Borba, Aug 08, 1992, page 3

и брду. ЕР > Р

урма инди Еревеј

SUBOTA-NEDELJA 8-9. AVGUST 1992. GODINE 3

PRVI KONSULTATIVNI SASTANAK SA NACIONALNIM MANJjINAMA I ETNIČKIM GRUPAMA

Zemlja bratstva — poprišti

Dobrica Ćosić: Država u kojoj je najdemokratičnije rešeno nacionalno pitanje, kako su tvrdili titoistički ideolozi, za dve — tri godine pretvorena je u razbojište i ljudsku klanicu, u ruševine i zgarišta, u poprište genocidnih ratova Ф Odbijanje dijaloga sa vlastima Srbije i SRJ od strane Demokratskog saveza Kosova i SDA Sandžaka predstavlja opasnu politiku zaoštravanja nacionalnih odnosa

— Politička pitanja nacionalnih manjina i etničkih grupa, nisu danas samo demokratska pitanja; ona su pitanja rata ili mira, napretka ili nazadovanja, dakle, opstanka i većinskih naroda; naime, opstanka svih naroda na jugoslovenskom i balkanskom prostoru. To je ona „večna“ ljudska neizvesnost na našem tlu — rekao je, između ostalog, predsednik Savezne Republike Jugoslavije, Dobrica Ćosić, otvarajući juče konsultativni sastanak o nacionalnim manjinama i etničkim grupama.

Problematiku „nacionalnih manjina i etničkih grupa na prostoru bivše Jugoslavije, usložili su i dramatizovali slom titoističkog'poretka i raspad Jugoslavije, krah i raspad koji su se pretvorili u međunacionalni, religijski i građanski rat — kaže Cosić. „Zemlja bratstva i jedinstva“ „država u kojoj je najdemokratskije rešeno nacionalno pitanje“, kako su tvrdili titoistički ideolozi, za dve — tri godine pretvorena je u razbojište i ljudsku klanicu, u ruševine i zgarišta, u poprište genocidnih ratova, sa OZbiljnim pretnjama da obuzmu

sve jugoslovenske i balkanske .

prostore. Realna opasnost je da to tlo postane bojište nacija, religija, državnih ideologija, poprište vojnih intervencija i hege-

KRAJ SVAKOJ DISKRIMINACIJI: Sa jučerašnjeg skupa u Palati federacije

monističkih antagonizama velikih sila.

Wekovni problemi

Podsetivši da su to problemi koji vekovima muče narode jugoistočne Evrope, da su tri poslednja stoleća bili označavani kao „Istočno pitanje“, Cosić ka-

že kako rat i mir na ovim prostorima nikada nisu bili lokalni i partikularni problem. Jer, u jugoistočnoj Evropi i Balkanu narodi su dijasporični,·imaju nacionalne manjine u drugim državama što su sve bili povodi za oslobodilačke, ali i osvajačke ratove. „Te povode ı motive nije samo pacifikovala savremena

Akcija, a пе Ка!

npanja

Momiilo Grubač: Učesnici ne treba da očekuju brze i samo propagandne efekte Ф Andraš Agošton: Mađari su autohton evropski narod koji živi na ovim područjima i nisu svojina ni Srba ni Jugoslavije 0 Bela Tonković: Tokom ovog poslednjeg rata podsticana je mržnja prema Hrvatima 0 Senko Rašljanin: Sa ovog skupa hoću da izađem sa jasnim odgovorom: šta smo mi Muslimani, nacionalna manjina ili državotvorni narod, kako mi mislimo

Beograd. — Do poslednjeg trenutka očekivani, predstavnici albanskih partija sa Kosova i Metohije, kao i predstavnici SDA i MBO iz Sandžaka, nisu se juče pojavili u Palati federacije na prvom konsultativnom sastanku o nacionalnim manjinama i etničkim grupama koji je bio sazvan na inicijativu predsednika SRJ, Dobrice Ćosića. Nezadovoljstvo tom činjenicom nije krila većina učesnika jučerašnjeg skupa.

Posle uvodne reči predsednika SRJ, Dobrice Ćosića savezni ministar za ljudska prava i nacionalne manjine, dr Momčilo Grubač je istakao da je ovaj razgovor tek prvi u nizu, da to neće biti kampanja koja bi imala za cilj da ispuni neki privremeni cilj, već dugoročna, dobro osmišljena akcija i da zato moli učesnike da ne očekuju brze i samo propagandne efekte.

— Mađari su autohtoni evropski narod koji živi i na ovim prostorima i nisu svojina ni Srbije, ni Jugoslavije — rekao je Andraš Agošton, predsednik DZVM. — Položaj vojvođanskih Mađara je nerešen i zato rešenja tražimo u demokratskom dijalogu. Polazimo od Karingtonovog plana u oblasti zaštite nacional:

nih manjina, smatrajući ga dokumentom. najvišeg svetskog standarda kojim se razlike između većine i manjina brišu. Zalažemo se za što brže konkretne dogovore o našem statusu koji bi rezultirali jednim dokumentom kojim bi se uredio status vojvođanskih Mađara i čiji bi potpisnik s jedne strane bila vlast, a s druge DZVM kao jedini legitiman predstavnik vojvođanskih Mađara. је

Веја Tonković, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini se založio za kulturnu autonomiju, zahtevajući, tako“đe, što hitnije regulisanje statusa Hrvata u Vojvodini, Srbiji i Jugoslaviji. Upozorio je da je po Ustavu Republike Srbije to država građana, a da ih Statut AP Vojvodine tretira kao nacionalnu manjinu, da Hrvati nemaju svoje škole, sredstva informisanja i slobodan pristup državnoj RTV. |

— Tokom ovog poslednjeg rata podsticana je mržnja prema Hrvatima, počelo je njihovo iseljavanje iz Srema, izloženi su pretnjama i šikaniranju, a da zvanična vlast na to uopšte nije reagovala. Smatramo da se naš status ı opstanak u budućnosti na ovim terenima, mora rešiti

na osnovu univerzalnih formula UN, KEBS i dokumenata Mirovne konferencije o Jugoslaviji. Naš predstavniki će biti u budućim pregovorima Hrvatsko nacionalno vijeće.

— Sa ovoga skupa hoću da izađem sa jasnim odgovorom šta smo mi Muslimani, nacionalna manjina ili državotvorni narod, kako mi mislimo — rekao je Senko Rašljanin, predstavnik Reformske stranke u Novom Pazaru. Zamerio je predsedniku Ćosiću što je u monografiji o Sopoćanima Muslimane-· iz Sandžaka svrstao u uljeze i „strani narod“, a ministru spoljnih poslova što ih u intervjuima definiše kao versku zajednicu. Oštre zamerke je uputio vlasti i medijima, zbog „satanizacije Sandžaka”, poku-

„Зајта „Ккозом!тасјје“ оуор гер!ona, gomilanjem „zastrašujuće vojne sile u Sandžaku”. Obraćajući se direktno predsedniku Ćosiću da je rekao da su glavni krivci za zaoštravanje vođi SDA, primetio je da je pri tom zaboravljeno da je većina sandžačkih Muslimana lojalna država SrbiJi. ___Prvi konsultativni sastanak o nacionalnim manjinama nastavlja rad. "JJ. RADOVANOVIĆ

(snimio M. Koković)

konstelacija sveta; po nekim tendencijama, ona ih obnavlja i osnažuje“. Od uticaja na ova zbivanja je i raspad SSSR i njegove imperije, narušena ravnoteža sila i „svom silinom je proradila rezidualna energija, u kojoj su prepoznatljivi i nacizam, ustaštvo, četništvo, boljševizam, balistički, vmrovski i islamski fanatizam ili, prevedeno u političke programe, te rezidualne kolektivne energije imaju jasne nacional — ideološke ciljeve: Veliku Albaniju, Veliku Mađarsku, Veliku Hrvatsku, Veliku Bugarsku , islamsku republiku BiH sa Sandžakom, a na srpskoj strani, projekat Velike Srbije od Prilepa do Karlobaga“.

Na Balkanu nije „okončana istorija“, iza ovih projekata stale su nacionalne vojske, a iza njih propagandom i političkom podrškom, sa snagom ultimatuma i sankcija, velike sile, „pa i najautoritativnijih forum međunarodne zajednice, pa se zato o ovim problemima mora razgovarati „sa tolikom zabrinutošću od prve noći i prvog svanuća“, smatra Ćosić.

— Politička i kulturna prava u Srbiji, posebno u Vojvodini i na Kosovu i Metohiji, bili su zaista na stupnjevima najviše demokratske kulture sveta — sve do secesionističkih razaranja Jugoslavije, do obnove ustaštva u Hrvatskoj i šovinističkih, antijugoslovenskih i antisrpskih ciljeva u političkim pokretima i strankama, osobito na Kosovu i Metohiji. — rekao je Ćosić. — Ti secesionizmi i šovinizmi u nacionalnim manjinama i etničkim grupama, motivisani matičnim velikodržavljem i podsticani i usmeravani izvesnim međunarodnim činiocima, koji u miru i slomu boljševičkog socijalizma žele pobedonosno da završe svoj izgubljeni drugi svetski rat; ili, pak, da jugoslovenske i srpski narod upotrebe za potkusurivanje svojih dominacija, hegemonija ili zavisnosti na drugim svetskim prostorima. |

Političko zaoštravanje

Opstrukcije, sabotaže, ultimativni zahtevi za „specijalnim statusom“, secesionističke demon-

stracije, svom su žestinom dubili raskole u multinacionalnim sredinama:

— Na Kosovu i Metohiji danas Je stanje izuzetno teško i neprimereno demokratskom društvu. Život u višenacionalnim i višekonfesionalnim sredinama postao je naporan, neizvestan, mučan. Razorili su se međuljudski odnosi, susedski odnosi, prijateljstva, porodice, ljubavi. Svi se svakoga plaše, svi u svakome vide neprijatelja — veli Ćosić.

— U takvim prilikama, odbijanje dijaloga i saradnje sa vlastima Republike Srbije, a danas i sa SR Jugoslavijom, od strane Demokratskog saveza Kosova i SDA „Sandžaka, predstavlja

· opasnu politiku zaoštravanja

međunacionalnih odnosa, odricanja od demokratskih metoda, nastavak ilegalne antiustavne aktivnosti stvaranjem albanskih paradržavnih organa, a sve to vodi izazivanju međunacionalnog i građanskog rata, koji bi bio koban za sve narode koji žive na Kosovu i Metohiji.

— Da ostvarujemo integralna ljudska prava svim nacionalnostima i etničkim grupama, nalaže nam i civilizacija u kojoj živimo — nastavio je Ćosić. — Naime, nastupila je epoha u kojoj se etnički i nacionalni identitet sa svojim arhetipskim korenima, svojom specifičnom duhovnošću, kulturom, načinom života, poretkom vrednosti, moralom, estetikom i poetikom življenja, dakle, svojom bivstvujućom posebnošću, ugrožava, pa u nekim vidovima i poništava unifikacijskim energijama tehničko tehnološke i potrošačke civilizacije. Prava na posebnost

Uvažavanje slobode i prava na posebnost, stvaranje objektivnih društvenih uslova za očuvanje i bogaćenje etničkog identiteta, jedan je od najviših ciljeva svih humanističkih nastojanja na ovom svetu, svih demokratskih društava u svetskoj zajednici. .

— SR Jugoslavija, kao višenacionalna država, kao demokratska zajednica naroda i građana, ne bi imala smisla da postoji, niti bi mogla da postoji, ako se na njenom tlu ne bi ostvarivala sva ljudska prava kodifikovana univerzalnim konvencijama i kriterijumima najviše demokratske kulture — rekao je predsednik Gosić i naglasio:

— Možemo i hoćemo da učinimo kraj svakoj građanskoj diskriminaciji i nejednakosti pred zakonom, svakoj politici uskraćivanja i ograničavanja nacioOnalnih i ljudskih prava, svakoj samovolji državnih organa, svakom nasilju i povredama ljudskog i nacionalnog dostojanstva do većinskog naroda i pripadnika većinskom narodu nad građanima nacionalnih manjina i etničkih grupa. Tom cilju suprotstavljene nacionalne politike i društveni ciljevi, vode nas u genocidne ratove, porobljavanja i istrebljenja. A mi možemo ı hoćemo da oblikujemo i humanizujemo društvo, bogato etničkim, kulturnim, duhovnim raznoličjem — rekao je juče u palati federacije, predsednik SRJ, Dobrica Ćosić.