Borba, Dec 17, 1994, page 2

ДОМЕУМИК

POSLE IZGLASAVANJA REZOLUCIJE O „BORBI“ U EVROPSKOM

PARLAMENTU

Poslanica u još

фуа smera

Osim onoga što neposredno i konkretno kazuje, a to je podrška nezavisnosti našeg lista, Rezolucija sadrži i poruku Beogradu s jasnim stavom osude političkog pritiska na „Borbu“, a njena oštrica usmerena je posebno i na

Brisel i ostale prestonice EU Jer su „propustili da nezavis-

ne medije podrže na iole značajan način“

Mirko Klarin

dopisnik „Borbe“ iz Brisela

Da je kojim slučajem živ i da je takva poruka njemu upućena, Josif Visarionovič bi, na rezoluciju Evropskog parlamenta posvećenu „Borbi“, verovatno uzvratio svojim poznatim pitanjem:

„A koliko divizija ima taj Evropski parlament?“

Nema, za sada, ni jednu, ali radi i na tome. Evropski poslanici su, u ubedljivoj većini, vatrene pristalice one „sve tešnje Unije...“ definisane ugovorima iz Mastrihta, čiji je jedan od nosećih stubova i zajednička spoljna i odbrambena politika. Biće, dakle, i divizija, ali one u ovom slučaju nisu važne.

Do stupanja na snagu ugovora iz Mastrihta, Evropski je parlament važio, uglavnom, za veliku (i skupu) „pričaonicu“ ili „debatni klub“. Sa Mastrihtom je, međutim, značajno porasla i njegova realna politička moć. Evropski parlament, sada, ravnopravno sa Savetom ministara i Komisijom odlučuje o evropskom zakonodavstvu u domenima kao što su obrazovanje, zdravstvo, ekologija i zaštita potrošača; ima pravo veta na pojedine odluke Saveta ministara; odobrava budžet EU „težak“ nekih 100 milijardi dolara; daje saglasnost za izbor članova Komisije (predsednika i resornih „komesara“), a Savet ministara i Komisija su obavezni da ga konsultuju o glavnim principima i akcijama zajedničke spoljne i odbrambene, te pravosuđa i unutrašnjih poslova.

Rezolucije Evropskog parlamenta, poput one koja je u četvrtak usvojena o „Borbi“, nemaju naravno „zakonsku snagu“. One su, pre svega, neka vrsta „političkih smernica“ za evropske institucije: Savet ministara, Evropsku komisiju i vlade zemalja-članica; kao i izraz „evropske političke volje“ za treće zemlje (izvan EU) na koje se eventualno odnose. Nadležnosti Evropskog parlamenta ne prelaze direktno granice Evropske unije, ali on ipak ima na raspolaganju instrumente kojima može i te kako da utiče i izvan tih granica. Vrlo jednostavno: Evropski parlament ratifikuje sve ugovore koje Komisija zaključi sa trećim zemljama, odobrava sporazume o saradnji, ili asocijaciji, ili pristupanju u članstvo EU...

Jedan upečatljiv primer: Evropski parlament već gotovo dve godine blokira uključivanje Hrvatske u program PHARE (podrška demokratskim i ekonomskim reformama u zemljama Centralne i Istočne Evrope), zato što nije zadovoljan tamošnjim stepe-

nom slobode štampe i zaštite ljudskih prava. Uprkos zalaganju nekih zemalja-članica i pozitivnom mišljenju Komisije, predlog da se Hrvatska uključi u PHARE (što donosi više desetina miliona dolara godišnje pomoći) nije još stigao ni do plenuma Evropskog parlamenta. Jer, jednostavno, ne može da „prođe“ u Komisiji za spoljne poslove, onoj istoj iz koje je potekla inicijativa za rezoluciju podrške „Borbi“, a koju je predsednik Lilić nedavno ubeđivao da je „istina na strani Jugoslavije“, dok su svi ostali u krivu, odnosno lažu.

Nema sumnje da je predsednik Lilić jedan od najzaslužnijih za pomenutu rezoluciju. Ako je, naime, njegov nastup pred pomenutom Komisijom šokirao evropske poslanike, još više ih je zaprepastilo kada su iz pregleda beogradske štampe, napravljenog na zahtev belgijske еуго-розјапсе Магде Alfut, shvatili da je ta poseta, u tzv. zvaničnim medijima, predstavljena kao „Lilićev briselski trijumf“.

Izglasavajući rezoluciju o „Borbi“, evropski poslanici nisu, kako priznaju, imali iluzija da će njome impresionirati vlasti u Beogradu. Hteli su, kažu, da im samo stave do znanja da prate šta se tamo događa, te da im se to što se događa — ni najmanje ne dopada. Pa zato protestuju i osuđuju „politički pritisak reта па 'Вотђи....“ 1, розеђno, najnoviju „legainu akciju

– да se uništi nezavisnost lista

i preuzme kontrola nad

njim“. -

Glavna oštrica rezolucije B4-0508/94, međutim, nije usmerena na Beograd, već na Brisel i ostale prestonice EU, na -koje Evropski parlament ima nesumnjiv uticaj. Savet ministara, Evropska komisija i vlade zemalja-članica su u toj rezoluciji prošli mnogo gore od Beograda: optuženi su da su „potpuno potcenili ulogu slobodnih informacija

i ne-nacionalističkih medi-

ја...“, te da su „propustili da ih podrže na iole značajan način...“

Posebno ograničenje eVropskih poslanika je, u debati koja je prethodila glasanju o rezoluciji, izazvao podatak koji je otkrio Holanđanin Ari Ostlander: da je kompletan paket pomoći EU nezavisnim medijima Srbije i Crne Gore za 1994. godinu blokiran ruskim vetom u Komitetu za sankcije UN!? Odgovarajući Ostlanderu i ostalim еугоposlanicima koji su učestvovali u debati, komesar za spoljne poslove Hans van den Bruk najavio je „odlučnu diplomatsku akciju“ Komisije i zemalja-članica EU, kako bi se otklonila ruska blokada.

TEŠKE BORBE OKO KLADUŠE

SUBOTA-NEDELJA 17-18. DECEMBAR 1994.

BORBA

Obruč oko grada zafvoren

Sarajevo, „Rojter“ — Što se tiče jučerašnje situacije na ratištu, vojni posmatrači UN kažu da su Srbi ı njihovi saveznici, Muslimani lojalni Fikretu Abdiću, zaposeli vitalno uzviušenje južno od Velike Kladuše, drugog po važnosti grada u opkoljenoj bihaćkoj enklavi. Izvori iz UN navode da posmatrači veruju kako onaj ko kontroliše to uzvišenje, ima i kontrolu nad čitavom okolnom teritorijom.

Ekipa Televizije Rojter, koja se nalazi na terenu, javila je u četvrtak da su snage Fikreta Ab-

· dića zauzele jedno brdo koje se

nadvija nad Kladušom, čime su završile zaokruživanje obruča oko neprijatelja. Predstavnik za štampu Petog korpusa armije BiH demantovao je tu informaciju, navodeći da se linije fronta nisu pomerile. U UN kažu da posmatrači očekuju da će se Abdićeve snage, „kad završe sa Kladušom“, uputiti ka Bihaću. Na brdima oko Kladuše su u petak registrovane teške borbe.

RASIM DELIĆ

Vojska BiH

озћаје u

лас сетит хопата

Sarajevo, Вега — Vojni Котап- _

dant snaga vlade u Sarajevu general Rasim Delić izjavio je da predlozi koje je na sastanku sa bosanskim rukovodstvom u Zenici u četvrtak dao specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasuši Akaši nisu mogli biti prihvaćeni.

Delić je rekao da će snage vlade u Sarajevu ostati u zaštićenim zonama i ocenio da se Sarajevo u njihovoj odbrani sada može osloniti samo na svoju VOjsku. Kad završe s Мадугот, !ди na Bihac: Уојтк АРХВ

EJUP GANIĆ

FOTO: M. Koković

Ako se Srbi povuku iz Bihaća, prihvaticemo prekid rafa

SARAJEVO, SRNA. — Potpredsednik muslimansko-hrvatske federacije Ejup Ganić izjavio je u četvrtak uveče da će muslimanska strana prihvatiti tromesečni prekid neprijateljstva pod uslovom da se srpska vojska povuče sa područja Bihaća. ~

Kako prenosi muslimanski radio u Sarajevu, Ganić je to izjavio posle razgovora koje je u Srajevu vodio sa specijalnim izaslanikom. Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju Jasušijem Akašijem.

Predsednik Republike Srpske (RS) dr Radovan Karadžić u pis-

DOGOVOR KONZERVATIVNO-LIBERALNE KOALICIJE S Випдезуег се ротоа акајо МАТО џ Возт!

Snežana Bogavac dopisnik „Borbe“ iz Bona

Minhen. — Nemačka je spremna da se vojno angažuje u Bosni i Hercegovini u slučaju da Ujedinjene nacije donesu odluku o povlačenju mirovnih trupa iz bivše Jugoslavije. O tome su se juče saglasili predvodnici partija koje čine vladajuću konzervativno-liberalnu koaliciju. Odgovarajuću odluku Vlada će doneti i rukovodstvu NATO uputiti naredne srede. U skladu sa nemačkim Ustavom, neophodno je da odluku potvrde i poslanici saveznog Parlamenta.

Govoreći nakon koalicionog dogovora u Bundestagu minis-

tar inostranih poslova Klaus Kinkel je rekao da Nemačka želi

da pokaže „solidarnost i pomog-

ne“ partnerima.

Iako je odlučeno da se NATO-u naredne nedelje dostavi konkretan plan o nemačkom učešću u eventualnoj akciji u Bosni, nakon jučerašnjeg dogovora nisu saopštene njihove DOjedinosti. prethodnog dana špekulisala da bi u bivšu Jugoslaviju moglo da ode tri hiljade vojnika Bundesvera. Pored vojnih aviona tipa „tornado“ i transportera „transal“ Nemačka bi NATO-u па raspolaganje stavila i logistiku, sanitetske i izviđačke trupe.

Nemački Socijaldemokrati (SPD) koji su još koliko pred

DELEGACIJA DSS U BIJELJINI | BANJALUCI

Uskoro sastana

BIJELJINA — BANJALUKA. Srpska demokratska stranka svih srpskih zemalja uskoro će

biti domaćin zajedničkom sas- . K

tanku lidera nacionalnih državotvornih stranaka, a moguće je da će inicirati i saradnju ovih partija na izborima u SRJ, ukoliko do njih ubrzo dođe, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Bijeljini predsednik Izvršnog odbora SDS Velibor Ostojić.

Istu mogućnost čelnici SDS su ponovili i na sinoćnoj tribini u Banjaluci, upriličenoj, povodom posete delegacije DSS ovom delu Bosanske Krajine. Ostojić je pri tom osim svoje stranke pomenuo i Demokratsku stranku, Srpsku radikalnu stranku, Demokratsku stranku

Srbije, Rakitićev „DEPOS, Srpsku narodnu obnovu i još neke vanparlamentarne stran-

е.

Predsednik DSS Vojislav Koštunica predložio je da se krug pozvanih za sada ne širi osim na parlamentarne stranke, a u drugoj fazi mogle bi se pozvati i neke druge stranke. On je predložio i Srpsku radikalnu stranku.

Gosti (u delegaciji DSS bii su i Vladan Batić, Predrag Protić, Draško Petrović i Borivoj Rašuo) i domaćini su se složili da posrednička uloga Džimija Kar-

'tera otvara neku nadu u nasta-

vak mirovnog procesa, ali da ne treba biti veliki optimista u pogledu brzog rešenja. Potpredsednica _ Republike Srpske Biljana Flavšić primetila je da je embargo na Drini skra-

Štampa je, međutim,

mu upućenom 2. decembra generalnom sekretarau UN Butrosu Galiju izrazio je spremnost srpske strane na potpuni prekid rata i DOT nje mirovnog ugovora u Ženevi, uz posredovanje svetske organizacije.

Sudeći po Ganićevoj izjavi muslimanska strana nije spremna da prihvati Karadžićev predlog insistirajući na potpisivanju primirja, što u rukovodstvu RS tumače kao manevarski potez, pokušaj uzimanja tajm-auta i pripremu za nastavak rata, koji bi usledio na proleće.

prošlu nedelju oštro odbijali po- |

misao na bilo kakvo vojno nemačko angažovanje na Balkanu, ne pokazuju više ni malo otpora predlogu koalicije. Капсејаг Helmut Kol u Bundestagu najavio je opoziciji da će blagovremeno biti uključena u proces donošenja konačne odluke o slanju „tornada“

To znači da se od partija zastupljenih u Bundestagu nemačkoj eventualnoj akciji u Bosni, izuzev reformisanih komunista (PDS) protivi još jedino partija Zelenih. Oni su na svom kongresu početkom meseca usvojili odgovorajuću rezoluciju, a Vladi su čak zamerili da rat u bivšoj Jugoslaviji koristi za militarizaciju spoline politike.

k „državotvornih“ stranaka

tio put do cilja i skinuo sve zablude u pogledu iskrenosti režima u Srbiji. U jednom trenutku Biljana Plavšić je — izražavajući svoj stav da bi ona konfederaciju sa SRJ ostavila po strani upitala Koštunicu šta bi on učinio ako se Srbima iz Bosne dozvoli takva mogućnost povezZivanja sa SRJ. Lider DSS se složio da su teritorija i državnost Republike Srpske jedino bitni a svako drugo rešenje je sejanje magle. To je objasnio slikovitim primerom: kako bi to Radovan Karadžić kao eventualni rotirajući predsednik unije BiH predstavljao takvu suverenu jedinstvenu Bosnu na islamskoj konferenciji, čijije Bosna član? Delegacija DSS posetiće danas Šamac i Brčko. C. Milivojević