Borba, Dec 11, 1992, page 12

ZAOŠTRAVANJE KRIZE U RUSIJI

Jeljcin traži referendum

Obraćajući se narodu šef države optužio Kongres narodnih deputata da želi da zakoči reforme & Poslanici nisu prihvatili ponuđenu ostavku Hazbulatova

(Od dopisnika „Borbe“)

Moskva. — Rusija je „sa obe noge“ zagazila u ustavnu krizu ćije posledice mogu biti dalekosežne i nesagledive. Šef države, Boris Jeljcin, javno je optužio Kongres narodnih deputata, koji već deset dana zaseda u Kremlju, parlament i njegovog predsednika Ruslana Hasbulatova — da rade na „ustpostavljanju totalitarnog sovjetsko-komunističkog sistema“ i da svojim „puzećim prevratom“ žele da dovrše ono Što nisu bili u stanju pučisti iz avgusta 1991.

Predsednik Rusije se, sa kongresne govornice direktno obratio narodu i zatražio da mu pomogne da „rastera“ sadašnji sastav Kongresa i parlamenta koji nastoje da u zemlji, po cenu haosa i kraha ekonomike i države, zavedu vlastitu diktaturu“. Jeljcin je pokrenuo zakonodavnu inicijativu za održavanje referenduma. Jeljcin je — istupajući na Kongresu — pozvao svoje pristalice da prikupljanjem najmanje milion potpisa građana iznude raspisivanje referenduma poverenja na kome bi se narod izjasnio ili-ili: ili za njega i reforme, ili za Kongres deputata i parlament koji su „postali oslonac konzervativnih snaga i reakcije“. „Nas vode — naglasio je Jeljcin — ka opasnoj crti iza koje su samo destabilizacija i ekonomski haos, nas guraju ka građanskom ratu, a sprovodnik toga je predsednik parlamenta Ruslan Hazbulatov“.

Ako bi Jeljcinov predlog bio prihvaćen, referendum bi se održao 24. januara, a prevremeni izbori 27. marta — ukoliko narod stane na njegovu stranu. Ako, pak, stane na stranu njego_ vih protivnika — onda bi 27. marta bili prevremeni predsednički izbori. Za slučaj da referendum donese „nerešen rezultat“, predsednik Rusije izlaz iz takve pat-pozicije vidi u zakazivanju prevremenih, i parlamentarnih i predsedničkih, izbora za 10. april.

Deputati su, međutim, odbili predlog za održavanje referen-

duma na kome bi se narod izjasnio ko rukovodi zemljom: Jeljcin ili Kongres. Oni traže da se umesto toga održe prevremeni izbori: i predsednički i parlamentarni. Deputati zapravo nisu protiv referenduma ali su protiv predložene njegove for-

Traži se kompromis Moskva. — Prema posled-

njim izveštajima, čine se napori da se dođe do nekog komrpomisa. Predsednik Jeljcin sastao se juče popodne sa koordinatorima mnekoliko parlamentarnih frakcija. Dogovoreno je da se sačini zajednički tekst obraćanja građanima Rusije, čiji bi autori bili i predsednik Jeljcin i Kongres deputata. Konačna odluka o tome nije doneta do kasnih popodnevnih časova.

A Jeljcin nema nameru da otkazuje susret sa nemačkim kancelarom Hejmutom Kolom, zakazan za 15. decembar, niti nešto kasniju posetu Kini. On je izjavio: „Ne bojim se da napuštam zemlju. Sadašnja kriza trajaće samo nekoliko dana i biće rešena brzo i na osnovu zakona oslonjenog na volju naroda“.

me. „Ako je referendum neophodan, onda treba da bude o prevremenim izborima“.

Čim je predsednik Rusije izgovorio teške optužbe na njegov račun, predsednik „Vrhovnog sovjeta Ruslan Hazbulatov je to nazvao, „uvredama“ i saopštio da podnosi ostavku. Nešto kasnije je ipak preuzeo ponovo predsedavanje kongresom, jer se ogromna većina deputata izjasnila protiv njegove ostavke. Neposredno pošto je preuzeo rukovođenje kongresom, Hazbulatov je rekao: „Ne bojte se, nikakvi prevrati u nas trenutno nisu mogući“.

Istupajući, potom, na Kongresu potpredsednik Rusije Aleksandar Ruckoj je jasno rekao da on nije na strani predsednika, već na strani „ruskog naroda, Ustava i Zakona. Naglasio je

pritom da se zemlja našla „u najdubljoj ustavnoj i državnoj krizi“,i pozvao narod da ne izlazi na ulice, da se uzdrži od demonstracija i nereda, da se suprotstavi „svakom totalitarizmu i ideološkom diktatu“. Precizirao je: „Ne smemo nipošto dozvoliti da se inercija konfrontacije iz ove dvorane prelije po čitavoj zemlji. Ne smemo pasti u iskušenje da se opet počnemo deliti na (naše i tuđe, na svoje i neprijatelje naroda, jer je to put koji vodi u anarhiju i ka raspadu države“.

Ruckoj je još rekao da je molio Jeljcina da ne istupa sa idejom o referendumu i „rasterivanju parlamenta“. Njegov primer sledili su generalni tužilac Valentin „Stepankov, „ministar državne bezbednosti Viktor Baranjikov i ministar unutrašnjih poslova Viktor Jerin. Sva trojica su nedvosmisleno izjavila da su verni narodu, Ustavu i zakonito

izabranim organima vlasti, i da ·

nemaju nameru da učestvuju u bilo kakvim prevratima ili da naređuju rasterivanje narodnih izabranika ili masovna hapšenja. : Rusija se, po svemu sudeći našla pred ponorom bezvlašća iako je trenutno na pragu vrlo opasnog dvovlašća, jer su se na jednoj strani našli Jeljcin i Gajdarov kabinet ministara, a na drugoj Ruckoj i Hazbulatov, dok izjave šefova „represivnih ministarstva“ svedoče da su oni, bar trenutno, više na strani druge dvojice, ili da se, u najmanju ruku, neće mešati u sukob u državnom vrhu i da će zadržati neutralnu poziciju.

U centru Moskve juče popodne počele su velike demonstracije Jeljcinovih pristalica. Grad: nonačelnik Moskve Jurij Lužkov obećao je Kongresu narodnih deputata da će učiniti sve što je u njegovoj moći da spreči izbijanje nereda i nasilje. Prva njegova naredba je bila da se iz blizine Kremlja uklone specijalci, a iz centra grada oko 3.000 teških kamiona koji su se tamo našle ne zna se po čijem naređenju. Đuro BILBIJA

VERSKI NEREDI U INDIJI

Vojska uglavnom drži

ки

_ _Кји рећа. — 5Ицасја u Indiji, koju proteklih dana potresaju verski sukobi hindusa i muslimana, bila je juče uglavnom pod kontrolom zahvaljujući, u najvećoj meri, angažovanju vojske koja održava red u svim kriznim delovima zemlje. Ipak, i juče je bilo sukoba i novih žrtava, čiji se ukupan broj popeo, tokom proteklih dana, na gotovo 900.

Dok na ulicama neredi jenjavaju, u političkim strukturama se rasprave pojačavaju. Premijer Narasima Rao je juče izjavio da neće podleći pritiscima opozicije i dati ostavku. Premijer tvrdi da ima podršku savezne vlade i vladajuće Kongresne stranke i da sve korake na obuzdavanju verskih sukoba preduzima u saradnji sa članovima kabineta i najveće, vladajuće partije, čiji je on predsednik.

Predstavnici Islamske konferencije zatražili su hitan sastanak sa generalnim sekretarom Ujedinjenih ~ nacija Butrosom

situaciju pod kontrolom

Galijem od koga — kako je saopšteno u sedištu UN u Njujorku — očekuju da inicira konkretne korake i akciji za zaštitu muslimana u Indiji. Organizacija Islamske konferencije, naime — kako se ovde prenosi — nije zadovoljna samo izjavom Butrosa Galija da žali zbog rušenja džamije u indijskom gradu Ajodiji 6. decembra, posle čega je u celoj zemlji buknuo plamen verskih sukoba muslimana i hindusa u kojima je poginulo gotovo 800 ljudi. Predstavnici 53 zemlje Islamske konferencije jasno su poručili indijskoj vladi da očekuju brzu akciju, odnosno kažnjavanje svih odgovornih za rušenje muslimanskog svetilišta u Ajodiji, kao i učesnika rušilačke akcije. Takođe je rečeno vladi u Nju Delhiju da bi bilo pametno da renoviranje džamije počne što pre, što je premijer Narasima Rao i obećao muslimanskoj zajednici u Indiji. (Tanjug)

Rumunija bez novina

Bukurešt. — U Bukureštu ı drugim rumunskim gradskim centrima juče nisu izašle nijedne novine. Razlog: grafički radnici su objavili generalni štrajk tražeći udvostručavanje plata, poboljšanje radnih uslova i modernizaciju zastarele tehnologije u grafičkoj industriji. M. P.

Albanija dobila 200 miliona dolara od EZ

Tirana. — Evropska zajednica će tokom iduće godine dodeliti Albaniji 40 miliona ekija kako bi omogućila snabdevanje albanskog stanovništva osnovnim proizvodima tokom zime. Ovo je kako javlja Radio Tirana saopštio predstavnik EZ u Albaniji Antonio Markini Kamijar.

Predstavnik EZ u Tirani je saopštio da je od.1991. do 1992. godine EZ dala Albaniji sredstva namenjena ishrani stanovništva u visini 175 miliona dolara, kao i humanitarnu i medicinsku pomoć od 25 miliona dolara.

PREPORUKA BUTROSA GALIJA PRED SEDNI(

Generalni sekretar svetske organizacije predlaže slanje bat:

jom, Kosovom i Bugarskom & U misiju bi bilo uključeno

Ujedinjene nacije. — Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Butros Butros-Gali predložio je u sredu slanje bataljona od 700 vojnika u Makedoniju da bi se sprečilo krvoproliće do koga bi moglo doći u slučaju izbijanja sukoba između Srba i Albanaca.

U izveštaju Saveta bezbednosti Butros-Gali je takođe predložio i slanje 35 vojnih, 26 policijskih i 10 domaćih i stranih civilnih posmatrača u ovu bivšu jugoslovensku republiku. Očekuje se da Savet bezbednosti ove preporuke usvoji možda danas, ali je neizvesno kada bi mirovne trupe mogle biti upućene u Makedoniju.

Diplomate procenjuju da bi jedna

ili dve čete iz sastava UNPROFO

· Hrvatskoj mogle vrlo brzo da b

upućene u Makedoniju, dok se ne redi novi sastav trupa predviđeni! to područje. Mirovne snage će na rati makedonsku granicu за АБ jom ı Kosovom.

Trupe će izveštavati o kretanji tuacije u graničnim oblastima i. jim prisustvom „pomoći da se spi! sukobi koji bi inače izbili“, na\ Butros Gali. U slučaju da do suk dođe, mirovne trupe bi se posta između zaraćenih strana.

U izveštaju se navodi da se m. donski lideri boje da bi konflikt iz đu Albanije i Srbije mogao да 1727

SOBRANJE MAKEDONIJE

Масејпа

' odrš \

Pojedinačnim izjašnjavanjem većina poslanika da burgu može da bude priznata pod nazivom „Rep

Skoplje. — Sobranje Makedonije sinoć je, pojedinačnim izjašnjavanjem većine poslanika u debati, dalo načelnu saglasnost da nova makedonska država na samitu evropske zajednice koji danas počinje u Edinburgu može da bude priznata pod nazivom „Republika Makedonija (Skoplje)“.

U dvodnevnoj raspravi učestvovali

|-_ su 51 poslanik, predsednik Makedo-

nije Kiro Gligorov i republički ministar za odnose sa inostranstvom Denko Maleski.

Inicijativu da se nazivu Republike Makedonije doda termin „Skoplje“ podržali su svi poslanici, izuzev poslaničke grupe VMRP—DPMNE, poslanika srodnih makedonskih nacionalnih partija i nekih nezavisnih poslanika. х

Predsednik Gligorov je u svom završnom izlaganju rekao da je saglasnost za dodavanje termina „Skoplje“ posle imena Makedonija u nazivu države — „izraz dobre volje i kooperativnosti Makedonije“.

Protest studenata

Pred Sobranjem su počeli da se skupljaju studenti Skopskog univerziteta ı da uzvikuju protiv „trgovanja makedonskim imenom“ i da pevaju

pesme u kojima se spominje Македо- -

nija. Na tom skupu (na kojem je bilo pre podne nekoliko stotina studenata) predstavnici nacionalne partije MAAK rasturali su letak u kome se traži raspisivanje prevremenih izbora i raspuštanje neuspešnog parlamenta, da bi se „sprečila anarhija i nacionalna katastrofa“.

To, po rečima Gligorova, ne znači da će EZ u Edinburgu priznati Makedoniju, ali otvara prostor za prijatelje Makedonije u Evropskoj zajednici i šire da podrže prijem Makedonije u svetsku organizaciju uprkos suprotstavljanju Grčke.

Za razliku od prekjučerašnjeg dana kada su dominirali poslanici VMRO—DPMNE, koji su žestoko odbacili svaku pomisao na kornpromisno rešenje spora oko imena Makedonije, juče su se čule ne samo reči podrške za predlog predsednika Gligorova već i brojni argumenti u prilog sporazumnom rešavanju problema koji se povlači već godinu dana.

Predlog predsednika Gligorova

| podržali su predstavnici Socijalde-

mokratskog saveza, Socijalističke

| partije, Partije za potpunu emancipa-

ciju Roma i predstavnici obe alban-

ske partije zastupljene u skupštin Zanimljivo je da je većina posl ka u izlaganjima govorila o sused kao o neprijateljima Makedoni makedonskog naroda.

Zaključujući sednicu makedons parlamenta u opširnom izlaganju ro Gligorov je sinoć osudio neko stotina mitingaša pred Sobram zbog toga što izvikuju parole „Č

VELIKI MITING U ATINI

Protiv pi

U protestima učestvovalo \ ćaj besplatan

Atina. — Više od milion ljudi ı tvovalo je na masovnim protesti: Atini zahtevajući da Evropska 7: nica odbije da prizna bivšu jug vensku republiku Makedoniju.

Trgovi i ulice u centru grada bi preplavljeni demonstrantima ko mašući plavo — belim grčkim z vama, uzvikivali: „Makedonij: grčka“ i pevali nacionalnu himni

„Ruke dalje od Makedonije skandiralPsu studenti koji su, oki ši se u blizini centralnog grad trga, Sindatme, krenuli put obli kancelarija EZ, u nameri da u peticiju.

Policija navodi da je u protes učestvovalo više od milion ljudi. le, radnje i kancelarije bile su z rene a javni saobraćaj besplatar

Grčka želi da se EZ uzdrži od znavanja bivše jugoslovenske rep) ke, sve dok ne izbaci reč „Makecć ja“ iz svog imena.

„Volim Makedoniju!“, „Amerik i Evropljani, proučavajte svoju is ju, ali ne zaboravite da smo va: dali civilizaciju“ — neke su od D la, ispisanih na engleskom, fran kom i nemačkom, koje su nosili ı nici protesta.

U najvećim protestima zabelež u Atini otkako je 1974. demokr vraćena u Grčku, demonstrant pevali, skandirali i mahali simbo stare makedonske dinastije.

Na samitu EZ u Lisabonu pro juna odlučeno je da Zajednica ! priznati Makedoniju dok ne pror ime. Ali neke članice EZ ispoljil rezerve u vezi sa pomenutom 0