Borba, Oct 07, 1994, page 17
се
ВА "ТОВАК. 1994.
о ЕАУ] 13
TRANKE O SUKOBU U SDA SANDŽAKA
'ifivan protes
»olitičkoj stranci koja okuplja sandžačke Muslimane, ·
3okratske akcije, sve su manji izgledi da će doći do \leta nakon sve očitijeg razmimtoilažcnja između „Ljanninove struje“. Na jednoj strani, tzv. Koordinaciono mkovodi Azem Hajderević nastavlja svoje aktivnosti, · ura i štampanje potpuno nove revije „Sandžak“, dok не, зекгегаг SDA Sandžaka ređe oglašava u javnosti. m u SDA misle predstavnici, uslovno rečeno, srpskih nrtija koje deluju na prostoru Raške oblasti? Miladina Beloice, predsednika Opštinskog odbora sp Pazara, secesionistička politika SDA, proklamovasandumu MNVS, i dalje se sprovodi, samo su metode LJ tom svetlu treba posmatrati i aktuelni raskol u re„~ Sandžaka. I Sulejman Ugljanin, koji iz Turske još se bubnjeve, ali i oponent Rasim Ljajić, čiji su nastupi mokratičniji, teže stvaranju nove države na raškoj opstvenu izvršnu vlast, sudstvo, policiju, guvernera. | potencijalna opasnost za integritet Srbije i Jugoslase odnosi snaga na svetskoj političkoj pozornici mebdaju ili oduzimaju gas, pa se zbog toga ne smemo uvvim raskolom, ističe Beloica.
u okviru SDA, Branislav Ivanović iz Novog Pazara, : odbora SPO, ocenjuje kao normalnu pojavu u kojoj а атђипга. Оп зтага да je u određenoj fazi SDA sa komplementarna režimu u Srbiji, a da takve mussanke nije bilo, Beograd bi je izmislio. „Rascep u e rascep nosi negativnu konotaciju, za nas je pozitizr vidimo da se naziru konture jedne građanske i ciiirtije koja će moći da se uključi u institucije u Srbiji i ~rtizuje eventualne medunacionalne tenzije u Raškoj :ašava dr Milan Božić, republički poslanik i član Iz- . a SPO. и = m sva građanska prava i slobode ljudi, razume se i agljanina. Činjenica da je on u egzilu onemogućava гогосет šta je u ovom trenutku korisno, a šta štetno odnosno narod koji on predstavlja ili se zalaže da ga »Konačno stvari se mnogo bolje vide sa pazarske i iz Ankare, kaže prof. Zoran Ćirković iz Priboja, po25-а п Saveznoi skupštini.
mog odbora Socijaldemokratske partije, dr Dobromvić iz Novog Pazara, smatra da su sandžački Musli· da SDA nema perspektivu, te da su se okrenuli žico biznisu. „Završetak rata u Bosni dovešće do proine struje u SDA sa njenim radikalnim zahtevima, ii koji ostanu u vrhu ove partije nastaviti sa određesa na međunarodnu javnost da ovde dođu KEBS-ovi slično, što nema vclikog značaja. Muslimanima scsalaganja SDA ne odgovara, tako da'oni praktično i · stranku, ističe Nikodinović.
»Goran Cuić, predsednik Opštinskog odbora SNO u ) Glavnog odbora te stranke, oni su još pre dve godi“ranu rada SDA i hapšenje njenog lidera Sulejmana |трзка država je tek,sada videla kakvu opasnost za sa SDA i kakvi su njcni pravi ciljevi. Oni će uvck traJspc i odvoje od Jugoslavije. Pošto priznaju da im jc sa država i da ne govorc srpskim jezikom: ncka se -. Mi ćemo uvek podržati muslimanskc partije dcујсптасцје, ра ако газко! dovcdce do toga, pozdravićecmparatizam nikako, kaže Ćuić. Zvonko Prijovic
OSLAVLJENA GODIŠNJICA 43. ISTARSKE DIVIZIJE
Rreni
| x: - e e e
somandant bio Savo Vukelić, home je srušen пун О Shi 7: Ц | || || 0 а а
dnevne pol НК
1 КРЈ!јо- otišlo u Hrvatskoj, zaključili su Talijani. sa pome- > Nakon skupa Pulom jc poput konspiraaniu arc- - tivnc krilaticc prostrujalo „Jugoslavija jc ХКапфта- — u Istri“. skrenuti dah vlasti „Posle te proslavc nastavili smo rad sa ) da istra ljudima, govoreći protiv mržnjc. Сезго rinjoj ura- smo odlazili među muslimanskoc izbjeglii mislio. cc i govorili im da se Babo bori za kruh,
a Alija za džamiju, pa ncka biraju šta ćc UU u Bosni od tc dvije stvari. To važi za svc tamo, Srbe, Hrvate i Muslimanc. Skoro godinu i po dana ja sam u Puli bio bez pcnzije. Ovako star, prvoborac, nosilac „Spomenice“, počeo sam raditi da bih
planiran <. Pričao streljana
2 streljale prcživco, dodaje antifašista iz Pule i na-
nrministar ~ stavlja:
2 Sinjskoj :
m pozdra- — Još prije tog skupa rekao sam na
liliki anti- jednom sastanku, nas 300 antifašista, sa „antifa- Stipom Mesićcm i Josipom Boljkovccm,
noekc stvari. Pitao sam ih zašto im smeta naš antifašizam. Mesiću sam sc direktno obratio govoreći da znam da jc malo bio u partizanima i tražio od njega da makar to malo budc čovjek i svc ćc biti u rcdu. 1 Tudman je bio u partizanima pa mc čudi da ovako radi. To nijc djelovanje jednog partizana. Zatim sam ih pitao za ncrcpulisanc dokumcntce i penzije. Da idem kod Alije Izetbegovića da tražim državljanstvo ne pada mi na pamct, jer je on u ratu bio u „Handžar diviziji“, a ja u prolcterskoj brigadi. Borislav Solesa
ili šta raугаси. 1307 skraćcHrvatskc Jdeskupa u
(га5кт рагilili za Ju"зе, ан да отров ргосаз ти
POSLE SMENA U VRHU VJ Ko su
e e e penzionisani а e generali?
dlukom Vrhovnog saveta odbra-
ne od 27. septembra ove godine
vrh Vojske Jugoslavije doživeo je nove promene. U penziju su otišli general-pukovnik Jevrem Cokić, komandant 1. armije, kontraadmiral Dojčilo Isaković, komandant Ratne mornarice i general-major Božidar Đokić, načelnik Odeljenja za operativne poslove i obuku u komandi 3. armije.
Novopostavljeni visoki oficiri su general-potpukovnik Blagoje Kovačević koji je postavljen za zamenika načelnika Generalštaba VJ, kontraadmiral Milan Zec, novi komandant Ratne mornarice ı Nedeljko Copić koji je postavljen za pomocnika načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije. General Jevrem Cokić u penziju odlazi sa mesta prvog čoveka Prve armije. Na taj položaj je dospeo nakon najvećeg smenjivanja: i penzionisanja generala ovim prostorima, kada su, pored ostalih, službu napustili nekadašnji savezni Sekretar za narodnu odbranu, general Veljko Kadijević i načelnik Generalštaba ne kadašnje JNA, general Blagoje Adžić.
_ Kontraadmiral Dojčilo Isaković, dosadašnji komandant Ratne miornarice, poznatiji kao' branilac ratne luke „Lora“ u Splitu, rat je dočekao kao kapetan bojnog broda u ovoj najvećoj pomorskoj bazi nekadašnje RM JNA. Uhapsio je tadašnjog: komandanta luke, viceadmirala Dragoljuba Bocinova, kasnije postavljenog za komandanta armije BJRM, i organizovao odbranu luke u narednih sedam i po meseci. U izjavama datim štampi
· odbacivao je napade na armiju ı rekao
da se vojska ne može optuživati za greške političara.
General Božidar Đokić je septembra prošle godine bio postavljen za komandanta Leskovačkog korpusa, najmlađeg u VJ. Ceo svoj radni vek je proveo u trupi, a u ratu je učestvovao kao načelnik štaba i zamenik komandanta Podgoričkog korpusa. Učestvovao je u borbama na Hercegovačkom ratištu od Mostara do Prevlake. Zanimljivo jc da je još 1971. godine na inicijativu CK SKH bio iskljuсеп 17 Рагије, 2622 ргерјазпе озиде Ма5poka. U hrvatskoj štampi tada je nazivan „opasnim drznikom sa južne pruge“ (Đokić je rodom iz sela Velika Sejanica kod Grdelice). : M.P.
KO KUPUJE DUKATE NBJ
bogate udavač
ić
ptimizam da će za kupovinu zlatnika koje je emitovala NBJ vladati veliko interesovanje pokazao se kao neosnovan — ljudi se ipak ne grabe da dođu do | zlata, bar prema iskustvima poslovnih banaka koje*ih prodaju. Nešto veće interesovanje, kaže nam jedan upućeni bankar, primećeno je u pasivnijim krajevima,
gde su dukati tradicionalno više na ceni.
. Jedno od mesta u kojima se zlatnici kupuju i obilato „troše“ je Petrovac na Mlavi — tamo mlade udavače za potrebe svog „izlaska u javnost“, odnosno na lokalni vašar, obavezno moraju biti okićene dukatima. One ih po starom običaju nižu oko vrata, kako bi prigodno zvečali dok igraju u kolu i skrenuli pažnju prosaca.
Prema priči bankara koji je lično prodao desetak ovih zlatnika Jednoj udavači,
banke sasvim prihvatljivi.
· ona je već na prvom „izlasku“ pronašla mladoženju, što znači da su dukati Narodne
U Beogradu i ostalim većim gradovima i udavače i mladoženje ipak više vole devize. Zlato ih interesuje jedino u obliku nakita. Zbog toga bi, sugerišu bankari, možda bilo pametnije to silno zlato pretopiti, bez obzira na dosadašnje troškove kovanja i od njega napraviti atraktivan i ako je moguće unikatni nakit. U tom slučaju bi možda i (vele)gradske udavače i njihovi kavaljeri požurili da potroše devize i tako potpomognu rezerve zemlje. Prema sadašnjem stanju, postoji opasnost da se kupovi-
na zlata i kovanje dukata pokažu kao promašena investicija NBJ.
8.5.
Jez se naježio
elimično, tako reći minimalno,
ublažavanje sankcija prema SRJ
zabeležili su, logično, svi svetski mediji — svako na svoj način. Ali, niko sa toliko pakosti i zluradosti nije u tome pijano kao nekadašnji beogradski dopisnik, a sada komentator ljubljanskog „Dela“, Boris Jež. Kao da je pokupio bodije svih ježeva ovog sveta i, premazavši ih otrovom, uperio ka Beogradu.-
Jež prosto umire od straha da posle ublažavanja sankcija „treba očekivati da jugonostalgičnu Sloveniju doslovce preplave razne Bajage, Branko Krsmanović i slični primerci bratskc kulture”. A još više ga plaši što će se „pre ili kasnije takođe neko naći ko će na stadion za Bežigradom (Ljubljana) ili u mariborski Narodni vrt pozvati Partizan ili Crvenu zvezdu. Prvi važi kao klub beogradskog generaliteta, a Crvena zvezda, kažu, pripada Zeljku Ražnatoviću-Arkanu. Kako god da je, ne preostaje nam drugo nego da ravnodušno slegnemo ramenima i svoje misli posvetimo čemu drugom, značajnijem...“
A to „značajnije“ sastoji se u pitanju: „Zar se više niko ne seća bojkota slovenačkih proizvoda, koji su proglasili tadašnji Miloševićevi aparatčici, a da ne
govorimo kako je „antibirokratska revolucija“ bukvalno počistila sve što bi moglo biti bilo kako. povezano sa slovenačkom rečju, mišlju, kulturom? Da li je proteklih godina u Beogradu nastupio kakav slovenački Bajaga?“
Iz tih „činjenica“ Jež zaključuje da „Beograd nije otkrio samo etničko čišćenje, nego i kulturni genocid: od mnogobrojne intelektualne zajednice u nekadašnjoj YU prestonici nije ostalo tako reći ništa. Možemo čuti samo o raznim žigonima (Stevo Žigon, odličan glumac, ako ga se još ko seća) koji se predstavlja kao SeČA Poenta se nameće sama po SEDI:
„Ukoliko Slovenija — u skladu sa direktivom međunarodne zajednice — započne popuštati sankcije protiv SR Jugoslavije, bićemo svedoci potpuno komične situacije, jer Beograd još uvek vodi intenživan rat protiv nas...”
Toliko nepotrebne zlobe, laži, insinuacija i — budimo otvoreni — mržnje, teško je naći danas i u listovima „crne internacionale“. Kolega Jež, možda biste mogli da doletite u Beograd prvim avionom „Adrije“ (ili JAT-a, zašto ne), pa da vas ponudimo ovde kao nekad, u srcu beogradskog centra, kolegijalnom čašicom kod „Prešernove kleti“... "_(К.В.)
NAUČNO DRUŠTVO SRBIJE
ako postoji višc od dvc dcccnijc, o ra-
du Naučnog društva Srbije malo se
zna u Široj Javnosti, a tomc jJC narOčito doprinclo potpuno pasivno ponašanje članova u poslednje čctirt godinc. Sada su u Društvu oživcIce starc idcje, nedavno je održana Skupština na kojoj jc izabrano novo rukovodstvo i usvojen Statut što je svc preduslov za ponovno aktiviranje asocijacije koja ima jedini cilj — da se, boz obzira na dncvno-političkc uplivc bavi samo aktivnostima kojc ćc u potpunosti opravdati naziv koji nosi.
A sami počeci, vezani za osnivanjc Naucnog društva zaintrigirali su akademske krugovc, jer se pročulo da se formira kao pandan (konkurencija) SANU. Kritcrijumi zi; prijem biii su vcoma strogi i po kazivanju prof. dr Slobodana Perovića, novoizabranog prcdsednika lruštva, i prof. dr Jovana Todorovića, оспега лог
e Sekretara, te uslove mnogi nisu uspcli da ispunc, pa jc bilo čak i kandidata koji tada nisu bil: primljeni u Društvo, a prošli su selekciju za izbor Akademije nauka. Ipak, „Borbini“ sagovornici nc mislc da је Društvo osnovano kao konkurcncija Akademiji, nili smaraju da jc postojala veca surcvljivost između njil. је са
e
je, međutim, da Društvo i SANU nikad nisu sarađivali, iako u ovoj drugoj asocijaciji ima dosta akademika! Objašnjavajući razloge zbog kojih jc Društvo poslednjih nekoliko godina bilo potpuno ncaktivno, dr Slobodan Perović kaže da je „sve bilo blokirano smrću prof. dr Voje Stojanovića, a svc sc poklopilo sa apatijom zbog rušenja SFHJ ı porasta nacionalizma. Došlo jc ı do zastoja u obnovi članstva mlađim kadrovima... — U tradiciji Naučnog društva nije da se bavi dnevnom politikom u bilo kom vidu. Nismo želcli da pokazujemo niknkve trenutnc impuls_, već smo hteli samo angažman preko argumcntovanih naučnih prilaza, obrazlaže,dr Perovic zašto sc Društvo uopštc nije oglašavalo od 1990 To, međutim, nc znači da smo namerno okrenuli leđa gorucini problemima, veli predsednik Društva. Ubuduće ćemo važ-
- пе Чогадајс осепууан Кгог зипрог ите
Које budemo organizovali, claboratc, preuavanja — ђе obzira da li ćc sc to svidcti oficijelnoj i ncoficijelnoj vlasti. Nećemo, ipak, izreći nijedan stav bez naučnc arpumcntacijc, što znači da nema iclegrama podrške jednima ıli drugima.
Profesor Jovan “Todorović
takode
• Clanovi Članovi Naučnog društva Srbije su i akademici Nikola Čobeljić, dr Branislav Šoškić, dr Ljubiša Rakić, dr Jovan Surutka, dr Rajko Tomović, Dragiša Ivanović... U ovoj asocijaciji su i dr Najdan Pašića, dr Radmila Stojanović, dr Berislav Šefer, Toma Bunuševac, Branko Gavela...
smatra da Društvo ni po koju cenu neće dozvoliti da bude instrument dnevne роlitikc. Priče o tomc da jc Društvo uoči Osme sednice dalo podršku Slobodanu Miloševiću, dr Perović i dr Todorović. odlučno demantuju.
Ono na čemu Je Društvo nekad ınsistiralo i od čega ni sada nc odustaje, jeste univerzalnost, — jer okuplja naučnike raznih disciplina koji „gaje“ nauku. Novi predsednik, inače član Slovenačke akademije nauka, nada se da će se Društvo ubrzo podmladiti ı nastaviti tamo 9dc ке pre četiri godine stalo. 0. Nikolic
ispravke
U jučerašnjoj „Borbi“, na strani 12. u tekstu „Nada u moćnog zaštitnika“ tehničkom greškom je objavljeno: „Spremnost Srpske crkve da zastupa takav politički zaokret predstavljala
bi nagoveštenu promenu, kod nje, u
shvatanju nacionalnog interesa“.
Izostao je prefiks ne u reči „nagoveš-
tenu“ čime je smisao rečenice bitno
promenjen jer ispravno treba da stoji
„nenagoveštenu“. Izvinjavamo se či” taocima.