Ekonomist

312

па и troškom o izgradnji pruge do Ploča ı luke Ploče. Pa kako bio zgodan ieren jasno je, da je nemoguće izgraditi 21 kilometar pruge sa 22 milijona dinara, pa bi za tu prugu morali potrošiti bar dvostruko jer treba izgraditi nekoliko stanica. kolodvor za ranžiranje, zgrade za činovnike ı željezničke radnike. _

Naglašujemo da u uvali Ploče nema danas ni jedne jedine kuće za stanovanje pa bi prema tome tu trebalo sve izgraditi kao i razne urede, poimence poštu, željezničku stanicu, carinarnicu i slično pa ipak u proračunatom iznosu od 60 milijona dinara za izgradnju te luke nije predviđena ni prebita para za te zgrade a gđe su još zgrade za razne činovnike, namještenike i radnike bez kojih se ne može biti. Ni jedan dinar nije predviđen za magazine bez kojih se, ma ova luka i bila određena lih za glomaznu robu ne može biti. Nismo nikakovi stručnjaci ali smo sigurni da ma ı najčednija izgradnja luke u Pločama zapala bi najmanje dvostruko od onoga što izračunahu inženjeri trgovačke komore tako da bi pruga ı luka koštala oko 200 milijona dinara a da se opet ne bi bog zna što postiglo.

Da bi opravdala izgradnju luke Ploče trgovačka komora dala je izračunati što bi se uštedilo kad bi se izvoz drva i ugljena mjesto u Gružu koncentrirao u Pločama, polazeći sa predpostavke da bi godišnji promet iznašao 40.000 vagona. Predpostavivši da vuča jedne tone od Gabele do Gruža košta 184 dinara a od Gabele do Ploča samo 1.&0 dinara izlazi da bi prenos tih 40 hiljada vagona koštao do Gruža 5,600.000 dinara a do Ploča 560.000 hiljada pa bi se prema tome posligla uštednja od 5 milijona dinara godišnje. Doduše komora izračunava koliko bi-se još uštedilo na kraiom cirkulaciji vagona na pruzi Gabela—Ploče nego na pruzi Gabela—Gruž, nu takove kalkulacije ne možemo uzeli ozbiljno jer vode do apsurda.

Prema tome kod izvoza od najmanje #0 hiljada vagona glomazne robe, prevoz na Ploče bio bi za 5 milijona dinara jeftiniji nego prevoz ma Gruž, pa je pitanje da li se isplati izgraditi jednu novu luku i utrošiti 200 milijona dinara da se dođe do te uštednje od 5 milijona dinara. Nu ovaj račun nije tačan. Za izgradnju željezničke pruge i same luke trebalo bi podignuti jedan investicijoni zajam budući da redovni prihodi ne dozvoljavaju takove investicije. Na taj zajam od 200 milijona dinara trebalo bi plaćati kamate od najmanje 7%, ili godišnje oko 1 milijona dinara pa dok bi se sa novom lukom u Pločama uštedilo na vuči 5 milijona dinara moralo bi se utrošiti na kamate 1% milijona pa bi prema tome ipak za državu bio veći izdatak od cca 10 milijona dinara. Prema tome odvijanje prometa u novu luku Ploče ne samo da ne bi značilo nikakovu uštednju nego bi još imalo za posljedicu veće izdatke nego ako se pusti da se bosansko drvo kao i do sada izvaža preko već izgrađenih južno-dalmatinskih luka.

Da bi se bolje istakla potreba luke u Pločama u releratu inženjera Kajnci i Skakić navađa se da plus vozarine na potezu Gabela—Gruž iznaša 6% утjednosti robe, pa smo prema tome mi sa našom robom za laj procenat skuplji. Međutim u izveštaju Udruženja industrijalaca i trgovaca drvetom u Bosni i Hercegovini nalazi se na istoj strani, da ta plus vozarina iznaša 2 do 3,07% vrijednosti robe. Ovo iznosimo, prvo da pokažemo kojom se lakoćom ı površnošću kod nas»treliraju krupni privredni problemi a drugo da se radi uštednje od 2 do 39%, vrijednosti robe nikako ne isplati podizati novu luku.