Borba, Aug 14, 2003, page 20
20 éetvrtak, 14, avgust 2003.
Antologija norveske lirike ха деси | mlade
Radosti odrastanja
"Dugi, dugi niz'; izbor i predgovor: Matis Matisen, izd. Zmajeve десје igre, Novi Sad, 2003.
Eee norveski pisac Matis Matisen (1937) sastavio je veoma zanimljiv izbor iz norveske lirike za decu i mlade (sa dve prite, lirski obojene), koji se pojavijwe pred nasim Gitaocima u lepom izdanju Zmajevih detjih igara. U predgovoru Matisen kaze да погуезка knjizeynost nije starija od 200 godina, i njegov izbor obuhvata ceo taj period, koji je ujedno i period razvoja detije knjizevnosti u toj zemlji. Naime, u samim
oéecima, u 19. veku, pesme 1 bajke za decu su bile "sastavni deo norveSke knjizevnosti i vecina pisaca je pisala takva dela,a da to nisu smatrali detjom literaturom". To je izgleda, i specifitnost ove knjiZevnosti: vecim svojim aclori ona je pogodna "kao Stivo za decu i mlade".
Za izabrane pesme уесте stvaralaca iz 19. veka i prve polovine dvadesetog (Henrik Vergeland, Henrik Ibsen, Nurdal Rofsen, Jakob B. Bul, Inger Hagerup, Jakob Sande 1 dr.) moZe se reci da se temat-
Ss See:
Brodie
sko-motivskim i stilskim karakteristikama uklapaju u osnovne tokove evropske
knjizevnosti toga vremena. Oni pevaju o lepotama pri-
Jedan od zatetnika norveske kniji¥evnosti za decu: Henrik lbzen
rodnih Тепотепа, о zivotinjskom 1 pti¢jem svetu 1 otkrivanju sveta pred detjim o€i-
Internacionalna revija za signalisti¢ka istrazivanja "Signal", Ciji je osnivaé i urednik Miroljub Todorovic, objavljuje u novom broju (25-26-27/2003) priloge vise domacih i stranih autora. Nematki univerzitetski profesor dr Dagmar Burghart bavi se genezom nastanka i razvoja vizuelne poezije (Na srpskim primerima od Baroka do naSih dana), markirajuci posebno ulogu utemeljivata signalizma i urednika ovog Casopisa, zahvaljujuci kojem je ovaj neoavangardni pokret poprimio internacionalne dimenziјез Teorijske priloge o signalizmu objavljuju: Andrej Tisma, Daniel Stringer, Nikola Cvetkovi¢é, Milivoje Pavlovié, Ilija Baki¢, Dobrica Kampareli¢é, Zarko Durovic, Klemente Padin... Objavljeno
Rastko Petrovic (1925-1929) ,
inmanny Бано
Marko Ristié (1967-1970)
je i vise knjizevnih priloga napisanih u duhu signalisticke poetike, ¢iji su autori: DuSan Vidakovi¢, Tamara Lujak, Velibor Stankovic, Slobodan Skerovié, Zvonko Gazivoda, Dejan Bogojevié, Seri Sarantakis, Zvonko Sari¢, Andrej Zivor, Predrag Bogdanovié Ci, Aelksandar Prokopiev, Dimitri Bulatoy, Miroslav Klivar i drugi.
Prvi put su objavljena dya priloga Marka Risti¢a i jedan Rastka Petroviéa u njihovoj vizuelnoj formi, a stigli su Signalisti¢ékom dokumentacionom centru u Beograd iz Paпта. То зуедос da se 1z ovog centra podstiée, sabira 1 skuplja sve ono Sto je u duhu singnalisti¢ke poetike, Sto su njeni sadrzaji 1 vizuelne oznake.
M. C.
ma. Pesme su im, kako kaze Matisen, "ritmiéne, jasne 1
recizne, pune humora, pone-
ad duboke i viSeznaéne”, a mi moZemo dodati da umogome nalikuju pesmama naSeg Zmaja i njegovih sledbenika. Tu poetitku liniju neki pesnici nastavljaju i tokom celog 20. veka.
Moderniji pesnitki izraz potinje od Rolfa Jakobsena (1907-1994) i Turbjerna Engera (1912-1990), koji uvode nove motive i slobodni stih i progiruju krug asocijacija. Tu je veé bitno drukéiji dozivljaj prirode, ugrozene od Coveka (Jakobsen: "Pejzaz sa bagerima) a menja se i idiliéna slika detinjstva uvodenjem elementa socijalne bede i nebrige (Jakobsen: "Cekaj nas", Enger: "Sunjamo se"). Novina je i upitanost pred tajnama kosmosa, razmiSljanje 0 poЗоја ји ili nepostojanju Boga (Harald Sver , Ani Ris), a
narotito prosirenje tematskog kruga pitanja o tegobama i radostima odrastanja, o ljubavi i seksu. O tim i drugim tema-
Polja
Use broju novosadskih "Рођа", сазорлза za knjizevnost i teoriju, predstavljen je ve-
svet knjige
Milica Jeftimijevic Lilic Les bivSeg zivota
Mogu se opet okuciti, udomiti ko Sto se ptice iznova gnezde mogu se ponovo veseliti
ij kad na nebu zasuze zvezde, ali na dnu mene zasvagda ostace
les bivSeg Zivota
gozbe mladosti, smeha za trpezom suseda Sto u zlu priskacu,
beline nedelje u decjoj sobi,
Badnje veéeri, Cveti, behara pred Кисот uskrsnje liturgije u Gracanici
kojom je dusa trajno vaznesena durdevskog uranka u Grmiji,
mirisa lipa Sto se gradom siri
ko radost zaljubljenih pogledom, pristinskih svitanja, Vucitrnskog mosta §to uvodio je u doba slavno,
Carske Gesme, spaljenog Zocista, Jeémopolja i Mramornog stuba
na kom se duse neprolaznih stane
ko sveta tajna izmedu pismena #10 Zivom vodom poji umiruce. Mogu se opet roditi iz lesa
kad podignu se ranjena nebesa.
ma koje interesuju savremenu (odrasliju) decu norveski pesnici pevaju sa vecom otvorenoséu nego Sto su navikli na8i Citaoci, a njihova ostvarenja su izvanredni primeri modernog pesnitkog izraza, bliskog i mladim i odraslim ljubiteljima poezije. Pravi biseri su pesme: "Odrastanje" (Ani Ris), "Igra" (Arvid Hansen), "Susti dok piskimo" ( Matis Matisen), "Radoznali sithovi"
mi" (Arlid Nikvist), "Covek i metla koji su Zeleli red" (Ejnar Ekland), "Prvi stid" (Hans
Sande), kao i pesme mladih pesnika, rodenih posle 1950. godine (Ragnar Hovland, Marit Kalhol, Fin Eglend, Hane Bramnes i dr.).
Prevod 1 prepev je timski rad asistenata i studenata postdiplomaca na Katedri za skandinavistiku FiloloSkog fakulteta u Beogradu.
(Sidsel Merk), "Duboko u Su- Andelko Erdeljanin
222
Вејехке
Usta reke
liki Spanski pisac Kamilo Hose Sela, koji je svojevreme-
no ovenéan i Nobelovom nagradom. Pored njegove besede, izretene na dodeli ovog najve¢eg knjizeynog priznanja (Pohvala fabuli), objavijeni su i neki njegovi autobiografski tekstovi i druge proze. Ova blok je priredila isa Spay prevela Aleksandra Mantic, koja je
sta oO znamenitom piscu. Prozom su zastupljeni Vladimir Nabokov, DZejn Erkart, Ben Kvist Holm, Milovan Maréeti¢, Vasa Pavkovic, Igor Marojevic i Milo’ Latinovié. Pesme objavljuju Miodrag Raicevic, Dejan Ili¢, Robert G. Tili, Milen Alempijevic i Milenko Frzovié. U izboru i prevodu Ane Ristovi¢ Car, objavljene su pesme pet slovenatkih pesnika: Taja Kramberger, Tone Skrjanec, Uro’ Zupan, Peter Semoli¢, Ales Steger.
autor i uvodnog te
Prolom
pee (26: broju Gasopisa) Knjizevnog kluba "Branko Copié" iz Beograda, pojavio se veci bro} zanimljivih tekstova pesnika, pripovedaca, putopisaca 1 kritiéara. "Prolom" donosi poeziju Mome Dimica, Teodora Opali¢a, Nadezde Pavlovic, Snezane Jovanovic, Nikole Pavioviéa, Vukoja Bjelice i drugih; zatim prozu Nikole Vitasa, Tomislava Dimitrijevica, Miroslava Adamoviéa, kao i seanja iz dnevnika MiloSa Milickovica, Mihaila Jurmana itd. Pretezno okrenut poeziji, "Prolom" objavljuje razgovore, kriti¢ke osvrte na nove knjige i secanja na skoro prone élanove Desimira B.
ijakoviéa i Radojicu Tautovica.
BM.
Cvetkovica, Miodraga
Me nasim malobrojnim piscima koji Zive i rade u Svajcarskoj, Milena Vukoje Stamenkovic zauzima istaknuto mesto, buduci da se radi o угsnom intelektualcu, pesnikinji, proznom piscu i novinaru. Njena knjiga stihova "Rastogena kolena", objavijena je pre nekoliko godina.
Ovoga puta predstavlja se kao zreo i oformljen pripovedaé zbirkom kratke proze "Usta reke", u izdanju ugledne "Narodne knjige" iz Beograda, a sa informativnim i preciznim pogovorom prof. dr Ratka BoZovica, koji u osnovnim naznakama analizira сјаупе umetnitke tokove i stvaralatka dostignu¢a ove spisateljice. Na stotinak stranica autorka pripoveda o raznim Zivotnim sudbinama nagih ljudi u zemlji i svetu, koji se suotavaju sa svakolikim iskuSenjima i izazovima, odnosno sa dobrim i loSim stranama Zivota.
Glavnu tematsku okosnicu predstavlja Zivot i rad u tudini, Sto je donekle 1 svojstveno mnogim naSim piscima u inostranstvu. Milena Vukoje Stamenkovi¢ ispisuje dvadesetak uzbudljivih 1 intrigantnih priga, u kojima nalazimo veoma bogatu i raznovrsnu galeriju likova.
M. Duritkovic
Nove knjige —
1. Geslav Milos: ’Godina lovca”, dnevniéki zapisi; prevod Ljubica Rosic, Рапдеја, Веодгад..
|РАДЕ РЕЈА Тевњи 5 5 Domasevski”, roman, Stubovi kulture, Beograd. 3. Brus Fejler: ”Tragom Biblije” (Zemaljsko putovanje kroz pet knjiga Mojsijevih), prevod
Tatjana Bizi¢, Laguna, Beograd. 4. NajlepSe pesme Radmile Lazic; izbor Nenad MiloSevic, Prosveta, Beograd. 5, Slavko Domazet: ”365 anegdota iz sveta”, Rad, Beograd.
6. Matilde Urutija: ’Moj Zivot s Pablom Nerudom”, ‘autobiografski roman; prevod Nadezda ‘Naumov-Radovic, Plavi jahac, Beograd.
7. Miroslav Bjelié-Bjanki: “Izlaz”, roman, Zelnid, Beograd. _ 8; Dragojla Zivkovic: ”Ponekad prijatelji moji”, pesme, Sad ere FETs)
В. Tce aE Cs Beograd.
9. Mirjana S. Tripkovic: ”Moj mali sve ”, pesme za decu, Tampograf, Мом! 5ад.
40. Zvonko Pe&ié: ”Gluvarenje”, roman, Nolit, Beograd.