Borba, Aug 14, 2003, page 21
UO OCOSONEKIE
kultura
četvrtak, 14. avgust 2003. 2 ||
NEKADAŠNJI OGRANAK JUGOSLOVENSKE, DANAS BiH KINOTEKA, SLAVI 40 GODINA POSTOJANJA
Velika usluga Beograda
Od stalnoa_ dopisnika ”Nove Borbe” iz Sarajeva
Projekcijom prvog bosanskohercegovačkog filma "Ljubav u Sarajevu" koji je reditelj
Neuslovno: Kinoteka BiH
Nikola Drakulić snimio 1937. godine i predstavljanjem knjige "Kinematografija u Bosni ı Hercegovini 1897 – 1945" (u izdanju sarajevskog "Sineasta") našeg istaknutog istoričara filma dr Dejana Kosanovića, danas će u Sarajevu biti obeleže-
na četrdesctogodišnjica BiH Kinoteke. # Osnovana je 1963. godinc kao ogranak tadašnje Jugoslovenske kinoteke ı time je, kako piše "Oslobođenje" od 6. Juna
1963, "... Sarajevo postalo drugi jugoslovenski kulturni centar posle Beograda u kome će publici biti pružena mogućnost da se redovno upoznaje sa delima iz bogatog fonda Jugoslovenske kinoteke...' Ratne 1994. godine odlukom Skupštine Re-
publike BiH ova ustanova počela Je da deluje kao samostalna, kada je zvanično dobila ı današnje ime - BiH Kinoteka. U oko tri stotine kvadrata ncuslovnog prostora u nckadašnjoj ulici Đure Đakovića (danas Alipašina), danas se čuva oko 300 stranih filmova, trećina od ukupno 100 snimljenih BiH filmova, videoteka sa stotinak naslova filmske klasikc i biblioteka sa 500 knjiga. Iako Je Jedina Javna ustanova IZ oblasti filma u Bosni ı Hercegovini, Kinoteka nema rešen status, što znači da se ne zna da li pripada državi, Federaciji BiH, gradu Sarajevu..., a samim tim nema trajno rešene izvore finansiranja,... Sve svoje aktivnosti ı pažnju, devetoro ljudi zaposlenih u ovoj instituciji, trenutno usmerava na obezbedenje adekvatnog (suvog ı klimatizovanog) prostora kako bi mogli da preuzmu deo svoje
filmske grade koja se nalazi u depou Državnog arhiva BiH, ali ı velikog broja originalnih filmova koji se nalaze u Beogradu. – Materijali koji nisu stradali od granata u ratu, zapalili su ljudi, kaže Delveta Filipović, šef filmskog arhiva BiH Kino-
___Kako i filmovi podlcžu Zakonu o sukcesiji ı s obz Bcogradu nalazi deo BiH fonda, Delveta Filipović kažc da čim se u Sarajevu obezbede uslovi, filmovi će biti pr ograd nam čini veliku uslugu jcr mi nemamo pede da deponujemo tu filmsku pradu'. Ona kaže da oko povrata imovine nema nikaKvih sporova, niti da BiH Kinoteka ima potrebu na katcooričnom insistiranju za rešavanje OvOP pitanja, lim prc što je Beograd spreman da odmah isporuči ono Što pripada Sarajevu, ali i zbog toga što da nije bilo dobre voljc ı stručne pomoći kolega iz Srbije. ne bi bilo ni velikog dela fonda koji danas poseduje BIH Kinoteka.
teke. To u ratnim uslovima, kada ljudi nisu imali čime da se greju, kada su palili svoje jedine cipele da se ne bi posmrzavali, nije neshvatljivo. Stradalo Je, dodaje Ilija Radosavljević, v. d. direktora, 99 odsto filmske arhive ı materijala. Krenuli smo iz početka u čemu su nam pomogle sve kolege sa prostora bivše Jugoslavije, ali Beograd najviše, kažu naši sagovornici. Veliki broj knjiga ı periodike dobili smo od Instituta za film, a s obzirom da je u ratu uništena kompletna dokumentacija nekih filmova i nismo za mnoge imali ni osnovne podatke, beogradska Kinoteka namje izašla u susret, tako da smo mi malo po malo ni od čega uspeli da stvorimo ovo što danas imamo.
I kopiju "Ljubavi u Sarajevu" BiH Kinoteka je za svoj jubilej obezbedila uz pomoć beogradske filmske kolekcije, a s obzirom da Bosna ı Hercegovina danas nema ni Jednog istoričara
Obzirom da se u.
biti preuzeti a "za sada Be-
filma (!?) istraživački rad dr Dejana Kosanovića na polju filmske delatnosti bivše Jugoslavije, višestruko je dragocen za BIH Kinoteku, kažu Delveta Filipović ı Ilija Radosavljević.
Svetlana Kovačević – Stojaković
UZGRED
Bistre glave
Prilično davno, negde sredinom šezdesetih, jedne pozno-dešperatne kafanske večeri Miroslav Antić, tada već poznati pesnik, iznenadi me jednom izjavom: ”Kneže, reče, rešio sam da se deklarišem kao Sop”. Na moj upitni pogled dodade: "Znaš ovi pesnici pripadnici nacionalnih manjina, počesto dobijaju bolji umetnički, pa i materijalni tretman od nas koji pesnički negujemo zvanični Jezik ove zemlje”.
Mogli bismo to da otpišemo na vremena prošla ili trenutni pesnički hir, da nas upravo vremena sadašnja ne podsećaju da slična umetnička promućurnost još uvek ima svoju cenu.
Pošto je više reč o nekim principijelnim stvarima a ne određenom nacionalnom pristupu, ne ulazimo u detalje. Recimo samo da se konkretni slučaj zbiva u jednom manjem gradu u jugozapadnoj Srbiji koji je devedesetih godina imao vredan amaterskopozorišni kolektiv koji Je znao da bude i u vrhu jugoslovenskog pozorišnog pregalaštva. Potom su došle posne godine i pozorišni žar je potpuno utulio u inače velelepnom zdanju njihovog Doma kulture. No, pošto su pozorišni amateri prilično žilav soj, ove godine dva autora iz istog pozorišnog kolektiva prihvatila su se da sa dva projekta obnove pozorišnu iskru u ovom gra-
du. | dok prvi, negujući nekadašnju tradiciju da u ovom nacionalno složenom ali i složnom gradu, ne ističu nikakav nacionalni predznak ispred svog umetničkog angažmana, mukotrpno, pa i zaludno, pokušavaju da isprose malo prostora i materijalnih sredstava za svoju predstavu, drugi, stavivši nacionalni predznak ispred svog umetničkog udruživanja od Ministarstva za nacionalne manjine dobijaju na startu, za amaterske pojmove znatnu sumu i sopstveni prostor u narečenom domu. Mada još uvek nisu uspeli čak ni da skupe dovoljno glumaca za svoj projekat! Dok oni prvi imaju sve, osim podrške društva. Da paradoks bude još veći oba autora inače pripadaju istoj versko-nacionalnoj skupini.
Da slična politička promućurnost može imati trenutno bolju prodaju od umetničke zrelosti, svedoče, u drugim sredinama, raznorazne kalkulacije sa sredstvima raznoraznih nevladinih organizacija. Ili političkih partija.
Stoga je kod nas u kulturi moguća i takva ”umetnička” ekvilibristika - da u Užicu osnujete odbor Lige socijaldemokrata Vojvodine i da odmah zatim dobijete mesto direktora Pozorišta mladih u Novom Sadu! |
Milutin Mišić
POČEO FESTIVAL FILMSKOG SCENARIJA U VRNJACKOJ BANJI
Mlak aplauz "Profesionalcu"
Uz prisustvo više hiljada posetilaca, u utorak uveče je na vrnjačkoj Letnjoj pozornici otvoren Festival filmskog scenarija, dvadeset sedmi po redu. Čast da "preseče vrpcu" pripala Je Sccnarısti ı reditelju Đorđu Milosavljeviću.
Za pet festivalskih dana biće prikazano 26 filmova u četiri različita programa. Nakon svečanog otvaranja i izlaska gostiju (među kojima nije bilo poznatih ı popularnih glumaca) organizator ih tek najavljuje pred brojnu publiku, prikazan je fılm Duška Kovačevića "Profesionalac". Mlak aplauz daje za pravo odluci selektora da se ovaj film ne prikaže na konkurenciji za festivalske nagrade. U takmičarskom delu prikazaće se filmovi "Skoro sasvim obična priča", Miloša Petričića, "Jagoda u supermarketu" Dušana Milića, "Zona Zamfirova" Zdravka Šotre, "Mala noćna muzika" Dejana Zečevića, "Ledina" Ljubiše Samardžića, "Kordon" Gorana Markovića i "Država mrtvih" ZŽivoJina Pavlovića, odnosno Dinka Tucakovića.
U programu "Mladi lavovi" biće prikazano šest filmova studenata Fakulteta dramskih umetnosti u izboru Vuka Pavlovića.
Program "Istok je tamo" donosi šest filmova sa festivala istočnocvropskog filma u nemačkom gradu Kotbusu. Publika će videti i tzv. FRIPRESCI-Jeve pobednike, a reč je o filmovima ovog udruženja koji su već nagrađivani.
Odluku o vrnjačkim laurcatima doneće Žiri: Sanja Domazet, Radovan Beli Marković ı Dragan Marinković.
M. Milišić
# GAGA ANI A UL OL LAD LA ZO JI OJ
ı "Fantom" fežak bilion i po funti
U svetu proslavljeni kompozitor Endrju Lojd Veber može ovih dana samo da se smceška ı trlja ruke od bilionske zarade koju Je stekao postavkom čuvene muzičke produkcije "Fantom ız opere" (na fotografiji). Upravo Je ovih dana (12. avgusta) Veberov "Fantom" doživeo 7000-to izvođenje u Londonu, a priču o izobličenomi geniju širom sveta videlo Je i čulo više od 70 miliona ljudi. Time se od dana premijere – 1. oktobra 1986. - pa do danas slio u džep Vebera zavidan procenat od ukupne zarade - astronomskih 1,6 biliona funti (ili oko 2,6 biliona dolara), čime je ovaj veliki umetnik dokazao da ı operski žanr može ı te kako da profitira, iako Je ta privilegija bila svojstvena tek holivudskoj produkciji. K.B.
WORM O A op Go A A A A Aa ka o IG e Gogo po o pac aco ada A ap A A e O O son EO O A GS CIJCICCAOI, U CCICCUL S SOLCT-SC-CCTTITTrSOG“<Sr/_(GG“CGOOGuGGI U/I Je (GGUIIUGNGGANNUAUGGNANIUE
KONCEPTUALNA UMETNICA MIRJANA ĐORĐEVIC U OKVIRU BELEF-a NAPRAVILA ULICNI PERFORMANS U CENIRU BEOGRADA
SMS umetnost
"Zainteresovana sam za SMS kao hiperkomunikacijski fenomen zbog toga što je i umetnost polje komunikacije. Zanima me gde je tačka preplitanja, odnosno kako privatna poruka može postati Javna kroz dekontektualizaciju. Kako poruka funkcioniše u savremenom društvu koje je okarakterisano kao društvo spektakla, društvo rizika, društvo ekrana koje prezentuje poruke kroz
relaciju umetnost-advertaizine", rekla je Mirjana Đor-
đević, autor gigantskog plakata koji Beograđani od Juče mogu videti iznad ulaza u Dom omladine. Autorka je počela da izlaže 1991. godine na Bijenalu mladih u Rijeci, da.bi 1992. izlagala na evroazijskom Bijenalu u Ankari. Na izložbi "Evropa 1994" Junge curopaische kunst u Minhenu, a iste godine dobiJa priznanje na Bijenalu mladih u Vršcu. Beogradska kulturna scena pamti Je po izložbi "Inside outside" 2000. godine u Galeriji Doma omladine.
"Ovaj ulični vizuelni eksperiment pripada relacionoj estelici koja će u trećem mileniju| mu odlikovati umetnost kroz lakoću, brzinu, tačnost, vidijivOost ı mnogostrukost što su sve odlike komunikacije mobilnim telefonom." Al.N
=
WA GAA AAA AAA OSA AAN GAAMA AA A AGJAMAKGGGAMAđGOAONOAAANAGOALMAGNIU GUILD ULOVI a
|| | || |:j ||
SOSAaaya;