Borba, Jul 20, 1993, page 16
1 вова + UTORAK 20. 7. 1993. 7
| риса ро etničim šavobima; neizbežno je pitanje zašto 5 cip ne primeni na Srbiju i Hrvatsku, dve državv koje se zalažu za etničku
Ukoliko. Bosna рориса po
"i Herceqobine: | --
Ivenke Prljović -
„Zbog izazivanja mržnje i podslicanja nacionalne i verske netrpeljivosti“, užički Okružni sud zabranio je štampanje ı rasturanje Memoranduma o specijalnom statutu Sandžaka, čiji su tvorci čelnici SDA. Prvi čovek sandžačkih Muslimana Sulejman Ugljanin negde je u inOstranstvu, a o aktuelnim zbivanjima povodom nastanka i zabrane Memoranduma za „Borbu“ govori dr Rasim Ljajić, generalni sekretar SDA. Ma referendumu održanom krajem oktobra 1991. godine islimani Sandžaka, po vašim rvpdnjama, velikom većinom izjasniti su se za potpunu političku i teritorijlanu autonomiju. Đa li je referendum predstavHao početnu osnove za Memoranasum? Ta odluka je predstavljala osnovni kredo u aktivnostima SDA kao političkog repreenta muslimanskog naroda u andžaku. Izražena volja na referendumu morala se uzeti kao politički realitet od strane vlasti
2 S
u Srbiji ı Crnoj Gori. Mi smo nastojali da u tim okolnostima uspostavimo kakav-takav dijalog sa predstavnicima vlada u Beogа O O U | U O | 0 S O S _ o E eee aan rar Oea Li EO ин
DR ILJUBIŠA MITROVIĆ, PROFESOR SOCIOLOGIJE NA NIŠKOM UNIVERZITETU
radu i Podgorici, ali svaki naš zahtev nailazio je na odbijanje.
'Zatim smo internacionalizovali
naš problem i animirali međunarodnu zajednicu, tražeći podršku za ostvarivanje političkih zahteva sandžačkih Muslimana koji se svode na ostvarivanje nacionalnih, ljudskih i građanskih prava.
Početni zahtevi čelnika SDA bili su usmereni samo ka kulturnoj autonomiji?
Mi smo, bez sumnje, bili jedna od retkih političkih stranaka u bivšoj Jugoslaviji koja se iskreno zalagala za očuvanje Jugoslavije, koja je bila optimalni interes za muslimanski narod. Išli smo sa devizom da Musliman u Novom Pazaru treba da ima sva prava kao Musliman u Sarajevu, Srbin u Prijepolju, kao Srbin u Zenici. Raspadom Jugoslavije nastale su sasvim druge Ookolnosti i to je moralo uticati na redefinisanje naših političkih ciljeVa. Ti političii ciljevi ipak su značajno izmenjeni. Napravljen je veliki pomak od kulturne do olitičke i teritofijalne autonomije. ~
=
uzimala je u'obzir'evropsko паčelo o nepovrćdivosti spoljnih i unutrašnjih granica, što podrazumeva da mi naše političke za-
hteve ostvarujemo u okviru Re--
publike Srbije i Crne Gore, odnosno SRJ. Prema tome, sve optužbe koje se i sada nastavljaju da želimo secesiju državne teritorije SRJ potpuno su deplasirane. Vi ste zastupali tezu da autonomija može postojati ako bude jedinstvene BiH. Ta mogućnost najverovatnije otpada i sve češće se čuju pretpostavke o mogućem pripajanju Sandžaka muslimanskom delu BiH?
Politika nije skup želja već objektivno mogućih rešenja, posebno u uslovima kada je snaga argumenata u drugom planu. Mi ne posedujemo topove, tenkove i avione. Dalji razvoj političkih prilika i dalji tok događaja zavisi od toga šta će se dešavati u Bosni. Ukoliko Bosna odista popuca po etničkim зауоvima onda se postavlja neizbežno pitanje: zašto se takav princip ne primeni na Srbiju i Hrvatsku, dve države Које se zalažu za etničku podelu BiH? Zašto princip etničke podele ne bi
olitičkog kursa” - bio primenjen
ima Srbe u Krajini ili šta činiti sa skoro 40% nc-
_ srpskog stanovništva u Srbiji?
Teritorijalna "autonomija, kako je vi zamišljate, obuhvatala bi 6 srpskih i 5 crnogorskih opština. Srpski narod čini većinu u 6 od ukupno 11 opština.
Treba odmah demistifikovati neke stvari koje su se pojavile u delu štampe i istupima pojedinih stranačkih lidera. Za nas su najbitnija 2 momenta: prvi je opredeljenje da isključivo politički pregovori i dijalog rešavaju status Sandžaka kao rcgije i Muslimana kao naroda ı drugi — da želimo anulirati žionamerne tvrdnje o navodnoj secesiji. Želimo učešće u-svini organima vlasti od opštine do federacije srazmerno procentualnom učešću našeg naroda.
Prema nekim informacijama, po vašem Me:morandumu, Sandžak bi imao ve funkcije državne vlasti.
Memoradnum treba shvatiti kao polaznu osnovu, on je pod-
ložan promenama koje moraju biti rezultat prego. ora zainteresovanih strana, a nikako proizvod nametanja. političkih rešenja silom. Ne stoji podatak da Muslimani u Sandžaku treba da
Aktuelna vlast u Srbiji polako nas gura u Latinsku Ameriku i, uprkos jačanju represije
арадетце, neće moći da kontroliše eksploziju socijalnog bunta
________________________________________ _____ --- ин — O —c—
Zerica Miladinovic
Ocena da „glad kuca na vrata Srbije“, ili „tek rođene bebe umiru jer nema lekova“, ili „čeka nas duga zima bez grejanja“ — nisu više nikakvo iznenađenje. O sigurnoj socijalnoj bedi i neizvesnoj „pobuni naroda“ razgovaramo sa dr Ljubišom Mitrovićem, profesorom sociologije na niškom Filozofskom fakultetu i predsednikom Socijaldcmokratskog pokreta Srbije.
Verujete li da će u ovakvim okolnostima doći do socijalne eksplozije?
— Uprkos visokoj hiperinflaciji, padu društvenog standarda i ulasku bede u skoro svaki dom, povećanju nezaposlenosti i visokom пађоји strukturalne krize, svedoci smo socijalnog paradoksa: dok stanovništvo sve više siromaši, glas mu je sve iši. Ovakav narod bi poželeo svaki režim. Kao da je na deju
ona Kočićeva: „Narod se umirio od silne miline pa jedva diše“.
Sociolozi će morati da objasne uzroke koji determinišu ovakav paradoks. Moraće se ispitati da li je „mirenje sa sudbinom“ usledilo zbog delovanja političkih partija (postoji strah od represije vlasti ali i nezadovoljstvo građana opozicijom), zbog manipulacija mas-medija, ili socijalne strukture stanovništva koje je u dobroj meri „polutansko“. Izvesno je da svoju ulogu imaju i simboli „nebeske Srbije“, u vrednosti patriotizma tt uslovima kada se rešava nacionalno pitanje i nezadovoljstvo prema „spoljnim faktorima“ koje služi kao kišobran za domaće aktere socijalne bede.
Ali, to ne znaći da ne putujemo pravo ka dnu, a socijaini tenomeni su teško predvidivi. Izvesno je dve trećine stanovniš-
Ретокта ка
kompromis kao spes
Spas za konflilktnu i iscrpljenu zemlju je u istorijskom kompromisu po knjučnim političkim, nacionalnim, socijalnim pitanjima, u којега bi se našle sve snage društva (privredni subjekti, vlast i opozicija, intelektualci). Samo strategijom demokratskog kompromisa je moguće učiniti ozbiljan pokušaj da se društvo, u kojem je motiv za rad skoro uništen, a izuzev kriminalaca i špekulanata svi ostali deprimirani, izvuče iz komplel.sne krize. Zabrinjava činjenica da vlast ne pokazuje dovoljno otvorenosti za vladu nacionalnog i građanskog jedinstva, odnosno koncer racionu vladu eksperata u kojoj se nc bi pitalo ko je „iz koje strani.:»“ i kog „prezimena“. |
„Cars!vo — za hleb“: dr Ljubiša /Mifrović
tva živi na ivici bede, da su redovi sve duži, prodavnice sve praznije, a prag, tolerancije narušen. To nagoveštava miogućnost dolaska oluje po scenariju iz latinoameričkih zemalja. Aktuelna vlast je svila gnezdo na vulkanskom grotlu i uprkos јаčanju represije i osnivanju policijskih akademija, nema te vlasti koja bi mogla da kontroliše takav konflikt. I koja bi mogla da se održi, kad konflikt bukne.
Hoće li, po Vama, sadašnja vlast pribeći represiji ukoliko
progovore stomaci pa bude socijalnih nemira?
Kredibilitet vladajuće partije, zasnovan na nacionalnom programu, i autoritet Slobodana Mliloševića, uslovljen još uglavnom podrškom njegovoj spoljnoj politići, polako se topi. Njihovim modelom upravljanja Srbijom, koji je autoritaran i suviše podseća na real-socijalizam, stvara se samo privremeno i prividno jedinstvo u zemlji Vladajuća grupa nije otvorena za saradnju čak ni sa snagama levice i nedostaje još otvorenost prema potencijalima čitavog društva. Srbija uporno putuje ka sistemu samovlade, a tragedija aktuelne
· vlasti je što je time ušla u samoi-
zolaciju upravo u vreme kada sama stvarnost demantuje i nju i njenu politiku. To me podseća na „vic o Cigi“ kome su ponudili carstvo i carske privilegije, a on je pitao: „Ima li tamo sigurno hleba“. Sadašnja vlast vodi u izvesnost da će morati da nudi carstvo za hleb. I da će biti prisiljena da se sama uguši u SODpstvenoj nemoći i nesreći koju jc podsticala. No, kako ona samozadovoljno vlada, i kako ljubomorno čuva takvo vladanje, izvesno je da će upotrebiti sva sredstva u kontroli socijalnih i političkih procesa kako bi se održala. Da li to podrazumeva mogućnost zavođenja vanrednog stanja ili neke vrste diktature i šta je, po sama alternativa tako radikalnim merama?
Dijalogom о иза Sandžaka: Rasim ljajic
imaju svu vlast. Nama je potpuno jasno da u ovakvom međunarodnom okruženju nije realno očekivati da sadašnja vlast omogući Muslimanima ostvarivanje svega onoga Što stoji u Memorandumu. Primarni politički cilj jeste fizički i biološki opstanak Muslimana kao naroda, a tek onda dolaze ostala politička pitanja. Ба li su međunarodne organizacije upoznate sa dokumentom o specijalnom statust Sandžaka i kakve Su njihove reakci-
_ je, s obzirom na to da se većina
njih izjasnila o Sandžaku kao delu Srbije i SRJ? Predstavnicima međunarodnih foruma Još uvek objaš mo sadržaj Memoranduma. Oni se o tome ne izjašnjavaju, jer O samom sadržaju treba da se dogovore predstavnici Srpsko-crnogorske vlasti i sandžačkih Muslimana. Ništa van toga ne želimo i ne možemo činiti.
i osnivahju policijske
Ako se vlast ne otvori prema društvu, ako ne demokratizuje institucije i sistem. upravljanja, neminovan je razlaz između društva i snaga poretka. U takvoj situaciji Srbija će objektivno biti bliže diktaturi ı pretpostavljam da će tada režim iskoristiti i poslednji argument koji ima argument sile.
Socijaldemokratski pokret Srbije, čiji ste Vi predsednik insistira na objedinjavanju socijaldemokratskih snaga u zemlji?
Mnogi očekuju brz rasplet krize, ali je moja procena da do njega neće doći. Mlora se biti reaları u strategiji političkog delovanja, a nekada i mali koraci, mogu doneti velika iznenađenja. -Opozicija ne bi smela da bude u ovoj meri razjedinjena, a uz IO opterećena retrogradnim Копceptima ı sopstvenom autoritarnošću. Pri bolnom prelasku iz starog režima u demokratski poredak, koji u nas komplikuju rat i sankcije, nužan je i snažan sOcijaldemokratski pokret koji ne bi bio okrenut ka vlasti ı njenom osvajanju, već ka društvu, demeokratizaciji svakodnevnog života, običnom čoveku i njegovim potrebama. :
Uputili smo stoga pismo svim socijaldemokratskim partijama
· Srbije u kome nudimo saradnju
sa perspektivom mogućeg ujediпјепја. Озгуапсето saradnju sa socijaldemokratskim. partijama na prostoru bivše Jugoslavije, a očekujemo od jeseni razmenu delegacija sa istorodnim partijama Balkana, Evrope, Skandinavije, a posebno Švedske.
OEBS e iji ie ea
5: .