Gledišta

ostalih članova rukovodećeg tima, toliko je njihova nezavisnost od samoupravnih odluka veća. Može se reći da je problem informacija i racionalnog operativnog odlučivanja bio veoma naglašen i na ovom simpozi jumu. Pored Vidakovića, o potrebi uvođenja modernih metoda odlučivanja i upravljanja, o novoj „tehnologiji upravljanja”, o „kibemetici”, M. Sinđić je dao veoma stručan prilog. 7) Stiče se utisak da bi se funkcija direktora i drugih rukovodilaca i stručnih kadrova u našim uslovima mogla definisati kao pokretanje i stručno vođenje istraživačkih, analitičkih i programerskih poslova, stračno vođenje komunikacionih i informacionih procesa radi proizvođenja što veće količine informacija za zasnivanje samouprav nih odluka. 8 ) Veliki deo razmišljanja o načinu određivanja funkcije direktora sadrži ideju razgraničavanja samoupravnih i rakovodnih poslova. D. Bilandžić ovu ideju posebno jasno ističe u svom prilogu. 9) On najpre analizira izvesna pogrešna shvatanja koja polaze od stanovišta da su svi st r u č n i da odlučuju o svim problemima privređivanja i poslova nja, zbog čega se stalno kompromituje ideja samoupravija nja u praksi. Drago stanovište zastupaju oni koji ističu da naučna organizacija rada isključuje potrebu participacije radnika u odlučivanju. Bilandžić zatim ukazuje da način interpretacije samoupravljanja u praksi nužno dovodi do prevlasti stračnih kadrova u samoupravnom odlučivanju. Način raspravljanja o pojedinim pitanjima, tj. stručno postavljanje problema, stračno raspravljanje o predloženim rešenjima faktički isključuje radnike iz tog procesa. Bilandžić smatra da bi za radnički savet trebalo formulisati predloge odluka polazeći sa stanovišta, ne njihove stračne zasnovanosti, već društveno-ekonomskih implikac i j a koje one sadrže. 10 Mada je ovakvo shavatanje do sada već isticano u praksi, u naučnim i dragim diskusijama o problemima realizacije samoupravljanja, ono nije našlo odjeka u zakonskim propisima koji regulišu odnose rakovođenja i samoupravljanja. Može se tvrditi da će određivanje funkcije direktora zavisiti uveliko od shvatanja osnovnog cilja koji se samoupravljanjem želi postići i zahteva koji udraženi radnici postavljaju s obzirom na samoupravljanje. Po mišljenju D. Bilandžića, glavni kritarijum za ocenjivanje prihvatljivosti stračnih i poslovnih odluka jeste njihov uticaj na lične dohotke i fondove radne organizacije. ll ) Moglo bi se zaključiti da su ekonomski ciljevi osnovni, ako ne i jedini ciljevi koje radnici izražavaju u svojim zahtevima prema samoupravnim i dragim organima odlučivanja, i da se u

') M. Sinđić, „Direktor i suvremeni metodi upravliania procesima”, nav. delo, str. 137—156. *) To je zaključak i Z. Vidakovića o osnovnoj funkciji direktora i drugib rukovodećih kadrova u uslovima samoupravne organizacije, nav, rad. str. 60. ’) D. Bilandžić, „Odnosi između radnićkog savieta i direktora u poduzeću", nav. delo, str. 83—94. ••) Vidi D. Bilandžić, nav, rad, str. 92. ") Isto, str. 92.

105

DIREKTOR U SAMOUPRAVNIM ODNOSIMA