Gledišta

vatnije bi odgovarao funkciji direktora u uslovima samoupravljanja. Prilog Z. Vidakovića jedan je od teorijskih radova Simpozijuma, čiji je cilj bio da normativnu koncepciju samoupravljanja „operacionalizuje”, imajući u vidu način dosadašnje realizacije koncepcije samoupravljanja u praksi. U analizi položaja i funkcije direktora u dosadašnjim odnosima on je izložio determinantne tog položaja čiji je izvor u sukobu samoupravljanja sa elementima svojinskih monopola i najamnog rada, s jedne strane, i stihijnosti materijalnib procesa koji su dobrim delom „ispali” iz kontrole samoupravnog mehanizma, s druge strane. Vidaković dolazi do interesantnog zaključka da je jedan ocr pokazatelja postojanja najamnog karaktera rada i dejstva svojinskog monopola nepoklapanje interesa radne organizacije (taj interes čini osnovu ponašanja direktora i ostalih članova stručnog tl ma) i interesa radnika, koje dosadašnji sistem samoupravljanja samo delimično uspeva da pretvori u udružene proizvođače. 4 ) Na osnovu toga on zaključuje. ukoliko je motivacija aktera samoupravnog odlučivanja za razvijanje proizvodnih snaga (otpori odvajanju sredstava za modemizaciju i sl.) slabija, utoliko je verovatnija reakcija profesionalnih upravljača (kao funkcionera svojinskog monopola) u pravcu potiskivanja radničkog samoupravIjanja ili u pravcu uspostavljanja efikasne kontrole nađ tim organima. On smatra da je najčešći i najefikasniji način da se to postigne u stvaranju jedne latentne, neformalne organizacije upravljanja i rada i zv a n (ne nasu prot) forraalno institucionalizovane samoupravne organizacije.s) Drugi značajan splet determinanti položaja i funkcije direktora on vidi u nedovoljnoj kontroli materijalnih procesa (to nije samo pitanje tehnologije, već i delovanje tržišta, ekonomskih zakonitosti i drugih vanekonomskih činilaca koji imaju svoju logiku ispoljavanja). Ta stihijnost procesa koji određuju ekonomski i ukupni položaj radne organizacije predstavlja važan faktor ograničavanja samoupravljanja. Radna organizacija je prisiljena da odlučuje o stvarima za koje nije u stanju da unapred (racionalno) predvidi rezultate (posledice) takve odluke, a pogotovo mje u stanju da tom prilikom vodi računa o okolnostima koje će činiti okvir ostvarivanju njene odluke. U taj splet okolnosti spadaju i samoupravne odluke drugih orgamzacija, o čemu radna organizacija nema nikakvih ili vrlo slabe informacije. Vidaković zaključuje: ukoliko je autonomija radne organizacije prema spoljnim faktorima manja, utoliko je nezavisnost direktora i drugih „faktičkih upravljača” prema samoupravnim odlukama veća. 6 ) U takvoj situaciji informacije o kretanjima na tržištu, kao i sve druge informacije, imaju poseban značaj. Koliko su više spoljne komunikacije postale m o n o p o 1 direktora i

') Vidi Z. Vidaković, nav. rad, str. 46. 5 ) Vidi Z. Vidaković, nav. rad, str. 48. e ) Vidi Z. Vidaković, nav. rad, str. 55.

104