Gledišta

menom svetu, ili upravo zbog njega, stajati otvorena pdtanja; Sta je to marksizam? Šta je marksistička filozofija? Koji su kriterijumi marksističkog u postupcima, koncepcijama koji se nazivaju marksizmom i marksističkom filozofijom? Svi postojeći odgovori na ova pitanja, u onim društvenim sredinama gde nije vanteorijskim nefilozofskim razlozima nametnut kao obavezan jedan određeni koncept marksizma i marksističke filozofije o kome se ne može diskutovati, doživeli su temeljite kritike od marksista, od kojih neki najozbiijniji smatraju, čak, da je danas i nemoguće rešiti taj kompleks problema. 2 ) Ali nevolja je svih teoretičara što su to upravo ona ključna pitanja čije rešenje je pretpostavka uspešnog razmatranja svih drugih istoriografskih i teorijskih probleraa marksizma, a istovremeno i njegova konsekvenca: da bi se znalo šta je marksizam, mora se proučiti njegova istorija, a da bi se kritički proučila istorija svega što se nazivalo i što se smatra marksizmom, mora se znati šta je marksizam! Prećutno prihvajtanje pogrešne pretpostavke da su ti problemi rešeni i jasni, u marksizmu znači danas samo ili polaženje od jedne od spomih postojećih interpretaoija kao jedine ispravne ih često eklektičan pristup. 3 ) Zbog svega toga, za potrebe ovoga rada mi ćemo . samo naznačiti neke od osnovnih puteva rešavanja ovoga problema i u bitnom anticipirati njegov novi iskustvima principijelno uvek revizibiian rezultat. Rekapitulirajmo najpre situaciju savremenog marksizma: (1) pisano Marksovo delo i dmgih klasika marksizma uglavnom je u celosti objavljeno; (2) najsveobuhvatnije organizovane draštvene snage đanašnjeg sveta, zemalja koje izgrađuju socijalizam i mnogih dragih, veoma nejednakih nivoa društveno-istorijskog razvitka, pozivaju se eksplicite na Marksa i društvene ideale marksizma koje nastoje i žele da ostvare; (3) više postupaka, koncepcija, verzija nazivaju se danas marksizmom i marksističkom filozofijom, iako između njih, sem mnogih neznatnijih, postoje ponekad i bitne principijelne razhke. Pretpostavka uspešnog orijentiranja u ovakvoj situaciji jeste zacelo sagledavanje-utvrđivanje biti marksizma i marksističke filozofije, zadatak koji ekaplicite postavljaju i sve osnovne savremene interpretacije marksizma. Ali uslovi, načini i putevi njegovog rešavanja kod raznih autora su veoma razhčiti, pa ni rezultati nisu isti. Pored mnogih manje značajnih posebnosti u pristupu ovome problemu, najčešći načini njegovog rešavanja kreou se ipak u nekoliko osnovnih pravaca. Najpre, marksizam se traži samo u delu Karla Marksa i dragih klasika marksizma. Smatra se da treba samo pažljivo proučiti ovo delo otkriti njegovu suštinu i osnovne karakteristiike i po njima odrediti-definirati mark-

J ) Vid.: V. Sutlid, Neke pretpostavke ra pisanje misaone povijesti Marksove misli i marksizma, ~Naše teme”, 1962, br. 7—B, str. 1022 i dr.; L. Althusser, J. Ranciere, P. Mancherey, Lire le Capital, tom I, F. Maspero, Paris. 1965. p. 40 i dr. s ) Vid.: Naše tem e, 1962, br. 7—B, str. 1013—1155.

62

ZDRAVKO MUNISIC