Gledišta

HRONIK A

snežana joksimović

Treći kongres psihoioga Jugoslavije, održan u Beogradu od 25. do 28.'oktobra, višestruko je pokazao napredak psihologije za ove tri godine koje su protekle od prethodnog kongresa. Cinjenica da su prve samostalne psihološke katedre u našoj zemlji osnovane pre šesnaest godina, što dokazuje da se psihologija kod nas može smatrati relativno mladom naučnom granom, još više uvećava značaj njenog naglog razvoja poslednjih godina. Razvitak psihologije ogleda se u neprestanom povećanju broja diplomiranih psihologa, u diferenciranju više grana psihologije, kao i u otvaranju sve različitijih radnih mesta za psihologe. Postojanje posebnih republičkih društava psihologa, učešće oko 100 psihologa sa svojim saopštenjima na kongresu, simpozijumi i sekcije u kojima je organizovan rad kongresa, takođe su pokazatelji napretka psihologije. I najzad, najbolji pokazatelji nivoa na kome se danas psihologija nalazi su sami kongresni radovi njihov sadržaj i kvalitet, što je istovremeno i jedan od najznačajnijih pokazatelja uspešnosti samog kongresa. Sekcije za opštu psihologiju, socijalnu psihologiju, psihologiju rada, za pedagošku i razvojnu psihologiju, za kliničku psihologiju, kao i simpozijumi „Metodološki problemi procenjivanja znanja i osobina učenika”, „Psihološki problemi samoupravljanja u industrijskim preduzećima”, „Sposobnosti”, „Umor i odmor” predstavljaju istovremeno i kategorije u koje su, prema svojoj tematici, svrstani svi radovi. Nazivi sekcija i simpozijuma več nagoveštavaju aktuelnost problema koji su u okviru njih obrađivani, što će pokazati detaljnija analiza pojedinih radova. Kongresni razgovori predstavljaju značajnu novinu ovog skupa. ,yPrivredni i društveni problemi Jugoslavije u svetlu prime-

TREĆI KONGRES PSIHOLOGA JUGOSLAVIJE

95