Gledišta

dr mihailo nikolić

Ponovno pokretanje diskusije o mestu i značaju filozofije ovog puta u „Gledištima” zaslužuje pohvalu s obzirom na to da je teško proceniti njen značaj u vreme kada je on potcenjen, kako su to tačno konstatovali dr Mihailo Đurić, dr Ljuba Tadić i drugi. Dr Ljuba Tadić je dobro postavio pitanje: „Nije ili i filozofiija dopninela tnijumfu takvog stanja stvaini, nije li sama kriva za svoju bednu situaciju?” Priznati da je isključivo filozofija kriva za takvu situaciju, značilo bi isključiti je iz okvira sredine sa njenim povoljnim ili nepovoljnim uticajima i proglasiti je jedinim sopstvenim demijurgom, ali odbaciti njenu krivicu, značilo bi izostaviti i njene autogene pokretače, to jest potceniti činjenicu da je i ona svoj demijurg i da svi vanjski uticaji determiniraju kretanje u njoj, samo ako prolaze kroz filozofsku prizmu, ako se pretapaju u neku formu filozofskog sadržaja. Interesuje nas šta bi filozofija mogla u ovim uslovima koje sredina stvara da sama preduzme da se stanje popravi. Pre svega, njoj je neophodno uverenje đa može krenuti dalje u odnosu na bilo kog velikog prethodnika, da može razviti svoju misao, da ne tapka na mestu, da ne ponavlja samo mišljenja ranijih filozofa, ma koliko oni bili veliki, da, koristeći se nasleđem i oslanjajući se na najbolje tradicije, učini veliki korak napred u svim domenima filozofskog istraživanja. Teza Zdravka Kučinara da je „Marksova misao misao građanskog društva” je tačna ako se misli na vreme njene pojave, ali odmah zatim postaje jasno da Kučinar ne misli samo na to, već odatle izvodi zaključke o mogućnosti filozofskog razvitka koji bi se teško mogli braniti: „Sve dok ono (građansko društvo —N. M.) postoji... ne možemo prevazići tu (misli se na Marksovu N. M.) filozofiju. Moguće je ostati u njoj uz sitne razrade... Dalje od Mark-

KRENUTI DALJE U STVARALAŠTVU!

71