Gledišta

o nekom problemu i da zainteresovane institucije suoče sa postojanjem i rasprostranjenošću date pojave. Za razliku od takvog ispitivanja, koje takođe mora biti stručno vođeno, aii ne pretenduje da služi kao naučna analiza, sociološko istraživanje se mora pridržavati sledećih zahteva: (1) ono mora polaziti od određenih teorijskih pretpostavki, koje će odrediti: okvir istraživanja, metode i ukazati na vrstu podataka koje treba sakupljati; taj teorijski okvir kasnije služi za sistematizaciju sakupljene evidencije; (2) sociološko (kao i svako naučno) istraživanje pretpostavlja da su osnovni pojmovi definisani (teorijski i operacionalno), da bi se, s jedne strane, znalo o čemu istraživač govori i, sa druge, da bi se moglo proveravati koliko je u istraživanju bio dosledan i koliko su upotrebljena sredstva, odnosno dobijeni rezultati, adekvatni datim odredbama pojmova koji su empirijski proveravani; (3) istraživač mora biti rukovođen jasnim ciljem prilikom sakupljanja empirijskog materijala i već u toku istraživanja vršiti selekciju podataka, pokazujući neophodnu kritičnost prema „činjenicama”; (4) ali istraživač mora uzimati u obzir sve raspoložive podatke, da bi jedne činjenice proverio pomoću drugih, te mora i korigovati svoje teorijske pretpostavke, ukoliko empirijska evidencija pokazuje suprotno, ili formirali nove; empirijska evidencija ne sme da služi kao ilustracija (što se često meša sa dokazivanjem) hipoteza, niti se činjenice smeju „natezati" da bi teze na svaki način bile „dokazane"; (5) istraživač se mora služiti složenim sredstvima metodima istraživanja, a stepen njihove složenosti zavisi od problema koji se ispituje; anketa ne može biti osnova jednog kompleksnijeg istraživanja, niti se samo dodavanjem utisaka (što se često meša sa posmatranjem) može izbeći jednostranost postupka; i (6) najzad (mada ovo nije ni poslednje po redu, ni krajnji element u nizu kriterijuma naučne analize), sociološko istraživanje se ne može svoditi na deskripciju stanja koje se činjenički argumentuje, niti na utvrđivanje procentualne zastupljenosti elemenata koji se u nekoj poja\i ispituju; ono se mora pitati 0 uzrocima, o faktorima koji stoje i z a uočljivog stanja i opisivanih situacija, o korelacijama između elemenata koje mogu objasniti složenost pojave, ali i o prividnim korelacijama koje mogu da zamagle pravi karakter pojave. O svemu tome Krsto Kilibarda se ne pita ni eksplicitno ni implicitno. Mislim da neće biti teško ovo dokazati. Ali zato treba govoriti što konkretnije i što više jezikom samog autora. Pođimo najpre od definicije osnovnih pojmova. Istražuju se neki problemi samoupravljanja, odnosno mesto 1 uloga Saveza komunista u sistemu samoupravljanja (autor to određuje kao „odnos samoupravlja-

114

DR ZAGA PBSIC-GOLUBOVIC