Borba, Jul 01, 1993, page 7
парну ји
Даља и
BORBA ČETVRTAK 1. 7. 1993.
NAUČNI SKUP 0 RASPADU JUGOSLAVIJE ~ | се о Drzavu nije итао | | • ko da brani
_ mora objasniti zašlo jc Armija išla
Beograd. — Ako se raspad Jugoslavije mogao naslutiti, onda je bilo teško predvideti da će se Jugoslavija raspasti na tako svirep i Surov način, zaključila je većina učesnika
u jučerašnjoj raspravi o raspadu
Jugoslavije koju je organizovao Institut za filozofiju i društvenu teoOпји. |
Po mišljenju Desimira Tošića na epsku i partizansku tradiciju, a zatim militarizaciju društva koje je bombardovano antizapadnom i antisovjetskom kampanjom, naišao je, ne nacionalizam, nego divljaštvo. Priča o građanskom ratu, kaže Tošić, nije uverljiva jer Srbi, Hrvati i Muslimani očigledno nisu jedan narod.
Za Kostu Čavoškog još je prerano govoriti o uzrocima raspada Jugoslavije, jer se uloga spoljnog činioca još ne zna. Upoređivajući rat u Jugoslaviji i gradanski rat u Americi, "Самоса kaže da je američki ustavni sisten- pogodovao ujedinjavanju, a Ustav Jugoslavije iz 1974. — razjedinjavanju. Pored toga, u Jugoslaviji nije postojala snaga koja bi razlikovala režim od države. Smatralo se da je režim država, pa je bilo malo ljudi spremnih da ovu zemlju brane, kaže Čavoški.
Način rata u Bosni pokazuje izuzetno nizak nivo socijalnog ponašanja, kaže Dragoljub Mićuno-
vić. Njegova tvrdnja da društvene
nauke nisu predvidele takav rasplet izazvala je niz reakcija (Milan Popović, Đorđije Uskoković, Branko Petranović, Laslo Sekelj...)
Po mišljenju Johana Galtunga, Evropska zajednica će se raspasti budući da se pokušava stvaranje jedne unitarne konstrukcije koja je predviđena članom 3 mastrihtskog ugovora. Pre-bi trebalo slušati, kaže Galtung, ono što govori Ilija Prigožin. „Postoji energija koja je investirana i koja se troši. Ja dva dana slušam o, načinu na koji se ta energija troši“ — kaže metaforični Galtung.
Osvrćući se na tvrdnju Koste Čavoškog da nije imao ko da brani Jugoslaviju, Vesna Pešić kaže da se
na Dubrovnik i Vukovar, a nc ma Zagreb. Po mišljenju Vesnc Pešić, zbog topa Sto je Armija bila svrstana uz jedan režim, a da ide na Zagreb nije bilo moguće, jer sc povukla iz Slovcnije i po tomc se vidi da nije imala nameru da brani Jugoslaviju. Ona nije igrala ncutral-
nu ulogu izmedu hrvatskih snaga i ~
srpskih pobunjenika, kažc Vesna Pešić, pa poređenje između SAD i Jugoslavije ne stoji, jer JNA nije htela da brani Jugoslaviju.
·'Kosta Čavoški je ponovio: Ovu zemlju nije imao ko da brani. Medu liudima koji su se deklarisali kao Jugosloveni ništa nije učinjeno da se ova zemlja odbrani, tvrdi Čavoški, napominjući da jc do raspada došlo u trenutku kada je republika odlučila da se otcepi. Badintcrova komisija govori o navodnom polaganom raspadu, a niko neće da upotrebi termin secesija i da kaže koja je to republika prva odlučila da se odvoji od Jugoslavije, kaže Čavoški.
Po mišljenju Slobodana Samardžića u nauci postoji rcficks disidentskog i revanšističkog diskursa u odnosu prema raspadu Jugoslavije. On traje od 8. sednice i ide do dva puta izgubljenih izbora. Ukazujući da su nacionalni konflikti dugo bili tabu tema,niti je artikulacija nacionalnih interesa istraživana, nauka nije ni mogla da objasni šta se to dešava, kaže Samardžić.
Zbog toga je nauka bila iznenađena pojedinim predlozima koji su stizali od međunarodne zajednice za rešavanje jugoslovenske krizc, jer nije ni znala šta oni znače.
Prognozirajući scenarija budućnosti, među kojima se nalaze tri (definitivan kraj Jugoslavijć, „treća Jugoslavija“ sa srpskim teritorijaта ı „cetvrta Jugoslavija“) Jovica Trkulja kaže da se na kraju 20. veka jugoslovenska idcja nalazi u idejama isto kao i na kraju 19. vcka. Diskusije sa ove rasprave biće štampane u posebnom zborniku. D. Bisenic
<
DRAGAN ŠOĆ (NS)
Funkcioneri ne mogu biti poslanici
Podgorica. — Poslanik Narodne stranke Crne Gore Đragan Šoć zatražio je od predsednika republike Skupštine dr Rista Vukčevića da u dnevni red narednog zasedanja uvrsti predlog o ncespojivosti poslaničkih funkcija. U obrazloženju ovog zahtjeva, Šoć se poziva na ustavnu normu koja izričito ukazuje da je funkcija člana Savezne vlade nespojiva. sa drugom javnom funkcijom ili profesionalnom delatnošću i da su, uprkos tome, predsednik jugoslovenske Vlade dr Radoje Kontić i vicepremijer
Asim Telačević i dalje poslanici u republičkom parlamentu.
Šoć traži da Skupština Crne Gore konstatuje tu činjenicu, a shodno tome Kontić i Telačević napuste poslaničke klupe u rcpubličkom parlamentu.
Šoć je, inače, više puta pokušavao da na ranijim zasedanjima crnogorske Skupštine ukaže na nespojivost ovih funkcija i tako „izbori“ prestanak poslanič-
kog mandata Kontiću i Telačevi-
ću, ali je parlamentarna većina to uvek odbijala. Tanjug
SPS PREDLAŽE FORMIRANJE NOVE ADMINISTRACIJE SRJ o eŽ i • Мите: отет 5џ e e i o о uslovi za ujedinjenje
Beograd. — Stvoreni su uslovi da se Demokratska partija socijalista Crnc Gore i Socijalistička partija Srbije intcgrišu i ujcdinjuju. Već sledeće scdmice trcbalo bi da se formira odbor koji bi radio. na iznalaženju organizacionih oblika integracije. Ovo je na jučerašnjoj konfercnciji za štampu novinare obavestio Fcncralni sekrctar SPS-a Milomir Minić. Na toj konferenciji gencralni sekretar SPS-a podsctio jc na zahtev Socijalističke partije
da se sadašnja savezna adminis-
tracija raspusti · formira nova.
Milomir Minić je podsctio da ·
su otklonjeni nesporazumi koji su postojali između dve partijc u proteklom periodu i da jc potvrđena bliskost programskih orijentacija dvc partije i idcntičnost njihovih ciljeva. Obc partijc su saglasnc da sc na nivou Jugoslavije formira jedinstvena Socijalistička partija uz zadržavanje postojećih specifičnosti. Socijalistička partija Srbije smatra da bi ta nova partija trebalo da sc zove samo Socijalistička partija, ali to će biti usaglašavano u narednim fazama.
Po rečima potpredsednika stranke Gorana Perčevića, ovaj potez Je krupan korak u stabilizovanju zemlje i on ubedljivo
demantuje pričc i špekulacije o secesiji Crne Gorc. Očekuje sc da ta partija zauzme mesto i u socijalističkoj internacionali, jer bi ta partija predstavljala rcspektibilnu snagu na balkanskim prostorima. Pcrčević Je napomcenuo da jc delovanje na prostoru
cele zemlje jedan od uslova za.
prijem u Socijalističku intcrnacionalu. U drugom krugu pitanja funkcionisanju Jugoslavije kao savremcnc državc, Minić kaže da skupština mora mnogo višc
pažnjc da posvcti zakonodavnoj.
delatnosti jer će se u narednim mesecima na dnevnom redu naci nckoliko ključnih sistemskih zakona koji bi trebalo da zaokruže SRJ kao državu. To su zakoni o vojsci, bezbednosti i drupi. i — Savozna rcpublika Jugoslaмје “је nasledila celokupnu strukturu Jugoslavije ı tražićemo da se postojeća administracija raspusti i formira nova, kaže Milomir Minić. On je dalje pojasnio da je prilikom formiranja savezne vlade, podrška premijeru data uz uslov da se raspusti postojeća savezna administracija. „Kad smo razmatrali budžet to smo
ponovili ı insistirali da sc to radi
administracije starc
DNEVNIKA
brzo ı odlučno“ podseća Minić, dodajući da za to postoji saglasnost DPS.
Ovaj deo izlaganja izazvao je pitanja novinara pa je Milomir Minić na pitanje zbog čega „raspuštanje“, a nc „racionalizacija“, rekao da može da bude i racionalizacija, ukoliko ona može da reši problem. O rcpubličkoj administraciji Minić jc rekao da kod nje postoje isti problemi, da je ona brojna, stara i aljkava.
Na pitanje, da li se to svc odnosi i na upravc i ministarstva, kao na primcr MIP, MUP i Armiju, Goran Perčević је гекао da se to odnosi i na njih, ali da termin raspuštanje za tc institucije nije adekvatan. Potom je Ivica Dačić precizirao da je u saopštenju sa sastanka DPS i SPS upotrebljen termin racionalizacija. у
Generalni sckrctar SPS je роtvrdio da će biti formirana socijalistička partija i u RSK ı RS. „Imamo- brojne zahteve, formirani su brojni odbori i nećemo čekati“ — kaže Minić.
Na pitanje šta će biti sa SDS, rečeno je da je to samostalnapolitička stranka, a da u RSK i RS nema većih partija leve orijentacije. D. Bisenić
PREDRAG BULATOVIĆ, ČLAN: SEKRETARIJATA GLAVNOG ODBORA DPS
Nije bilo
ujedinjenju dvije strami
Podgorica. — „U razgovoru dva najviša rul:ovodstva Socijalističke partije Srbije i Demokratske partije socijalista došlo se do zaključka da je neminovno pokrenuti inicijativu za objedinjavanje ljevice na jugoslovenskim prostorima i nije bilo riječi o ujedinjavanju dvije vladajuće republičke stranke“ rekao je Predrag Bulatović, član Sekretarijata Glavnog odbora DPS-a juče za naš list, dajući dodatna objašnjenja šta znači ideja o jačanju ljevice u Jugoslaviji. Bulatović je naglasio da je iz razgovora proistekla neminovnost da se na prostorima SRJ „once partije koje sebe definišu kao stranke lijeve. demokratske orijentacije, koje se bore za socijalnu pravdu i za demokratski socijalizam uspostave čvršće oblike integracije političkog djelovanja“. „Znači, radi sc o oblicima saradnje u cilju integracije političke akcije, a ne o stvaranju neke novc partije“ — konstatovao je Bulatović, dodajući da je
riječi o
„narastajući nacionalizam i jačanje partija desne orijentacije као jedan takav odgovor u smislu jačanja partija lijeve orijentacije“.
Ova teška vremena, naglasio je Bulatović mi znamo da višć pogoduju nacionalističkim partijama, ncgo onim čiji je predznak demokratija ı socijalna pravda“ dodao jc Bulatović, uz napomenu da jc necminovna i međunarodna koordinacija lijevo orijentisanih stranaka. A to znači, da će stranačke autonomije ostati kao i do sada, ali i da neki dobro odabrani oblik integracije na nivou zemlje ovim strankama može pomoći u afirmaciji cjelovitosti svoje osnovne SsOCIjalističke ideje i borbe za socijalnu pravdu.
Na naše pitanje ko bi pored vladajućih partija mogao ući u takvu integraciju, Bulatović kaže: „SPS i DPS su dvije najjače partije u Jugoslaviji i nose odgovornost za sva društvena zbivanja u cjclini, pa prema tome ı za sudbinu ideja koje su utkanc u naš politički pro-
gram. Zato jc logično da te dviie partije pokrenu jednu takvu inicijativu! Naravno, uz sve sličnosti dvije vladajuće stranke se po nečemu i
razlikuju. Radi se o nijansama različitih pogleda na društvenu svojinu i pogledima prema vlasničkoj transformaciji dodao je Bulatović, naglašavajući da „ono što nas tjera na saradnju i usaglašavanje poglcda jeste zajednička želja za očuvanje SRJ, zajednice ravnopravnih republika“. Obje partije u ovim us-” lovima imaju interes da se jasnije programski definišu prema zajedničkoj državi“ — rekao je BulatoVić. Sa ovom idcjom rukovodstva SPS i DPS će izaći na svoje glavne odbore i provjeriti ih na svojim tijelima i organima. Bulatović je podsjetio da je DPS već obavila niz razgovora sa parlamentarnim strankama u Savcznoj skupštini radi poboljšanja rada savcznog parlamenta. Ц. Модгеза
KAKVA JE SUDBINA IZVEŠTAJA DRŽAVNE KOMISIJE ZA „SLUČAJ GENERALA PANIĆA“
Na potezu Vrhovni savet odbrane SRJ
Beograd. — Državna komisija, ko-
ju je Vrhovni savet odbrane Savezne Republike Jugoslavije sastavio da ispita „slučaj” načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije gencrala Živote Panića, završila JC izVCStaj ı dostavila ga Vrhovnom savetu odbrane SRJ. Osim ove činjenice koju je svojom nedavnom izjavom potvrdio i ministar odbrane SRJ Pali Bulatović (on-je istovremeno
i predsednik Državne komisije),
sve druge informacije vezanc za”
rad Đržavne komisije mnogo manje su pouzdane.
- Ako je verovati proceduri i pravilima rada Državne komisije i Vrhovnog saveta odbrane Jugoslavije, izveštaj komisije bi trebalo da se nalazi na stolu predsednika SRJ pospodina Zorana Lilića, koji je po
funkciji i Vrhovni komandant Oružanih.snaga Jugoslavije, ali i predsednik Vrhovnog saveta odbranc. U kabinetu Predsednika SRJ juče nam je, medutim,.uz napomenu da je Šef kabineta odsutan, rečeno da o izveštaju Državne komisije nemaju nikakvih informacija. Iz Vojnog kabineta predsednika SRJ, no-
vinaru „Borbe“ je jedino kazano da ·
i oni o izveštaju Državne komisije
„ne znaju ništa” i da načelnik tog
kabineta „trenutno nije tu“. Nekih dctaljnijih informacija. za štampu, nije juče imao ni jedan od savctnika predsednika SRJ, sa kojim smo razgovarali.
Inače, sadašnji predsednik SMWJ Zoran Lilić je treći čovek koji po funkciji i ovlašćenjima, zajedno sa ostalim članovima Vrhovnog, save-
ta odbrane trcba da odlučuje o sudbini izveštaja Državne komisijc o „slučaju gencrala Panića“. Pre Lilića, izveštaje su imali i bivši predsednik SRJ Dobrica Ćosić (Ćosić jc inicijator osnivanja državne komisije}) i v.d:. predsednika SRJ Miloš Radulović.
Sve dileme oko izveštaja Državne komisije trebalo bi da budu raz-
rešenc na jednoj od narednih scd-
nica Vrhovnog saveta odbrane SHJ.
Vrhovni savet će tada odlučiti dali
izveštaj Državnc komisije zadovoljava, da li nudi nove podatke i dokaze na osnovu kojih bi se moglo raspravljati o odgovornosti generala Panića. Pored ovog, Vrhovni komandant oružanih snaga SRJ ima diskreciono pravo da odluči da li се izveštaj Državne komisije uop-
šte ugledati svetlo dana, odnosno hoće li biti dat javnosti na uvid.
Nekih pouzdanijih naznaka kada bi mogla da budc održana scdnica Vrhovnog savcta za sada nema. Jedino u Srpskoj radikalnoj stranci, posle čijih optužbi je Komisija i formirana, kažu da imaju informaciju da ćc Savct zasedati za dva do tri dana.
Kako je izveštaj Državne komisije za sada „iza devet brava“ o njcpovoj se sadržini vrlo malo zna.
— Znam lično da je Državna komisija u svom radu najviše insistirala na vczi između privatnog preduzeća „Kentaur“ i Vojske Jugoslavijc i da u ostale detalje nijc ulazila — izjavio nam jc juče predsednik SRS Vojislav Šešelj. Doktor Šešclj je dodao da stranka ima informacije „da je Komisija završila
rad i da je izveštaj predat Vrhovnom savctu odbDbranc“, naglasivši da misli da „Vrhovni savet mora dati javnosti na uvid izveštaj Komiзе". Nedavno je jednom svojom iziavom rad Komisije pomenuo i njen predsednik, savezni ministar odbrane Pavle Bulatović. Ministar je izjavio kako „nigde nije pronađen nijedan dokument koji bi ukazivao na to da je načelnik Generalštaba VJ general Života Panić umešan u poslove firme „Kentaur“ sa Vojskom Jugoslavijc.
Do sednice Vrhovnog saveta odbrane sudbina i izveštaja Državne komisije, a samim tim i generala Živote Panića po svemu sudeći Ostaju otvoreni. 1. Šaponjić
B. Solesa