Borba, Jul 29, 1994, page 11
e
BORBA 6 PETAK 29. JUL 1994.
KOJI SU UZROCI NELIKVIDNOSTI BANAKA
Siva ekonomija fro
Većina banaha je u minusima, računi su im blokirani, ostale su bez kreditnog potencijala, a neke nisu u stanju čak ni građanima da isplate novac sa
računa Biljana Stepemnović
Poslovnim bankama ovog leta baš ne cvetaju ruže — Većina, čak i onih uglavnom dobro stojećih su nelikvidne, računi su im blokirani, i žive kao ribe na suvom, kako je jedan bankar opi-
sao situaciju u kojoj se nalaze. ~
Žiro računi su im gotovo prazni, sa povremenim poboljšanjima (kad se ukupno sakupi oko 90 miliona dinara), otkup pšenice je u toku, a ni građani ne žele da svoj novac drže na računima, već uglavnom pokušavaju da ga što pre podignu. U većini slučajeva — bez uspeha.
Osim nekoliko manjih banaka koje nemaju problema, bar sa isplatama gotovine sa računa građana, ostale ni za to nemaju para, pa su isplate ograničene na 30 do 50 dinara dnevno. Da bi podigao recimo „astronomsku sumu” od 500 dinara, čovek mora da odvoji bar 10 dana. Besni građani pred šalterima uglavnom tumače da banke propuštaju dinare „kroz cevčicu“ kako bih osujetile u nameri da te pare odmah zamenjuju za devize. Prema objašnjenjima bankara, međutim, ovo može biti samo dodatni razlog, a glavni je nolikvidnost banaka. Nije reč ni o tome da nema dovoljno gotovine u opticaju. Naprotiv, prema podacima koje je izneo Milomir Spasić, direktor Slavije banke, od ukupne novčane mase u opticaju je 43 odsto gotovine, što je prema njegovim rečima ravno katastrofi, pošto je u normalnim prilikama alarmantno stanje već posle 10 odsto. Ovo, smatra Spasić, rečito govori o obimu sive ekonomije i nelegalnih transakcija mimo Tedovnih finansijskim kanala, odnosno mimo poslovnih banaka i Službe platnog prometa.
Gotovine, dakle, ne samo da ima dovoljno, već i previše, ali je pitanje gde ona završava. Jasno je da je deo usmeren u već famozni „šticung“, ali ova pojava kako je rekao guverner Dragoslav Avramović više nije alar-
· Malo dinara zbog štednje de
manina, mada se ne može poreći da postoji. Razlog što u bankama nema dovoljno gotovine ni za isplatu sa žiro i tekućih računa građana, a isplata otkupljene pšenice od seljaka je tek poseban problem, prema objašnjenju bankara leži upravo u tome što banke nemaju novca na svojim žiro računima, pa dakle ne mogu od Službe za platni promet tražiti gotovinu. „Mogao
: ; 5 viza: Red pred Beogradskom bankom
sam komotno, kaže jedan ban: kar, od SDK dobiti i 50 miliona dinara u gotovom, tražio sam samo 5 miliona, što mi nije dovoljno, ali nemam više para“. Tako banke koje su u dubiozi „peglaju“, koliko je to moguće, svoju likvidnost — jednostavno niti traže, niti isplaćuju novac. Građani su i onako još odavno navikli da para uglavnom nema.
Jedan od osnovnih razloga,
{F0T0: N. STOJANDVIĆ) smatra Radovan Bućković, direktor Glavne filijale MB PKB banke, jeste i isplata gotovo celokupnih ličnih dohodaka u kešu, a vrlo retko preko računa. Procenjuje se da plat eučestvuju sa više od 20 odsto u društvenom proizvodu, što prevazilazi sadašnje mogućnosti.
I na kraju, problem koji inače zahteva zasebnu analizu — šta se dogodilo sa kreditima koje su
DRGOSLAV AVRAMOVIĆ POVODOM NESTAŠICE DINARA U BANKAMA
„Ili će osnovne stvari funkcionisati, ili ću ja dati ostavku“ |
BEOGRAD (Tanjug) — Guverner Narodne banke Jugoslavije (NBJ) dr Dragoslav Avramović izjavio je juče da je uputio kontrolu centralne banke da ispita uzroke zbog kojih prekjuče, posle 19 časova, u nekim bankama
nije bilo ni dinara, pa građani”—– nisu mogli devize da razmene
za domaću valutu.
U razgovoru s novinarima Tanjuga, posle jučerašnje sednice Saveta NBJ, prof. Avramović je istakao da je to nedopustivo i da već danas u podne, očekuje izveštaje inspekcije NBJ koja treba da utvrdi zašto četiri banke u Beogradu nisu građanima ispla-
ćivale dinare.
„To je ozbiljno pitanje i mora se videti šta se dešava. Ili ću ja dati ostavku, ili će te osnovne stvari funkcionisati“, rekao je guverner NBJ.
Na pitanje novinara šta će on preduzeti ukoliko se ustanovi da za takvo ponašanje nekih banaka nije bilo objektivnih razloga, Avramović je odgovorio da bi njih trebalo nacionalizovati, tako da postanu agencije NBJ. Savet NBJ je juče razmatrao po-
” veći „paket“ kreditnih linija koje
će na bazi robnog pokrića, bankama, odnosno privredi biti ot-
SELJACI SE JOŠ NISU OVAJDILI OD DRŽAVNE ISPLATE PŠENICE
Dileri čekaju s markama ·
Procene su da bi seljaci dinare koje dobiju za pšenicu mogli одт
Prekjuče sklopljen ugovor Republičke Direkcije robnih rezervi i žitno-mlinskih organizacija o otkupu pšenice iz ovogodišnje berbe sasvim izvesno odložiće isplate već preuzetog žita za još desetak dana.
— Do ovog časa, mesec dana od početka i dvadedesetak dana po završetku najvažnijeg posla godine, seljaci. nisu dobili ni dinara za isporučenu pšenicu. Nema ni najavljene „robne razmene“ za hlebno žito. Međutim, i kada isplate krenuo biće to veoma složen posao. Naime, po pa-
spremiti između 110 i 115 „avramovih“ dinara. : Takav cenovnik je posledica sadašnje slabe potražnje ali kada novac počne ozbiljnije da pristiže do seljačkih džepova, mo-
Uprkos gromoglasnim пајаvama o početku isplate pšenice u kruševačkom kraju ona još uvek nije dobila zamah. Većina odgovornih u pekarskoj industriji „Branko Perišić“, koja je
„Meš“ na štedne knjižice:
„Žitomlin“6u- Jagodini sa gotovinskom isplatom pšenice ovogodišnjeg roda individualnim poljoprivrednicima u iznosu od 30 odsto počeo je pre dva dana upisivanjem u štedne knjižice, izjavio je juče Tanjugu generalni direktor Mladen Vujić.
„Plaćamo vlastitim sredstvima u iščekivanju odobrenog kredita
ah da pretope u depvize i taj tren
vorene do kraja avgusta. Guverner je saopštenje sa te sednice najavio danas ali Tanjug nezvanično saznaje, da je kreditni „paket“ vredan oko 150 miliona dinara i da je prvenstveno namenjen popravljanju likvidnosti banaka, delimičnoj isplati otkupljene pšenice zemljoradnicima, kao i indirektnom finansiranju elektroprivrede.
U planu je i da NBJ do kraja avgusta otvori i kreditnu liniju namenjenu podupiranju, dugo najavljivanih, potrošačkih kredita. Sporniynje se da bi taj kredit mogao da dosegne čak 100 miliona dinara.
Ranijih godina je isplata pšenice obično bila i signal za skok cene marke na crnom tržištu. Ovoga puta to nije slučaj. Juče su dileri u Kruševcu, kao i ranijih dana, za 100 maraka plaćali 105 dinara, dok su prodavali za 110 dinara. u
U apatinskom ataru nje do sada isplaćen ni dinar za otkup.
— Podneli smo zahtev Vojvođanskoj i Panonskoj banci u Apatinu za kupovinu 15.000 tona pšenice ali banke nemaju dovoljno para i nisu kreditno sposobne te tako još čekamo odgo-
si dinare
banke od početka primene programa odobrile privredi. Podatak da je „svega“ 30 odsto datih kredita nenaplaćeno, i još 20 odsto reprogramirano ne daje, ovako prosečno uzet, za pravo alarmantnim прохогепјта да је омо та ђапке najozbiljniji problem. Ako se, međutim, ima u vidu da se u tom proseku „poravnate” i one banke kod kojih se procenat nenaplaćenih kredita kreće oko 10 i one kod kojih je to i do 90 osto, mora se zaključiti da su ove druge u zaista nezavidnoj situaciji i praktično bez daljeg kreditnog potencijala. Kada se direktorima nekih velikih banaka postavi pitanje šta je od datih kredita vraćeno, oni nezvanično pesimistički odgovaraju „gotovo ništa“, a zvanično uglavnom objašnjavaju kako je ciklus proizvodnje još u toku, kako roba još nije prodata, pa se rok vraćanja mora produžiti.
— Ako smo dali kredite i došli u totalna nelikvidnost banaka, treba da se upitamo zašto. Ako su stvarno krediti upotrebljeni za proizvodnju, pare bi morale da budu u preduzećima i na računima banaka, kaže Dragoljub Vukosavljević, direktor Union banke.
Prema tvrdnji Radovana Bućkovića, direktora glavne filijale MB PKB' banke, ova banka je pare uložila isključivo u proizvodnju koja je u stanju da odbaci dovoljan profit da uzete kredite vrati. Finansirana je mahom prehrambena i izvozna proizvodnja i to ona koja je unapred prodata.
Zamenik guvernera NBJ Božidar Gazivoda, bez dvoumljenja je rekao da će u slučaju da ne naplate potraživanja od preduzeća, posledice snositi same banke, po cenu likvidacije. To se odnosi kako na one manje, tako i na velike državne banke. Zaista, ko je terao recimo Beobanku da finansira IMT, Rakovicu, ili RK Beograd. Ako ne naplati ta potraživanja — sama je, dakle, kriva?
utah dileri spremno dočekuju
Jugobanka, otkupljeno je 5.800 tona žita, dok su ostatak poljoprivrednici zamenili za naftu, seme, đubrivo, brašno...
Ovdašnji pekari prvi su u Srbiji još početkom ove nedelje počeli sa isplatom otkupljene pšenice u „kešu“. Gotovinom se, naravno, isplaćuje 30 odsto od predatog žita, dok će ostatak poljoprivrednici moći da naplate preko blagajničkih zapisa, zatim za dukate, ili da, pak, pšenicom namire poreze i druge dažbine državi.
vor — kaže Dane Đukić, direktor apatinskog Mlina.
re će s tašnama pod miškom morati da se ide u Beograd jer samo u Službi platnog prometa
od Agrobanke“, naglasio je Vujić, za poslednja dva dana na štedne knjižice individualnih poljo' rivrednika upisano je 16.000 dinara. Po raznim osnovama „Žitomlin“ je do sada preuzeo 345 vagona
Za razliku od ovog službenog optimizma, ovdašnji poljopriv·rednici nemaju ni malo razloga
Srbije moguće je preuzeti novac za pšenicu, izjavio je za „Borbu“ Slobodan Stepanović, sekretar Zadružnog saveza Vojvodine. Dakle, isplate nema, ali u nekim kafićima i buticima gde, pod okriljem legalnog biznisa sada deluju dileri, koji su itekako spremni za očekivani priliv dinara od otkupa pšenice i „pretakanja“ u devize. Kako sada stvari stoje za stotinu DEM valja ЗЕТИ ОН ВИА НО Ut Е ~
ЈЕО ЕУ Ел ата
pšenice i na čuvanje preuzeo 208 vagona.
guće je očekivati izmene vrednosti DEM na štetu dinara.
Da li će i koliko to ugroziti stabilnost dinara ostaje da se Vidi ali nije mali broj onih koji upravo u tome vide „prave“ razloge odugovlačenja isplata para za pšenicu, čiju je trećinu već trebalo da su ratari i potrošili.
najveći otkupljivač u rasinskom okrugu, nije mogla da da prave podatke dok je šef štaba za otkup i isplatu, Borivoje Gojković, odsutan. Prema nezvaničnim informacijama isplata je počela ali je količina pristiglog novca nedovoljna da se podmire svi pro-
izvođači koji su predali pšenicu., · Х Ho. ATI 1 ira: 200 Ба
i % ==
Еби MB i
Za potrebe apatinskog Mlina trebalo bi obezbediti 3,5 miliona dinara kojih banke, kako čujemo, sada nemaju.
„Žitoprodukt“ iz Kragujevca smestio je do juče u svoje silose oko 8.000 tona pšenice, s tim što je na ime otkupa šumadijskim seljacima već isplaćeno preko 150.000 dinara. Ovim parama, koje:je, obezbedila
kragujevačka,
za zadovoljstvo usled čega slobodna prodaja žita ide znatno sporije nego što je bilo planirano. Većini šumadijskih seljaka, naime, ni na kraj pameti, vele, ne pada da pšenicu predaju državi, pošto, kako ističu, otkupnom cenom od 15 para po kilogramu ne mogu da pokriju ni osnovne troškove proizvod-
inje. i Е.В. |.
i } ||
RIO MOVIE ya or OD u i O II