Borba, May 21, 1994, page 16

HDZ vozi počasni krug?

MNesumnjivom zaslugom Mesića i Manolića već su procurele mnoge (ај ne dojuče neprikosnovene HDZ a stvaranjem nove parlijje — Hrvafskih nezavisnih demokrafa opozicija je poslala i faktlička opasnost za vla-

Gordana GojakK

МЕ četvrtu godišnjicu hrvatske državnosti Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) po stavu “opozicionih stranaka sa kojima dijeli zastupnička mjesta u Saboru nema više takvu političku moć kao na početku izvojevanja samostalnosti Hrvatske. To je najočitije došlo do izražaja protekle nedelje kada je HDZ-e bio prisiljen da potpiše sa ostalim parlamentarnim strankama dogovor kojim faktički pristaje na podijelu vlasti s njima u Saboru Republike Hrvatske. Time — kako reče Dražen Budiša, predsjednik najjače opozicione stranke — liberala (Hrvatska socijal-liberalna stranka, HSLS) — Sabor više ne može funkcionirati kao transmisija volje jedne stranke (HDZ) i predsjednika Republike. Ukoliko još uvjek relativna većina HDZ-ovaca odustane od potpisanog dogovora (u četvrtak navečer) opet se otvara parlamentarna kriza, koja može za sobom

da povuče i krizu državnog aparata, pa i-

prijevremene izbore. A, na njih, kako savet stranke kaže još nisu dovoljno spremne, pa ih je bolje i ne isprovocirati. Stoga su, priznao je novinarima Dražen Budiša, rađe išli na kompromis sa HDZ-om da bi se prevazišli skupštinsku blokadu nego da se „konopac“ međusobno toliko povlači tako da natezanjem pukne što bi samo koristilo pristalicama političkog kaosa i uvođenja totalitarizma.

Ko je potpisao

Ujedno, s tim Budišinim objašnjenjem dato je i obrazloženje o tome da li je opozicija u proteklim pregovorima premalo ostvarila u odnosu na Tuđmanov HDZ. Jer, dakle, mogli su izgubiti i ostvareno. Tim pre što računaju da će se raslojavanje HDZ-a ТЕ Џрогте za to nalazi se-F u činjenici da je samo dva sata nakon potpisivanja Dogovora o novoj raspodjeli vlasti i definitivnog primirja između stranke na vlasti i udružene opozicije, na zatvorenoj sjednici kluba zastupnika HDZ-a taj ·Dogovor većinom glasova — odbačen. Маkon što je to po odjecima iz saborskih kuloara, saznala i hrvatska javnost, atmosfera olakšanja koja je prostrujala u četvrtak navečer nakon potpisivanja međusobnog . Dogovora o podijeli vlasti među strankama ubrzo će nestati. Tim više, što opozicija uveliko daje izjave da će se dogovor pošto-

dajuću stranku

vati, te upozorava, da bi u suprotnom Hrvatska opet upala u parlamentarnu i državnu krizu.

Како je iz redova HDZ-ovaca „procurila“ informacija da je do odbijanja dogovora od strane njihovog kluba došlo prije svega zbog toga što su jedino njihovi predstavnici (dr Jure Radić, Ivan Milas, dr Žarko Domijan i Adam Meštrović) potpisali bez prethodnog njihovog odobrenja, (dok su se svi ostali predstavnici stranaka koznzultirali sa svojim Klubovima zastupnika), te preostaje očekivanje da će se „užarena atmosfera“ pa i suze žalosnice među 65 HDZ-ovih zastupnika smiriti do ponedeljka, kada će se ponovo naći uoči zakazane sjednice Sabora. Tada će pred njih, čuje se, izaći i predsjednik stranke i države dr Franjo Tuđman (i to na njihov zahtijev) da im objasni zašto su i ovaj put ignorirani, sve u već „uobičajenom stilu da im se na stranačkim skupovima kada se i traži dogovor, najprije pročita vlastito mišljenje i daje mogućnost za jednokratnu diskusiju od dvije minute“.

Nizak је! jastrebova

Sa nezadovoljstvom takvim unutar stranačkim funkcionisanjem HDZ-a očito su računali i njihovi „disidenti“ Stipe Mesić i Josip Manolić koji sada predvode po njihivim rečima — drugu po veličini Opozicionu stranku u hrvatskom Saboru. S potpisivanjem međustranačkog dogovora

o podijeli vlasti u Saboru, ujedno, su Mesić

·i Manolić na svojevrstan način postali i moralni pobjednici u odnosu na HDZ-ovske „jastrebove“ koji su otvorenim pritiscima i „nasiljem“ htijeli njihovo brzo smjenjivanje sa saborskih funkcija. Svoje zadovoljstvo s takvim onemogućivanjem „blic-kriga“ na predsjedničke funkcije u Saboru nisu u četvrtak navečer prilikom potpisivanja dogovora krili ni Mesić ni Manolić, kao ni drugi neskriveni članovi njihove stranke HND. Tim više, što su u maratonskom ustrajavanju na tome da ne budu

stvara krug izrazito bogatih članova HDZ-a na račun jeftine prodaje dojučerašnje društvene imovine, kao i od ratnog ·profiterstva — onda je razumljiva i ocjena da će doći i do daljnje stranačke polarizacije i profilisanja partija. Na sve strane već

smjenjeni nasilno, dobili zajedno s ostalom opožicijom u javnosti dodatne političke bodove. Naime uporno - inzistiranje HDZ-ovih zastupnika da se riješe u Saboru Mesića i Manolića, iritiralo je i hrvatsku javnost koja je to pratila na direktnom RTV prijenosu, te telefonskim zvanjem Sabora, pa i slanjem telegrama izražavala proteste, što se pamti jedino u vreme rasprave o ratnom stanju u Hrvatskoj.

Kada se tome doda još i neskriveno nezadovoljstvo većine stanovništva zbog sve nižeg standarda — dok se istovremeno

Žužana Serenčeš

ВЕ ministarka Margit Savović naveliko najavljuje donošenje zakona o manjinama, a da javnost sem njenih izjava sada nije imala prilike da sazna o konkretnim rešenjima koja će biti ponuđena, vojvođanski reformisti nisu gubili vreme. Pre desetak dana podelili su novinarima zgotovljenu verziju svog nacrta zakonskog teksta, ne krijući ambiciju da sa ovim Zakonom o slobodama i pravima manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika pokrenu zakonodavnu Вера

ta u državi u kojoj se toliko maše floskulom da su u njoj manjinska prava usklađena sa najvišim međunarodnim standardima — a i kada po ministarkinim izjavama „zakon neće propisati ništa naročito novo“ — može ponuditi ovakav alternativni zakonski tekst? O tome smo razgovarali sa uglednim stručnja-

'Socijalistički trik

cure podaci, dokumenti o bogaćenju koji

— uveliko kompromitiraju i u svim ostalim

mogućim segmentima života vladajući HDZ. Da u tome posebnu zaslugu imaju dobro informirani dojučerašnji HDZ-ovci, ne treba posebno isticati. Ali, zato na realnosti dobivaju izjave Mesić-Manolićeve da je njihova stranka ojačala hrvatsku opoziciju i učinila ju ozbiljnom opasnošću za

. HDZ-e. Time se konačno daje i prilika predsjedniku Tuđmanu da postane samo državni a ne prvenstveno stranački predsjednik. Dr Dejan Janča o alternativnim rešenjima Zakona o manjinama iz Ministarstva Margit Savović

kom za međunarodno pravo dr Dejanom Jančom, nekadašnjim članom Komiteta za prava čoveka Ujedinjenih nacija i članom ekspertske grupe RDSV koja je pripremila alternativnu zakonsku verziju.

Manjine po ministarki Savović

— To pozivanje na neke maksimume, na dosegnute najviše standarde je koješta — kaže Janča. Jer, šta se dešava kod tih međunarodnih ugovora? Tu je uvek situacija takva da se računa da treba da ih potpiše veći broj država i oni su uvek kompromis. I to, naravno, kompromis na nižem nivou, a ne na višem, da bi ih potpisalo što više država. Rečju, uvek se međunarodnim ugovorima garantuje taj minimum prava, onih koje će da prihvati najširi krug država, dok su države naravno slobodne, čak podsticane da one same obezbede mnogo šire standarde i to mnoge i čine

за ноја

= (——

| „Trik je u sledećem: u socijalističkim zemljama uvek je važio princip da treba prokla- | movati prava ali da ne treba predvideti i mehanizme za sprovođenje u život i njihovo | | garantovanje, odnosno da ne treba potpisivati one međunarodne ugovore koji imaju | mehanizam za njihov nadzor. | | Komitet UN ха prava čoveka nadzire da li države poštuju Pakt o građanskim i | j- političkim pravima. Ali, on ima i dodatak koji se mora posebno potpisati, takozvani j Opcioni protokol, koji, recimo, predviđa da svaki pojedinac pred Komitetom može || da tuži svoju državu ako mu ograniči pravo. Razume se, ni jedna socijalistička drža- | va nije potpisala taj protokol], ni mi dugo nismo, sve do vlade Ante Markovića. Ali, | taj protokol treba još i da se ovde ratifikuje. To do dan-danas nije urađeno i tu je ceo j trik. Jer, onda — kao da niste ni potpisali“. |