Borba, Apr 24, 1990, page 5
U izdanju sarajevskog „Oslobo\fenja“ ovih dana iz štampe je izaš|a knjiga dr Žarka Papića, „Pred| orje reforme“. Knjiga svojim doi, rim delom predstavlja dokumenlista | агпо kazivanje O događanjima 7 la тор У iveznoj vladi i njenoj politici u
MiM ДОТЦу Ој па
аду апдаш _ Branka ~ Mikulića Опуују .386—1988. godine. Sam naslov Мору knjige „Predvorje reforme“ hoće Ма Ју 1261 да је зауегпа адпитизгасјја и \Mikulićevom mandatu dobrim delom pripremila teren za sve ono VO, ~ što danas sprovodi Ante Markohacjon, vić. To je ujedno i bilo prvo pitanje · Феј га našeg sagovornika, autora knjinih sage dr Žarka Papića. па Tači) 54, mi}, i čsa, Rjjj,, — Svako iskustvo, pa makar ne ) bilo dobro, u krajnjim konsekvenkama je dobro, u tom smislu, uz rezerve da je ocena lična, mislim da je prethodna vlada odškrinula vrata temeljnoj reformi privrednog sistema i otvorila mnoge prostore „lomeći kičmu“ dogmatizmu starog sistema, a sadašnia vlada ie srušila sve zidove koji su u odnosu ! mam, aa reformu postojali. Istina, postoјела. || орла гази ка и radikalizaciji i МЕ privrednog i političkog sistema iz ,iM ondašnjeg i sadašnjeg: vremena.
iji, (}, –
ј
МИогу _ Могат да кагет, Нсп! је инličkimi sak, da je vlada Ante Markovića па шј: мика па пајбој; пастп, ц тегодојобкот smislu, pouku iz neusneta, u. peha prethodne vlade, u čemu mi vinski} se dve stvari čine posebno bitne: уацје је. saznanje да је пеорћодпо ргуо геkli 110} formisati privredni sistem, pa"onostatak \da ići na antiinflacioni program · prom- (o je pouka iz ranijih neuspešnih ufvrj, pokušaja gde je redosled bio obraрганц ап), 1 drugo, što na prvi pogled 1 позе да izgleda manje važno, је авина · ргуо 50 је и užem sastavu SIV „1 артамо апшпбасјоп! ргоргат, |) a javnosti obelodanjen i zatražeот а podrška. Odnosno nije pravljen a ME. ropram na osnovu saglasnosti reјао lika i pokrajina, pa pošto nije На lo mnogo „babica“, ni dete niie | kilavo“. Za апшпћасоп ргоebno da ram priznajem da sam na početı i DOK ku imao značajne rezerve u uspeh, октајте (ја je baziran na malom broju jasnih ciljeva — obaranje. inflacije, Svakom | 5
|| у рготе: | | u naš |
'rendum | урбиле.
рагајеје DR ŽARKO PAPIĆ O RAZLOZIMA NE
4
REFORMSKIH PODUHVATA
USPEHA STARIH I ŠANSAMA SADAŠNJIH
Prethodna vlada omogućil
Markovića ne „šuruje“ ni sa severom mo fasada u borbi reformskih i antireformski
devizne rezerve ı spoljna podrška — koji je pokazao zaista dobre rezultate. Malo je ekonomskih znalaca koji su početkom decembra 1989. očekivali ovakve mrezultate, pa držim da će i profesori ekonomije 1Z OVOg primera nešto naučiti.
0 Vlada Ante Markovića sad brzo mora da povuče nove, očekuJemo opet iznenađujuće poteze?
— Veoma važno će biti pokrenuti u pravi čas ono što se sad zoVe novi razvojni ciklus — prvenstveno mislim na strukturne promene i ta će dimenzija u perspektivi biti najvažnija. Sa tim se nikako ne sme zakasniti u vremenskom dimenzioniranju stvari, pa bi kroz taj program bilo moguće eliminisati negativne posledice obaranja inflacije, kao što su pad proizvodnje, još izoštrenije socijalne razlike i sl. Moramo imati na umu da je u mnogo čemu sazrela Svest o potrebi radikalizacije i društvene i privredne reforme, pa zapravo tu više i nije reč o reformi već o izgradnji sasvim novog sistema. Sve te promene, međutim, nije moguće ostvariti bez velike cene, o čemu su postojale iluzije u ranijim vladama.
e Da li je mogće da se neki poznati načini uplitanja politike i političkih odluka i interesa wu krupne ekonomske promene, ponovo vrate u našu stvarnost i da Pe tavo vratimo tamo gde smo
ili?
— Ko pabžljivije prati političke istupe i analizura kvazi analitičke tekstove, recidive tih ideja moguće je videti i danas. Stoga, u uslovima rađanja pluralizma kod nas i radikalnih promena i zaokreta, neophodno je praviti procene šta se ustvari u Jugoslaviji stvarno događaj. Šta izražavaju te političke napetosti, sukobi i predizborne borbe? Kod nas je prisutan, u pravom smislu reči hladni građanski rat. Zapravo mi danas imamo sukob nacionalizama s jedne, i reformskih snaga sa druge strane. Nacionalizam istorijski objektivno i istorijski iskustveno teži etatizaciji, pa zvali mi to potpunim ekonomskim suverenitetom republike iz
Reforma ruši nacionalizme
a da sadašnja počne da sprovodi radikalnu privrednu reformu & Vlada Ante
niti sa ju
kog se onda izvodi kritika svake ideje za modernizacijom federacije. Lično mislim da će svaka konfederalizacija povećati ukupnu sumu etatizma u Jugoslaviji.
0 Gde je izlaz?
— Reforma, ukoliko bude izvedena do kraja, ukida u bukvalnom smislu reči korene nacionalizma a to je etatizam, a u konkretnom smislu reči, bar prema onome kako novine pišu, HDZ—ov koncept državnosti i suvereniteta. Tako i
„Nenormalna“ zemlja
e SIV hoće da bude vlada, što će očigledno ići teško?
— U svakoj normalnoj evropskoj zemlji, vlada koja je ostvarila ovakve rezultate, dobila bi ovlašćenja koja traži i bila bi podržana od stranke ili stranaka koje osvoje većinu u parlamentu. Međutim, Jugoslavija nije normalna zemlja, zbog čega se valja plašiti. Bez obzira na to, svaki izborni rezultat koji bi doveo u pitanje sadašnji SIV, bio bi sulud. Jugoslavija je suočena prvi put posle dužeg vremena, sa krajnje neobičnom činjenicom: zamislite u martu inflacija u Velikoj Britaniji je bila preko 8 odsto. Kod nas 2,8. Pa šta još hoćemo? Stoga je izbor veoma lak — između tržišne reforme i nacionalističkog totalitarizma, koji preti novom jednopartijskom državom, protiv demokratije i tržišta.
kritika Markovićeve navodne centralizacije, uopšte nije centralno pitanje. To je tek pojavni oblik straha od moderne države, tržišta i ekonomije. HDZ se boji da će integralno tržište i reforma svojom logikom sprečiti novo zatvaranje, u ovom primeru Hrvatske, i srušiti politiku neoetatizacije koje je ova stranka inaugurisala. Reforma će rušiti nacionalni iracionalizam i voditi tržišnom integritetu Jugos-
Штрајк — последње решење
ПА |Подржан захтев металаца да ступе у генерални штрајк 15. маја ако им се рит захтеви не испуне Ф Томислав Миленковић: Штрајкове прихватити као
| 1 |ћеи када штрајковати 09! _ Београд. — Чланови Већа Саски 4 синдиката Србије подржали о #: У на јучерашњој седници одлујаје! |) металских радника Србије да | s, маја ступе у генерални ем! "Тајк уколико се до тог рока ai) УУхови захтеви не испуне. МеХлци траже да се одмах врате Тивреди сви доприноси изнад tina. ~ пропорције 60 према 40, и да у годло! На години привреди, остане ih те пе 65 одсто оствареног докод“ | . DON. Према речима чланова Већа, орао! Одлука Скупштине Србије о расТерећењу привреде не само да се је 10 | поштује, него су захватања па 1 00" ши повећана. Добрица Савић | тад, е изнео податак да је само од бе; (681 градске приврее узето 914 миХона динара више него што је ни amo, а од 318 колектива са 'окираним рачунима, многима Е Т0 учињено због неплаћених бавеза и доприноса.
Сви дискутанти сложили су (е да ће због неликвидности Тредузећа и њихове неефикас„ости велики број радника оста-
пој 6ea посла, а добар део запосjo ЈУ Јених је већ на ивици егзистенnji Дије, али се нису сложили око а ЈОзачина решавања тих проблема.
ок су једни најављивали да ће | скоро прибећи штрајку ако се ;ajić, ! раб
е,
(076
e
| 5 две
| (еГ и M Београд. — Изградњом стано-
' солидарности у последњих година Синдикат Београда пиђуоже бити изузетно задовољан. · раб А 1986. када је после десетогоtike, June паузе поново почела изпо. адња ових станова, усељен је ит | стан, а више од хиљаду тре900 · да буде завршено најкасније |) августа ове године — речено (у а јучерашњој седници Пред-
ori о виштва ВСС Београда.
је аи Драгослав Чкоњевић је предар урфЖио да се од СДК тражи поо 408 у откривању праве истине о 0 WMWMM становима солидарности,
(7 ~
, ;
Hal ПРЕДСЕДНИШТВО СИНДИКАТА БЕ
њихов положај не побољша, као на пример представници пекарске, кожарске и текстилне и грађевинске индустрије, други су предочавали да штрајк није начин да се било шта реши.
прави АИ ТАИ onnzaal
(СИПРО снабдева
раднике
Веће Савеза синдиката Србије усвојило је идејни пројекат за.
ормирање друштвеног предузећа СИПРО, чији би посао била набавка роба по што повољнијим ценама и условима, пре свега за чланове Синдиката. Овим активностима Синдикат се и до сада бавио, само стихијно и неорганизовано, па ће се оснивањем предузећа продаја само легализовати. PCI TO regina ЕПЕРНЕ ЛИ
Према речима Томислава Миленковића, председника ВСС Србије, у условима кад се и иначе мало ради, штрајкови не могу решити проблеме, али од њих не треба потпуно одустати, већ их прихватити као заиста
јер су неки од њих, како је рекао, продавани приватницима, или је обавезних 25 одсто које треба да уплти радна организација, уместо ње уплаћивао сам радник. Ако има тај новац, онда он није социјални случај, а ако се станови деле по ранг-листама онда то нису станови солидарности. у Затражено је такође да се поднесе извештај у каквом су стању постојећи станови, јер су многи од њих грађени на брзину и неколико пута нису могли да прођу технички пријем. Велимир Каровић је предложио да се по-
| заиста крајњу могућност Ф Славомир Милосављевић: Треба изабрати ко
крајњу могућност. Професор Славомир Милосављевић је упозорио на опасност да радници у штрајк улете брзоплето „слабашни и неприпремљени“. Уместо тога, треба изабрати ко ће и када штрајковати и какве ће последице тиме да изазове. У супротном, само ће се изазвати бржа ликвидација предузећа.
Слободанка Бранковић је у својој врло оштрој дискусији, уз опаску да је „ово што се на Синдикату ради чиста смејурија“ и да нема никаквих закључака, рекла да се најзад јасно и гласно мора признати да вишка у предузећима има, јер се већ праве спискови за отпуштање. Синдикат, рекла је она, мора у новим условима бити преговарач и колико буде имао снаге и памети, толико ће имати и успеха.
На састанку је покренута иницијатива да сви запослени издвајају два одсто од свог личног дохотка, чиме би се, према речима Драгана Суботића, помогло 50 до 60 хиљада радника који као технолошки вишак остану без посла.
Б. СТЕПАНОВИЋ
ОГРАДА О СТАНОВИМА СОЛИ-
Испитати стамбени фонд
ред готових станова радницима додељују и уређене локације, на којима би сами градили себи куће. Председник BCC Београда је затражио да се каже које организације нису уплатиле своје учешће од 25 одсто вредности стана. Јасно је да организације немају пара, јер иначе не би ни тражиле помоћ, али треба настојати да они који имају, уплате бар ову четвртину. То наравно не значи, рекао је Бркић, да ће колективи који немају новца остати без помоћи. i
| Б. С.
om zemlje 0 Nacionalni sukobi u Jugoslaviji su ustvari sasnaga lavije, pa uopšte nije važno da li to pogađa nacionalizam, DEMOS—ov ili tekući srpski, što ga zovu „narodna obnova“. Ti nacionalizmi prepoznaju u Markovićevom konceptu opasnost po svoju sudbinu. Reformskim snagama u Jugoslaviji potrebna je moderna federacija, u svakom slučaju sa apsolutnom ravnopravnošću naroda i narodnosti, a ujedinjene reformske snage mogu u okviru svake nacije savladati sopstvenu desnicu. Obratno, nacionalizmu u svakoj naciji odgovara objektivno razjedinjena Jugoslavija, jer će na taj način mnogo lakše savladati svog istorijskog protivnika — reformatorsku levicu.
Poenta je u tome, da ono što se na našoj političkoj sceni danas događa, zamagljeno raznim prepravkama istorije i političkim i građanskim sukobima je sukob nacionalizma naslonjenog na klasični etatizam, na realsocijalističku osnovu sveta, ma kako je oni odbijali, i reforme sa druge stane. Nacije su samo omotač za mnogo ozbiljniji društeni sukob, sukob između novog i starog socijalizma, budućnosti i prošlosti,
e Zbog čega ekonomski znalci danas, na čisto ekonomska pitanja odgovaraju najpre tezama o političkim odnosima u zemlji i zapravo više pričaju o politici nego o ekonomiji?
— Moramo shvatiti da je Jugoslavija teška zemlja i kad je reč o političkim pitanjima i njihovoj iracionalizaciji ništa nas ne bi moglo iznenaditi. Zbog toga svako razuman mora prvenstveno imati na umu te pretpostavke.
0 Zbog čega se jedan deo Jugoslavije žestoko zalaže za konfederaciju, a drugi još žešće protiv. Kako na to gledate sa ekonomskog stanovišta?
— Bez obzira na sve dileme, reformskoj Jugoslaviji je potrebna efikasna država sa efikasnim makroekonomskim funkcijama. Te efikasne funkcije mogu jedino da se ostvare kroz federaciju, gledano kroz sva istorijska iskustva. Posta-. vio bih pitanje, pod uslovom .da” nas novine dobro informišu o programima novih nacionalnih i nacionalističkih stranaka, kako je mo-
guće i zamisliti da sa takvim konceptima se može komunicirati sa Evropom. Razlike o kojima se govori su proizvod iracionalnog stanja u kome se nalazi zemlja, u političkom smislu reči.
e Na adresu vlade Ante Markovića sad stižu optužbe sa severa, da je on sklopio tajni savez sa jugom. Do juče je bilo drugačije?
— Jugoslavija je zemlja sa velikim razlikama u stepenu razvijenosti i protivurečna unutar sebe i danas je pogubno postavljati pitanje kako ko prolazi u kontekstu preraspodele sredstava preko federacije. Jer, onog momenta kad se to pitanje postavi svako od zainteresovanih će napraviti računicu da je on oštećen. Međutim, ako razmišljate tržišno, prolaziće da nepravde nema. A razlike koje proizilaze iz nasleđa, mogu se kompenzovati merama efikasne ekonomske politike. Vreme će to do kraja razjasniti, mada je sasvim suludo tvrditi bilo šta u vezi sa tajnim savezima Markovića sa bilo kim, pa bilo da su u pitanju bivše ili sadašnje optužbe. Ova vlada jedino „šuruja“ sa zdravim razumom i ekonomskom logikom.
e Reforma još nije sišla u preduzeća. Kako gledate na mogući razvoj ekonomskih i političkih događanja vezanih za ovu važnu činjenicu?
— To je ključni problem reforme. Zbog toga podsećam na dve poluge koje mi se čine ključnim. Ključno pitanje na kojem su se spoticale reforme u Jugoslaviji je bilo — socijalni problemi. Kad reforma dođe do tog nivoa, onda se vlasti sa nivoa republika ili pokrajina ubacuju i počnu spasavati političku situaciju, pumpajući novac u preduzeća koja nemaju ozbiljniju perspektivu, što se i danas događa, ali sa sumnjivom perspektivom. Dve poluge su u ovom trenutku bitne: restriktivna kreditno—monetarna politika i svojinski odnosi. Unutrašnja zaduženost može se rešiti uz pomoć akcionara i servisiranje dugova kroz budžet — javnim dugom. To je uslov za reformu u preduzeću. Drugog puta nema i taj proces je već počeo, što se vidi u padu cena.
Đoko KESIĆ
ПРЕДСЕДНИШТВО ГК ССРН БЕОГРАДА
Ново лице фронта
У протекле три године број радника у административним службама у граду смањен за 13 одсто чиме је привреда растерећена за 15 процената
Београд. — Много више замерки него похвала упутили су јуче чланови Председништва ГК ССРН Београда нацрту документа о трансформацији републичког ССРН. Са расправом се касни, не види се због чега се мења организација пошто се о њеном досадашњем раду говори само позитивно, више је непрецизних него конкретних предлога. Поред ових оцена, речено је, да чланство ССРН у главном граду захтева модерну органиазцију
која неће као до сад спутавати и контролисати изборе већ ће учестовати у њима.
На јучерашњој седници расправљало се, такође, о смањењу администрације у Београду. У протекле три године број радника у овим службама мањи је за 13 одсто чиме је привреда растерећена за најмање 15 процената. На платним списковима органа и организација града и општина крајем прошле године било је 574 функционера, у возном парку је 166 возила, а у администра-
Priština. — Poslednjih dana Kosovom kruže stare priče o novim masovnim okupljanjima i protestima Albanaca. Vezuju se, uglavnom, za datume puštanja jednog broja političkih zatvorenika, a posebno za dan povratka Dema Demaćija, kao i za eventualno oslobađanje odgovornosti Azema Vlasija i 13 rukovodilaca i radnika „Trepče“. i
Sve to poprima široke razmere, naročito nakon odluke Predsedništva SFRJ o ukidanju vanrednih mera u Pokrajini, koje su se u stvari sastojale samo u zabrani okupljanja radi demonstriranja.
Čak i da ne dođe do novih okupljanja i protesta, tek, stvara se nova atmosfera napetosti i iščekivanja. Posebno zbog toga što je sve to imalo pretpremijeru u Podujevu, u subotu i nešto pre toga, kada su se okupljale grupe građana albanske narodnosti i provocirale pripadnike milicije, koji su u prvom slučaju sve mirno posmatrali, ali u subotu su intervenisali suzavcem i palicama, jer provokatori su uz uvrede i fizički nasrtali
BORBA, utorak 24. april 1990.
na milicionere.
U situaciji kada prete novi slični primeri, na Kosovu se ćuti o pojedinim stvarima sa kojima bi građani morali biti upoznati. Ukidanje vanrednih mera ne znači i ne bi smelo ničim da znači davanje signala za anarhiju, za novu stihiju i bezumlje, koji bi doveli do novog krvoprolića.
Posebno ne kada se zna, odnosno možda i ne zna dovoljno, da od pre mesec dana u Srbiji važi novi zakon o javnim okupljanjima građana, koji dozvoljava „održavanje sastanaka, zborova, mitinga i drugih javnih skupova“ na otvorenom prostoru i drugim mestima, ali pod uslovom da sazivač prijavi održavanje javnog skupa najkasnije 48, odnosno 24 sati pre vremena za koji je javni skup zakazan.
Ništa novo, reklo bi se. Tako je u svim pravnim državama sveta. Međutim, za Kosovo je ovo velika novina, o kojoj mali broj građana zna nešto više. Jer, zakon je donela Skupština SR Srbije za čitavu teritoriju Republike, a delegati Skupštine Kosova, zbog odlaganja svoje sednice, nisu to pitanje radi
5
strana
NAGOVEŠTAJI NOVIH OKUPLJANJA I PROTESTA ALBANACA NA KOSOVU
Jasan zakon, ali radnje mutne
Već mesec dana u Srbiji važi novi zakon o javnim okupljanjima, ali običan svet vrlo malo zna o njemu, a baš na tu kartu igraju oni koji pokušavaju da mobilišu taj svet za svoje mračne ciljeve.
davanja mišljenja stavljali na dnevni red, jer je zakon u međuvremenu usvojen.
Zašto se baš tako desilo, posebno je pitanje. Tek će naknadne analize, ako uopšte dođe do njih, pokazati zašto se izbeglo „učešće“ kosovske Skupštine u davanju mišljenja na ovaj zakon, ali jedno je jasno. Ustavno-pravni osnov za donošenje jednog ovakvog zakona je nesporan i on se nalazi u članu 378. tačka 2. Ustava SR Srbije. U jednoj pravnoj državi on mora da važi za sve podjednako.
Problem je samo u tome što običan svet o ovom zakonu vrlo malo ili uopšte ne zna ništa. Oni koji pokušavaju da za svoje ciljeve ponovo mobilišu taj svet, sve to dobro znaju i baš zato igraju na tu kartu. Kosovski pomešani lončići nikako da budu stavljeni na svoja mesta. U vreme kada su za to stvoreni bar minimalni uslovi, nc treba dozvoliti da ovakve ili slične „Sitnice“ budu previđene i da kasnije budu razlog novih i većih deoba. M. ANTIĆ
POVODOM „IZBORNOG SLUČAJA“ U PK SSRN VOJVODINE
Okolnosti protiv narodnosti
Jovan Krulj, predsednik kadrovske komisije: „Izbor pet Srba i dva Crnogorca u delegaciju za Saveznu konferenciju rezultat je sticaja okolnosti a ne opredeljenja našeg Socijalističkog saveza“
Novi Sad. — Na poslednjoj, prošlonedeljnoj sednici Pokrajinske konferencije SSRN Vojvodine desio se jedan, zaista, nesvakidašnji „kadrovski slučaj“: u delegaciju SSRN Vojvodine, u novom sastavu Savezne konferencije SSRNJ, nije izabran ni jedan jedini predstavnik — narodnosti. Tako će višenacionalnu Vojvodinu predstavljati delegacija od sedam članova — sa pet Srba i dva Crnogorca.
S obzirom na neke već prisutne „špekulacije“ sa ovim „izbornim slučajem“, radi detaljnijeg razjašnjenja, razgovarali smo juče sa Jovanom Kruljem, članom Predsedništva PK SSRNV i predsednikom kadrovske komisije PK SSRNV:
— Tako ovaj rezultat tajnog glasanja u PK SSRNV — kada su de\legati od 11 kandidata, među kojima su bili i jedan Mađar i jedan Slovak, birali sedam članova za delegaciju u SK SSRNJ — može da
тивним службама запослено је око девет хиљада радника. Реше ње није, наглашено је, у нопој прерасподели већ је планирано да -се администрација смањи за 30 одсто, али тако да што више! запослених у овим службама! пређе у производњу.
Нови вљд. уредника Београд“ ског програма, одлучило је Председништво ГК ССРН, биће Милан Недић, новинар овог програма.
M.M.
ЗБОР КОМУНИСТА И ГРАЂАНА ОБРЕНОВЦА
Нема демократије без народа
Раднике брине разједињена држава и окрњена партија Ф Добросав Бјелетић: два су битна процеса у СК Србије — наставак 14. ванредног конгреса и борба за промену Устава СФРЈ Ф Туђманова победа — најнеповољнија опција за Југославију |
Београд. — Прекинут је рад 14. конгреса, републички савези мењају име, заоштравају се односи, формирају се националистичке партије. Криза је дубока и захтева реформу са тржиштем и демократијом. Програм СИВ-а ситуацију мења на боље и привреда Обреновца већ хвата корак, али нас раднике брине разједињеност државе и окрњеност Партије. Изгубили смо наду да ће СК остати јединствен. Не 60јимо се вишестраначке конкуренције, али нас брину клевете и напади на СК.
Судећи по аплаузу који се чуо, ове речи Мирка Ступара, представника радника Обреновца, најбоље изражавају став већине комуниста и грађана окупљених на збору.
У сличном тону говорио је и Добросав Бјелетић, члан Председништва ЦК СК Србије поздрављајући окупљене.
— Не може нико у Југославији доносити одлуке без сагласности целине. Док трају револуционари и док је младе генерације, они одлучују каква ће бити Југославија. Понегде у Југославији има теза да постоји демократија без народа. Ми у Србији то не признајемо. СКС не може без народа и ми се сусрета са на-
родом не плашимо (што показује и овај скуп). Два су битна процеса у СК Србије — да се настави 14. конгрес јер се за то изјаснило 800 делегата, а бирократска руководства у појединим републикама неће нас онемогућити, а други је борба за промену Устава СФРЈ. Дефинитивно ће се ликвидирати све хипотеке из уставне и неуставне прошлости, рекао је Бјелетић.
Одговарајући на више питања, Бјелетић је прокоментарисао и резултате избора у Хрват-
· ској. Очекивали смо победу ко-
муниста. Победом Туђманове странке настала је неочекивана ситуација. Не верујем да ће већина Хрвата стати уз Туђмана.
i
За Југославију је то најнеповољнија опција кад се зна програм његове партије (Трипалова би била боља, а Рачанова најбоља), али политика СК Хрватске је била лоша и ово је последица тих слабости, наставио је Бјелетић.
— СК Србије је и за територијални и за радни принцип организовања. Ми се нећемо дистанцирати од радника у предузећима. Радници мисле да СК треба остати у предузећима, а руководство се слаже јер СК није исто што и остале партије од којих неке и не помињу радничку класу. 3.B.
НОВИ НАСТАВНИ ПЛАНОВИ: Београд. —- На
јучерашњој седници Наставно научног већа Универзитета у Београду, усвојено је да часови језика убудуће буду у надлежности академских установа (уместо Универзитета, што је до сада био случај) и да оне организују наставу у складу са сопственим специфичним потребама.
На скупу је такође прихваћено да се настава из предмета ОНО и ДСЗ организује у првој години, са фондом часова 2+1 (два часа предавања и један час вежби) и да физичко васпитање буде заступљено по факултетима са два часа у првом и другом
семестру. Коначан став Већа о настав
и из „марксистичког образовања“
знаће се 15. маја, након расправе по факултетима. (0. Н.)
iznenadi, s punom odgovornošću tvrdim da je to isključivo sticaj okolnosti, a ne bilo kakvog opredeljenja našeg Socijalističkog saveza prema narodnostima. U sticaj okolnosti, pre svega, računam to da je, recimo, dclegat mađarske narodnosti (Atila Vaš) „izgubio“ samo za jedan glas, a drugi predstavnik slovačke narodnosti (Janko Poljovka) za 3 glasa. Pitanje je, svakako, i kakvi bi rezultati glasanja bili da je sednici prisustvovalo svih 173 delegata konferencije, a ne samo njih 112.
Insistirajući na tome da ovaj „neuobičajeni” izbor delegacije SSRNV u SK SSRNJ, bez pripadnika narodnosti „nije rezultat stava Socijalističkog. saveza prema паrodnostima“, Krulj za to nayođi i čitav niz argumenata: i MON
— Prvo, na istoj sednici PK SSRN kao kandidat za buduću predsednicu Konferencije za druš-
tvenu aktivnost žena izabrana Jc ubedljivo jedna Mađarica -- Marija Biači. Drugo, evidentno jc i učešće predstavnika narodnosti i u PK SSRNV i u njegovom Predsedništvu: u konferenciji je 101 Srbin, 28 Mađara, 3 Slovaka, 3 Rumuna, 1 Rusin, 16 Jugoslovena i 18 „ostalih”, a u Predsedništvu — 16 Srba, 3 Mađara, 1 Slovak, 1 Rumun i 4 Jugoslovena. Treće, u 22 oblika rada PK SSRNV, u njihova rukovodstva, izabrano je 17 prcedstavnika narodnosti. Na predlog delegata Lajoša Bale, na istoj scdnici kada je birana delegacija, prihvaćeno je da se u programsku deklaraciju o transformisanju SSRNV u Savez socijalista „ugradi” posebno poglavlje o trajnom odnosu prema narodima i narodnostima i njihovom ravnopravnom življenju u SAPV.
S. STANOJEVIĆ
STAMBENA ZADRUGA
PROJEKTANT
MOSTAR
Na osnovu člana 10. Zakona o radnim odnosima (Sl. list SR BiH“ broj 4/84, 40/84, 9/86, 12/87, 5/88, 25/89) i člana 5. Pravilnika o radnim odnosima radnika Stambene zadruge „Projektant“ u Mostaru raspisuje se
OGLAS
za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme i
to:
1. LIKVIDATORI ................... 1izvršilac
Uslovi: VSS ili VS ekonomskog smjera — jedna godina radnog iskustva na istim poslovima
— poznavanje programskog jezika
2.LIKVIDATORII................... 1izvršilac
Uslovi: SSS ekonomskog smjera ili gimnazija — Šest mjeseci radnog iskustva na istim poslovima — poznavanje programskog jezika
3. NADZORNI ORGANI! ............ 1 izvršilac
sa radom u odjelu Konjic
Uslovi: SSS građevinskog ili arhitektonskog smjera
— Šest mjeseci radnog iskustva
— položen vozački ispit „B“ kategorije
Prijave sa dokazima o ispunjenju uslova slati na adresu: Stambena zadruga „Projektant“ Mostar, XVI ulica bb
Mostar.
Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u
razmatranje.
PIZIUTNINA РТИЈ
NUDI VAM:
— Žživinsko meso
KUĆA KVALITETE
— konfekcionirano živinsko meso
~ prerađevine od živinskog mesa: ' pipi 0 poli 0 koko 0 poetovio prsi v ovitku & prekajena kokoš
— rasplodni materijal
pio NR PTUJ, Potrčeva 10, 62250 Ptuj. telefon (062)
telex 33-128 yu perut