Gledišta

atomske energije, elektronike, automatizacije i dr.), i zato ih često veoma različito objašnjavaju ... (3) Pragmatičko-ideološka revizija marksizma u staljinizmu, koja je kao zvanična interpretacija marksizma iz SSSR-a najveće i najmoćnije socij alističke zemlje, u kojoj je najpre revolucionamom oružanom akcijom izvršena promena vlasti i uspešno počela politički organizovana opšta socijalna transformacija klasnog u besklasno društvo bila proširena, nametnuta ogromnoj većini komunističkih partija i zemalja koje grade socijalizam, što i danas ima teške reperkusije na stanje savremenog marksizma. Sem toga, pojave birokratizma u socijalističkim zemljama i komunističkim partijama i nekim drugim zemljama uslovljavaju i danas etatističke revizije i stvaranje oficijelnih pragmatičkih interpretacija marksizma. Ovo je unutar marfcsizma svakako osnovni razlog konstituisanja pragmatičko-ideoJoških ver zaja marksizma, verzija koje će postojati sve dok budu postojali i njihovi moćni socijalni koreni: robna proizvodnja d država, sa svojim osnovnim uzrocima d reperkusijama. l ) (4) Sukobi između zemalja koje grade socijaiizam (FNRJ —■ Informbiro, SSSR i dr. NR Kina). (5) Korišćenje revolucionamog potencijala socijalizma kao ideologije u konikretnoistorijskd progresivnim aetikolonijaiinim i drugim oslobodilačkim pokretima savremenog sveta, pokretima koji najčešće razbijaju, u stvari, pretkapitalističke ili, čak, i preistorijske 'društvene strukture i koji danas mogu biti uspešan početak realizovanja nekih od osnovnih ideja Marfcsovog socijalizma samo uz ogromne napore i izuzetnu suptilnost u p>olitičkoj akciji i 'drugim osnovnim društvenim delatnostima njihovih najprogresivnijdh nosilaca. Međutim, u takvim pokretima, kad ne ovladaju društvenom stihijom piitisnutom često viševekovnom zaostaiošću, pozi vanje na socijalne ddeaie marksizma dobija često profetske i utopijskhreligiozne oblike. (6) Uticaj buržoaske ideologije. (7) Epigonsko-idolatrijsfci odnos mnogih savremenih marksista prema klasicima marfcsizma, ali i prema građanskim autorima. Svi ovi, i mnogi drugi razlozi, uslovljavaju danas različite interpretacije marksizma. I dok to bude tako, pred marksistima će, i pored izuzetnog uticaja i širenja marksizma u savre-

l ) Pod socijalističkim zemljama u ovom radu podrazumevamo one zemlje čije vladajuće političke snage proklamuju da grade socijalizam realizovanjem osnovnih socijalnih ideala marksizma: od NR Kine i NR Albanije, preko svih drugih, do SSSR-a i SFRJ. Nama je ovde nemoguće razmatrati pitanje koje društvene strukture stvarno dominiraju u tim zemljama, odnosno šta u njima ima faktički socijalističkog i kakav je njihov odnos prema pretkapitalističkim, buržoaskim i drugim nesocijalističkim strukturama koje se tu prepliću, kao ni to kakav je obim i zamah birokratizacije pojedinih od njih. 0 svemu tome ne postoje javnosti dostupne marksističke empirijske studije; sa izuzetkom naše zemlje, još nigde nisu realizovani ni politički uslovi njihovog nastajanja. Sem zvaničnih političkih dokumenata o tim problemima, danas u marksizmu nalazimo samo veoma različite manje-više inventivne impresije i refleksije, uglavnom kod nas i u nekim zemljama Zapada jače marksističke tradicije, kao što su Italija i Francuska. Vid.: R. Garaudy, Le probleme chinois, Seghers, Paris, 1967; R. Ratković, Savremena epoha i idejna struj anj a, „Socijalizam”, Beograd, 1961, br. 1; A. KreŠić, Pro 1 etarijat i socijalizam u Marksovom delui u današnjem svij e tu, „Međunarodni radnički pokret", IRP, Beograd, 1967, br. 3; S. Slojanović, Etatistički mit socijalizma, ~Praxis", 1967, br. I—2; Đ. Lukač, Razgovor sa Đ. Lukačem, „Gledišta", 1965, br. 4; i dr.

61

MARKSIZAM I FILOZOFIJA