteran, kada je govoreći o kompleksnosti sukoba u BiH, kao odgovorne praktično u istoj ravni pomenuo i srpsku i hrvatsku stranu, naglašavajući da je priznavanje novih država, pre međunarodnog garantovanja dogovora o pravima manjina bilo pogrešno i da je samo produbilo jugoslovensku krizu.
Petar ŽIVADINOVIĆ
INTERVJU MILANA PANIČA FRANCUSKIM NOVINARIMA
Prelazimo sa reči na dela
Beograd. — Novi premijer SR Jugoslavije Milan Panić izjavio je u intervjuu grupi francuskih novinara da „prelazi sa reči na dela“ da bi doprineo okončanju rata u Bosni i Hercegovini.
„Kažu mi dosta reči, sada dela. Slažem se, a moj prvi potez će biti da idem u Sarajevo da bi počeo razgovore o miru“, kako prenosi Frans pres, rekao je Panić juče u predvečerje svoje posete Francuskoj.
Panić je izjavio da će njegov prvi cilj biti da „sve zaraćene strane grupišu svoje oružje u ZO|nama gde bi mogle biti stavljene
pod kontrolu Ujedinjenih nacia“. ) „Učiniću sve što mogu da sam predam prvi srpski tenk plavim šlemovima“, rekao je Panić francuskim novinarima.
On je, kako prenosi agencija, odao priznanje francuskom predsedniku Fransoa Miteranu, sa kojim će razgovarati danas u Parizu. „On (Miteran) je verovatno najkvalifikovaniji da ostvari mir, zbog svog autoriteta i zbog hrabrosti koju je dokazao dolaskom u Sarajevo“, rekao je Panić, dodajući da će Miteranu „pružiti dokaze da postoji bar jedan Srbin u koga može imati
00;
252
SILOVITA OFANZIVA: Grupa srp
skih vojnika u selu Lipe kod Odžaka
Snimio: R. ĆUKOVIĆ-Tanjug
poverenja kada govori o miru“.
„Hrvati moraju povući svoje trupe u Hrvatsku, a srpski vojnici, gde god da ih još ima, moraju se vratiti u Srbiju“, rekao je Раnić francuskim novinarima.
Novi premijer SRJ, koji je, kako podseća Frans pres, ujedno i ministar odbrane, obaveza se da će „preseći svaku vrstu pomoći i srpskim paravojnim jedinicama u BiH“.
On je dao uveravanja da će veoma brzo, možda već krajem nedelje, posetiti Sarajevo gde ga je pozvao bosanski predsednik Alija Izetbegović.
Razgovori Jović Nambijar Beograd. — Predsednik Državnog komiteta za saradnju sa UN dr Borisav Jović razgovarao je juče sa komandantom Unprofora general-potpukovnikom Satiš Nambijarom, zameni-
kom komandanta general-majo- .
rom Filipom Morionom i direktorom civilnih poslova Sedrikom Tornberijem o razmeštanju jedinica vojske SR Jugoslavije Izvan područja Hrvatske nakon što je Unprofor preuzeo odgovornost u svim dogovorenim ZOnama pod zaštitom UN. d
Kako je saopšteno, posebno je bilo reči o dinamici povlačenja vojske Jugoslavije sa dubrovačkog područja i rešavanju problema Prevlake.